Šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler protekla je dva mjeseca lobirao u koristi Republike Srpske, saznaje Istraga.ba. Konkretno, Sattler tokom juna u Briselu lobirao da EUFOR ne šalje dodatne snage u BiH, dok je tokom jula u Predsjedništvu BiH tražio od člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da podrži projekte Republike Srpske – Novu istočnu plinsku interkonekciju i gradnju hidroelektrane Buk Bijela na Drini.
Nakon što je ovog ljeta predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prvo neformalno, a potom i kroz institucije tog entiteta pokrenuo proces suspenzije Ustavnog suda BiH i nekoliko puta najavio secesiju, brojni zvaničnici u BiH su pozivali na ojačavanje snaga EUFOR-a. Nekoliko poziva za jačanje EUFOR-ovih snaga uputio je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
“Imajući u vidu najnovije opasne antiustavne odluke organa entiteta Republika Srpska, s ciljem pravovremenog djelovanja i preveniranja mogućih negativnih posljedica, te očuvanja stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini i regiji Zapadnog Balkana, od izuzetne je važnosti hitno raspoređivanje dodatnih i znatno snažnijih snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, u što kraćem vremenskom roku. Smatram da bi nove trupe EUFOR-a trebalo primarno rasporediti u Brčko Distriktu BiH, kao i na drugim strateškim područjima”, izjavio je Bećirović za austrijski Der Standard.
Međutim, nekoliko sedmica ranije, šef delegacije EU u BiH Johann Sattler je uvjeravao komandu EUFOR-a da nema potrebe za angažmanom dodatnih snaga BiH. Sattler je, prema informacijama Istrage, posebno bio protiv dodatnog pojačavanja turskog kontingenta u EUFOR-u.
Istovremeno, Sattler i drugi zvaničnici EU su lobirali da Mađarska preuzme komandu nad snagama EUFOR-a. Informaciju o “smjeni” na čelu EUFOR-a prvi je objavio bečki Der Standard. Austrija, piše taj list, prvi put nakon 15 godina komandno vodstvo nad misijom EUFOR-a u Bosni i Hercegovini prepušta naredne godine i to Mađarskoj. Prema njihovim saznanjima, novi general-major će biti Laszlo Sticz. On će naslijediti austrijskog general-majora Helmuta Habermayera.
Mađarska je, podsjećamo, vrlo prijateljski raspoložena prema zvaničnicima Republike Srpske, a sam premijer Viktor Orban se protivio stavu da EU treba uvesti sankcije Miloradu Dodiku i drugim zvaničnicima RS.
Osim u slučaju EUFOR-a Johann Sattler je, prema informacijama Istrage, lobirao i za projekte Republike Srpske. Tako je šef Delegacije EU u bih prilikom nedavnog sastanaka u Predsjedništvu BiH molio člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da podrži projekat Nova istočna interkonekcija kojom bi Republika Srpska dodatno učvrstila svoje veze sa Rusijom. Bećirović je, prema informacijama Istrage, odbio Sattlerov prijedlog i ostao pri ranijem stavu da neće podržati energetske projekte iz RS sve dok se ne usvoji zakon o gasu na državnom nivou.
Podsjećamo, tokom 21. juna tadašnja predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da Predsjedništvo BiH donese odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora sa Srbijom u vezi sa izgradnjom Nove istočne interkonekcije. No, kada su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović rekli da neće glasati za donošenje te odluke bez prethodnog usvajanja zakona o gasu na nivou BiH i donošenja odluka koje se odnose na Južnu interkonekciju, Cvijanovićeva je Novu istočnu plinsku interkonekciju skinula s dnevnog reda.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 11. maja ove godine utvrdilo Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija BiH i Srbije.
Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Republici Srpskoj, saopćeno je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike srpske, odnosno, BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Isto tako, vlasti RS se zalažu i za realizaciju projekta gradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini. Taj energetski objekat Republika Srpska je planirala graditi sa Republikom Srbijom. No, kako se radi o međudržavnom ugovoru, potrebna je saglasnost institucija BiH, a ključnu ulogu ima Predsjedništvo BIH. Stoga je Sattler pokušavao izlobirati u Predsjedništvu BiH donošenje odluke u korist Republike Srpske, vjerujući kako će na taj način “deeskalirati” situaciju u BiH.
