Istog dana kada su se predstavnici Trojke, HDZ-a i srpske opozicije (PDP, SDS i lista Za pravdu i red) okupili u Sarajevu da dogovore detalje sporazuma o novoj državnoj koaliciji delegatkinja HDZ-a u Domu naroda BiH uputila je Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru. Time je predsjednik HDZ-a Dragan Čović još jednom, po ko zna koji put, “odigrao” potez u korist Milorada Dodika koji se nalazi u fazi otvorene pobune protiv institucija Bosne i Hercegovine koja ugrožava same njene temelje.
Euforija koja danima trese dio bh. medija, analitičara i političara da je Čović spreman napraviti otklon od politike SNSD-a danas se po ko zna koji put pretvorila u tešku depresiju.
Umjesto sporazuma navodno novih koalicionih partnera dobili smo nove rokove za njegovo postizanje i HDZ-ov Izborni zakon u parlamentarnoj proceduri s ciljem normalizacije trenutno nenormalnog stanja i kupovinu vremena za Milorada Dodika.
Jedan od ciljeva HDZ-a, povlačenjem ovog poteza, nije usvajanje Izbornog zakona, jer to u ovom trenutku nije moguće zbog toga što SDA, DF i SBiH imaju dovoljno ruku da sruše kvorum u Domu naroda, već predstavljanja građanskih i bošnjačkih stranaka u opoziciji jednakim u svom djelovanju SNSD-u s ciljem nametanja priče o jednakosti srpskog separatima i “bošnjačkog unitarizma”, a što je mantra hrvatske politike dugi niz godina.
HDZ je u proceduru poslao zakon koji praktično krši Ustav Bosne i Hercegovine, svodeći izbor člana Predsjedništva iz reda Hrvata na izbornu volju glasača u tri od pet kantona u kojima većinski ili u značajnom broju žive Hrvati. U pitanju je isti prijedlog koji je HDZ i ranije predlagao.
O tome je još 2024. godine govorio profesor ustavnog prava Milan Blagojević rekavši da odredba ustava BiH koja govori da se član iz reda Hrvata bira “sa teritorije Federacije” ne dozvoljava da se on bira u manjim izbornim jedinicama.
“Ako bi navedeni HDZ-ov model bio prihvaćen u Parlamentarnoj skupštini BiH i usvojen u formi zakona, tačnije rečeno izmjena Izbornog zakona BiH, to bi bio klasičan vid neustavnog izbornog inženjeringa HDZ-a BiH. Stoga bi takav zakon flagrantno kršio Ustav BiH pa bi bilo sasvim opravdano očekivati da neko od ovlaštenih subjekata odmah pokrene postupak za ocjenu njegove ustavnosti, a Ustavni sud BiH bi u tom slučaju takav izborni inženjering, odnosno zakon, sasvim osnovano i opravdano morao proglasiti neustavnim”, rekao je Blagojević.
HDZ je svjestan da takav zakon neće dobiti potrebnu podršku. Međutim, time nastoji, osim već navedenog, opravdati odugovlačenje sa potpisivanjem novog koalicionog sporazuma, ostavljajući mehanizme u državnim institucijama u rukama SNSD i Dodikovih kadrova. Praktično HDZ usvajanje zakona po hitnoj preceduri stavlja kao preduslov dogovora, a što je Čović već ranije kazao.
Čović nije siguran u političku snagu Trojke i srpske opozicije da mu isporuče Izborni zakon u ovakvim okolnostima. Odnosno nije spreman rizikovati decenijski savez sa Dodikom za puko obećanje da će nešto dobiti, a na koje se sa trenutnim omjerom snaga u državnom parlamentu, nije moguće sa sigurnošću osloniti.
Postavlja se pitanje pa zašto je Čović uopšte krenuo u proces koji ne želi okončati?
Čović je pod pritiskom da prema vani, odnosno pred predstavnicima Evropske unije i SAD-a, pokaže da nije u istom taboru sa Dodikom. Iz tog razloga je pristao na pregovore sa srpskom opozicijom, ali radi sve da do njega ne dođe.
Čović je svjestan da je Dodik prešao sve crvene linije, da ugrožava stabilnost zemlje i da sve stavlja na kocku. Međutim, on je također svjestan i Dodikovog osnovnog cilja, da prijetnjama, ucjenama i otvorenom pobunom dobijem makar neku koncesiju, ako ništa drugačiju drugostepenu presudu na Sudu BiH u procesu koji se protiv njega vodi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Praktično nada se njegovom povratku u “normalne” političke tokove, odnosno otvaranju pregovora sa predsjednikom SNSD-a. Dodikovo političko preživljavanje je u ovom trenutku primarni cilj politike Dragana Čovića, jer on djelovanje u bh. politici ne može ni zamisliti bez Dodika.
O tome govori i izjava zamjenika ministra vanjskih poslova Josipa Brkića koji uvijenim riječnikom poziva na drugačiju drugostepenu presudu Miloradu Dodiku.
“Jako je važno, kao što to nije bio slučaj u prvom stupnju, da se pokuša u drugom stupnju, što manje politički utjecati na Sud i Tužilaštvo BiH da to zaokruži u pravosudnom smislu”, rekao je Brkić.
Ovakve poruke stižu iz HDZ-ovog tabora jer je upravo Dodik omogućio skoro sav politički kapital koji HDZ danas ima. S tim u vezi Čović igra dvostruku igru, s jedne strane prema vani signalizira da on ne pomaže Dodiku u rušenju države, a s druge, radi sve da Dodik iz ove utakmice izvuče makar remi, a što bi bilo jednako pobjedi. Dodikova pobjeda značila bi i pobjedu Dragana Čovića, isto vrijedi i za poraz.
