“Varijabilne izborne jedinice” nova je sintagma koju je pregovaračima o izmjenama izbornog zakona ponudio Matthew Palmer, specijalni američki izaslanik zadužen za izbornu reformu.
A te bi jedinice, objasnio je Palmer, bile regulirane na principu elektora. Konačan model nije ponudio, ali po stavovima iznesenim na sastanku u srijedu, ovaj američki diplomata smatra da nejednaka vrijednost glasa ne bi trebala bila problem. Što, opet, znači da bi se išlo u korist HDZ-ovog prijedloga da u Federaciji budu dvije izborne jedinice.
“Zbog ovih stavova gospodina Palmera, reagirao je potpredsjednik Federacije Milan Dunović koji je, govoreći u ime DF-a, kazao da bi u tom slučaju bile dvije izborne jedinice sa jasno izraženim etničkim granicama”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao današnjem sastanku.
Na Dunovićeve konstatacije, ističe dalje naš sagovornik, Palmer je uzvratio tvrdnjom da i u SAD-u nije ista vrijednost glasa kada se bira predsjednik.
Ispravio ga je Predrag Kojović, državni zastupnik iz Naše stranke, koji je reagirao na tu Palmerovu tvrdnju govoreći da se ne može smatrati napretkom kada “iz robovlasništva prelazite u segregaciju”.
Matthew Palmer je rekao da se ne slaže sa Dunovićem i nastavio je dalje insistirati na “elektorskom načinu” izbora članova Predsjedništva BiH, navodeći da bi “varijabilna izborna jedinica” bila samo jedan dan.
A šta je “varijabilna izborna jedinica”, ovaj je američki diplomata pojasnio na jednom od sastanaka prilikom prošle posjete Sarajevu.
“Predlažem da više ne koristimo termin plutajuća izborna jedinica, već da upotrebljavamo varijabilna izborna jedinica”, insistirao je Palmer na sastanku.
Detaljni model načina izbora članova Predsjedništva BiH u srijedu nije prezentiran. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, insistirao je na nacionalnom prefiksu prilikom izbora članova Predsjedništva. A članovi Predsjedništva BiH bi se birali po principu da bi Federacija “na jedan dan” bila podijeljena na “varijabilne izborne jedinice” u okviru kojih bi bili birani elektori koji bi, kasnije, glasali za članove Predsjedništva BiH.
Podsjećamo, “elektorski način” izbora članova Predsjedništva razmatran je i 2013. godine, ali je i tada veći dio stručne javnosti tvrdio da se na taj način produžava diskriminacija i uvodi. Naime, prema tadašnjem prijedlogu, iza kojeg je stajala EU, svaki kanton, od ukupno deset u Federaciji, dao bi po jednog elektora sa jednim elektorskim glasom. To bi donijelo potpunu nejednakost glasa jer bi, recimo, i Kanton Sarajevo i Posavski kanton davali po jednog elektora sa istim pravom glasa.
No, rekosmo, elektorski model po Palmeru još nije razrađen. A ovaj američki diplomata, pojačan zvaničnicom EU Angelinom Eichhorst, insistira prevashodno na rješavanju pitanja izbora članova Predsjedništva.
SDP-ov predsjednik Nermin Nikšić je, prije nego je, zbog drugih obaveza, napustio sastanak u Sarajevu, kazao da ne pristaju na bilo kakva asimetrična rješenja. Delegacija SDA, koju je predvodio Bakir Izetbegović, govorila je o blokadama u Federaciji, dok se Denis Zvizdić, koji je, tokom sastanka, “zamijenio” svog predsjednika Elmedina Konakovića (NiP), nije uključivao u raspravu, koja je trebala biti posvećena blokadama u Federaciji BiH.
“Palmer je potpuno nezainteresiran za pitanje Federacije, odnosno Doma naroda FBiH, koji je uzročnik blokada”, kaže sagovornik Istrage koji je prisustvovao pregovorima na kojima su bili predstavnici svih parlamentarnih stranaka.
Američki diplomata je, kako saznajemo, na sastanku u srijedu kazao da će o blokadama u Federaciji razgovarati u četvrtak i da bi svi učesnici trebali doći sa konkretnim prijedlozima.
Govoreći o blokadama u Federaciji, pomenuto je i pitanje blokade izbora sudija Ustavnog suda FBiH, što direktno ovisi o predsjedniku FBiH Marinku Čavari. Lider HDZ-a je, pak, rekao da bošnjačka strana blokira Federaciju, jer ne dopušta imenovanje direktora Federalne uprave policije i Radio televizije Federacije BiH. Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, rekao je da sarajevske stranke žele ukinuti Dom naroda FBiH i tako ugroziti opstojnost Hrvata. Ponovio je tezu HDZ-a BiH da je Željko Komšić nelegitimni član Predsjedništva BiH. Nakon što su ga ostali učesnici podsjetili da je Martin Raguž 2014. godine pobijedio u sarajevskoj općini Centar, nastala je kratka polemika koju je prekinula Angelina Eichhorst.
Inače, zvaničnica EU, tvrde izbori Istrage, nerijetko se tokom pregovora ponaša blagonaklono prema zvaničnicima HDZ-a BiH.
