Bitka za Dom naroda FBiH je ključna: Briselski Sporazum ne može biti proveden dok HDZ BiH kontroliše dvanaest federalnih hrvatskih delegata

Sve dok HDZ BiH kontroliše dvanaest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, provedba “Političkog sporazuma o principima koji će osigurati funkcionalnu BiH i i ubrzati evropski put BiH” bit će nemoguća. Prvo, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, uz opozicione lidere iz Republike Srpske, ne prihvata tekst Sporazuma sve dok u njemu ne bude navedeno “legitimno predstavljanje”. A to, opet, znači da se ova stranka ne želi obavezati da će provesti tačku 5 Sporazuma u kojoj je navedeno da će politički lideri “konstruktivno će sarađivati ​​nakon izbora kako bi osigurali brzo formiranje nove zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima vlasti u skladu sa zakonom propisanim rokovima”.

Šta to, zapravo, znači u praksi?

Otkako je prošli saziv Centralne izborne komisije BiH donio  Uputstvo o rasporedu delegata HDZ BiH dobio je šansu za apsolutnom kontrolom svih procesa i na Federalnom i na nivou Bosne i Hercegovine.

Kako se može vidjeti, ključna promjena koju je bivši saziv CIK-a nametnuo svojim Uputstvom desila se u Zeničko-dobojskom kantonu. Umjesto ranija dva delegata iz reda hrvatskog naroda, CIK je propisao da se iz tog Kantona bira samo jedan delegat hrvatske nacionalnosti. Istovremeno, Zapadnohercegovački kanton je “dobio” dodatnog, trećeg, delegata iz reda hrvatskog naroda. To znači da kantoni u kojima HDZ nije dominantna politička partija (TK, Ze-Do, USK, KS, BPK), u Dom naroda FBiH mogu delegirati svega pet delegata iz reda hrvatskog naroda, što je, u konačnici, nedovoljno za predlaganje predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim i izbor Vlade FBiH. Tim Uputstvom starog saziva CIK-a, HDZ-u BiH je, suštinski, dodijeljeno 12 skoro sigurnih delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH, što znači da bez njega ne može biti formirana Vlada FBiH niti može biti izabrano Predsjedništvo FBiH. Osim toga, s 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, HDZ BiH ima osigurana četiri delegata u Domu naroda BiH, jer su glasovi tri delegata u klubu Hrvata na nivou FBiH potrebna da bi se izabrao jedan delegat u Domu naroda BiH.

S obzirom na to da Dragan Čović nije prihvatio briselski Sporazum, to znači da HDZ BiH nema obavezu da učini sve kako bi, nakon izbora, vlast bila konstituisana. A da bi, recimo, bila formirana Vlada Federacije BiH, nužno je, prethodno, izabrati predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije BiH. Njih, pak, predlažu Klubovi naroda u Domu naroda FBiH. Recimo, najmanje šest delegata, od ukupno 17 u Klubu Hrvata Doma naroda Federacije BiH, moralo bi potpisati kandidaturu Hrvata koji želi biti predsjednik ili potpredsjednik Federacije BiH. A bez potpisa predsjednika i potpredsjednika Federacije nije moguće imenovati Vladu Federacije. Tako ulazimo u začarani krug koji u potpunosti kontroliše HDZ BiH koji, trenutno, kontrolira dvotrećinsku većinu u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Upravo zbog toga Federacija BiH i četiri godine nakon izbora nema novu Vladu. Teoretski, HDZ BiH ne mora imati nijednog zastupnika u Predstavničkom domu FBiH, da bi mogao blokirati izbor Vlade Federacije BiH. Dovoljno im je da iskontrolišu izbor hrvatskih delegata u kantonalnim skupštinama i postaju nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti.

Da li postoji rješenje?

U pet kantona Federacije BiH HDZ nema ključnu ulogu. U pitanju su Sarajevski, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski i Tuzlanski kanton. Ali, prema Uputstvu CIK-a, ti kantoni daju ukupno pet delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH (pod uslovom da su oni izabrani u kantonalne skupštine). Tih  pet delegata nedovoljno je za rješavanje HDZ-ove blokade, jer ta stranka ima skoro pa sigurnih 12 delegata. No, ipak, postoji rješenje i za tu situaciju.  Idemo u Srednjobosanski kanton. Prema uputstvu CIK-a, SBK daje ukupno šest delegata u Dom naroda FBiH, od čega tri Hrvata, te po jednog Bošnjaka, Srbina i delegata iz reda ostalih. Skupština SBK broji 30 delegata. Prema rezultatima iz 2018. godine, probosanskim strankama (SDA, SDP, SBB, DF i NB) pripada 20 mjesta, dok dva HDZ-a imaju deset zastupnika.

Ako se pogleda nacionalna struktura delegata, može se vidjeti da se njih deset izjasnilo kao Hrvati. Oni, dakle, između sebe biraju tri delegata Hrvata koji će SBK predstavljati u Domu naroda  FBiH. Svih deset zastupnika su kandidati, a nakon  glasanja, njih troje, sa najvećim brojem glasova postaju delegati. E, sada dolazimo do rješenja. Ukoliko bi, recimo, probosanske stranke od svojih dvadeset zastupnika u SBK imale četvero koji se izjašnjavaju kao Hrvati, to znači da bi, sasvim sigurno, iz tog kantona mogao biti izabran jedan delegat u Dom naroda FBiH koji nije od kontrolom HDZ-a BiH. Sa tim delegatom iz SBK-a, a u zbiru sa preostalih pet delegata iz drugih kantona (Ze-Do, TK, USK, BPK i KS), probosanske stranke bi došle do ukupno šest delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi značilo da HDZ BiH više ne može ucjenama blokirati formiranje Vlade FBiH. Osim toga, HDZ BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ne bi više imao četiri delegata, već bi bio “sveden” na tri. Time bi im se oduzela i “entitetska” većina koja je potrebna za izglasavanje odluka u Domu naroda BiH.

No, za realizaciju ove mogućnosti, nužno je zajedničko djelovanje svih stranaka sa sjedištem u Sarajevu. A sve te stranke su prihvatile Politički sporazum u Briselu.