SDA, DF i Stranka za BiH mogu blokirati izmjene Ustava BiH Izbornog zakona BiH kojim bi se uvela asimetrična rješenja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije i Republike Srpske. Jer da bi ovaj zakon bio izmijenjen, nužno je da bude izglasan u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) imaju sa HDZ-om i SNSD-om potrebnu većinu u oba doma. Međutim, SDA i DF mogu srušiti ove izmjene blokiranjem u Domu naroda PS BiH. Dovoljno je da trojica od ukupno pet bošnjačkih delegata izađu sa sjednice prilikom izglasavanja ovog zakona i neće biti kvoruma za nastavak sjednice. A u ovom trenutku u Klubu Bošnjaka SDA ima dva delegata (Šefik Džaferović i Safet Softić), DF jednog (Dženan Džonlagić) i SBiH jednog (Džemal Smajić).
Šta je asimetrično rješenje?
Asimetrično rješenje znači da bi dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije bila birana indirektno, odnosno u Domu naroda PS BiH, dok bi član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske bio biran direktno, odnosno na izborima.
Ustav BiH pripisuje da se “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, a svaki od njih se neposredno bira sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske”.
Dakle, da bi se članovi Predsjedništva BiH birali indirektno, mora se promijeniti Ustav BiH. Za promjenu Ustava BiH potrebna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu PS BiH (u kojoj mora biti entitetska većina)i natpolovična većina u Domu naroda PS BIH (u koju mora biti entitetska većina).
Dakle, stranke Trojke, (SDP 5, NiP 3 i Naša stranka 2) imaju deset državnih zastupnika. Dodaju li im se četiri zastupnika HDZ-a BiH, dolaze do 14 zastupnika. BHI Fuada Kasumovića ima jednog zastupnika, što je daje konačnih 15 zastupnika iz FBiH u Predstavničkom domu PS BiH. Ukoliko bi bio asimetričan izbor članova Predsjedništva BiH, odnosno, ukoliko bi ostao direktan izbor članova Predsjedništva BiH iz RS, svi zastupnici iz Republike Srpske (13, jer je 14. Edin Ramić iz SDA), bi glasali za izmjenu Ustava prema kojom bi dva člana Predsjedništva iz FBiH bili birani indirektno, odnosno kroz Dom naroda. Tako dolazimo do 28 ruku (15 FBiH – 13 RS) u Predstavničkom domu PS BiH, što je potrebna dvotrećinska većina za izmjenu Ustava u Predstavničkom domu PS BiH.
Međutim, izmjene bi morale dobiti podršku i u Domu naroda PS BiH, jer je predviđeno da Ustav može biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupštine BiH.
U Domu naroda PS BiH HDZ BiH sa Ilijom Cvitanovićem iz Devedesetke ima četiri delegata u Klubu Hrvata. NiP ima jednog delegata Bošnjaka – Kemala Ademovića, dok SNSD kontrolira četiri delegata u Klubu Srba. To znači da postoji najmanje devet delegata koji bi mogli glasati za eventualne izmjene Ustava BiH koje bi uvele različita rješenja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH.Većina u Domu naroda PS BiH je – osam delegata.
Kako blokirati asimetrične izmjene?
Dom naroda PS BiH se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).
Da bi sjednica bila održana, nužno je prisustvo najmanje tri delegata iz svakog od tri kluba naroda. SDA, DF i SBiH u Klubu Bošnjaka imaju četiri od ukupno pet delegata. Ukoliko se ova tri delegata ne pojave, sjednica Doma naroda PS BiH ne može biti održana, što znači da bi na taj način SDA, DF i SBiH mogli blokirati asimetrična rješenja.
Izmjene Izbornog zakona
Za izmjene Izbornog zakona BiH potrebna je natpolovična većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Stranke Trojke sa SNSD-om i HDZ-om BiH imaju potrebnu većinu u oba doma PS BiH. Međutim, bez izmjena Ustava BiH ne mogu uvesti asimetrično rješenje koje se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Istodobno, SDA, DF i SBiH mogu preko kvoruma blokirati svako rješenje na štetu države BiH.
Čovićev Izborni zakon
U ljeto prošle godine Dom naroda PS BiH je glasovima SNSD-a i HDZ-a usvojio izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložio Dragan Čović. Ove izmjene podrazumijevaju drugačiji direktan izbora članova Predsjedništva BiH. Za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka bi bio izabran onaj kandidat koji osvoji najviše glasova, dok bi član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata bio biran po principu koji osigurava HDZ-u izbor njihovog kandidata.
Ove izmjene su, dakle, usvojene u Domu naroda PS BiH. No, da bi stupile na snagu, nužno je da u istovjetnom tekstu bude usvojen i u Predstavničkom domu PS. U Predstavničkom domu, rekosmo, SDA, DF i SBiH ne mogu blokirati ništa. Međutim, za Dragana Čovića i aktualnu vladajuću većinu postoji jedan drugi problem. Naime, izmjenama Izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda PS BiH predviđen je i način popunjavanja Doma naroda FBiH. Tako u izmjenama piše da u klubovima naroda Doma naroda FBiH sjedi po 17 delegata.
Prošle godine usvojene odredbe Izbornog zakona su, dakle u direktnoj suprotnosti sa Ustavom Federacije BiH, jer je visoki predstavnik Christian Schmidt 2. oktobra prošle godine nametnuo ustavne odredbe koje propisuju da klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH imaju po 23 delegata.
Zbog ovoga, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi morao izmijeniti ove članove Izbornog zakona koji su ranije usvojeni na Domu naroda PS BiH. To bi, pak, značilo da je usvojen zakon sa dva različita teksta. A zakon se smatra donesenim kada ga oba doma usvoje u identičnom tekstu. Ako to nije slučaj, piše na stranici Parlamenta BiH, osniva se zajednička komisija za usaglašavanje koja nastoji postići sporazum o identičnom tekstu. Ako jedan od domova ne usvoji izvještaj zajedničke komisije, prijedlog zakona smatra se odbijenim.
Dakle, zbog različitog teksta zakona, Dom naroda PS BiH se ponovo morao izjasniti o Čovićevom Izbornom zakonu, a SDA, DF i SBiH, rekosmo, imaju mehanizam blokade.
Istina, može se deist da, bez obzira na Schmidtove amandmane, Predstavnički dom PS BiH usvoji identičan tekst Izbornog zakona koji je prošle godine usvojio Dom naroda, ali bi to ostavilo veliki prostor da se usvojeni Izborni zakon ospori pred Ustavnim sudom BiH.
Smjena članova CIK-a
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zajedno sa Draganom Čovićem i Nerminom Nikšićem je najavio smjenu članova Centralne izborne komisije BiH. Međutim, prema važećim odredbama Izbornog zakona BiH, članovi CIK-a u ovom trenutku ne mogu biti smijenjeni.
“U slučaju da član izbornog povjerenstva (CIK) podnese ostavku, umre, bude spriječen obavljati dužnost, bude smijenjen sa dužnosti člana povjerenstva ili ne može biti član izbornog povjerenstva ili biračkog odbora u smislu članka 2.3 ovog Zakona, novi član tog tijela imenuje se na način i postupkom kako je propisano člankom 2.12 stavak (5) ovog Zakona”, navedeno je u Izbornom zakonu BiH.
Međutim, Sud BiH je već utvrdio da se “smjena” odnosi isključivo na članove lokalnih izbornih komisija, a ne na članove Centralne izborne komisije BiH.
To znači da aktualni članovi CIK-a ne mogu biti razriješeni sve dok njihov mandat ne istekne. Istina, postoji mogućnost izmjene Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na mandat članova CIK-a. No, da bi zakon bio promijenjen, mora biti usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. A SDA, DF i SBiH imaju dovoljno delegata da kvorumom blokiraju ove izmjene.
