Nakon što je tim Marka Perkovića Thompsona objavio fotografije sa koncerta održanog u Širokom Brijegu, koncerta koji je pratilo masovno veličanje ustaškog režima, kroz pjesmu i simboliku kao i nacističke gestikulacije publike, vidljivo je da se u publici nalazio i Marin Vukoja, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Osim što je fotografija izazvala zgražavanje javnosti ona povlači i pitanje discipilinske odgovornosti Vukoje.
Uzvikivanja ustaškog pozdrava “Za dom spremni” i podizanje desne ruke u zrak, prepoznatljivog nacističkog pozdrava s pravom je izazvalo oštru reakciju nerezidentne ambasadorice Izraela u Bosni i Hercegovini Galit Peleg, ali i većine javnosti u Bosni i Hercegovini. Potpuno je jasno da je Vukoja svojim prisustvom na koncertu, iako je bio od ranije upoznat sa činjenicom da je to ponavljajući obrazac ponašanja publike i samog izvođača, nesumnjivo narušio ne samo ugled Ustavnog suda BiH, nego i vlastiti, kako unutar zemlje tako i izvan nje.
Ustav BiH i Pravila Ustavnog suda predviđaju ovakve situacije, te otvaraju mogućnost da Ustavni sud BiH samostalno, odnosno njegov predsjednik, pokrene postupak razrješenja sudije Ustavnog suda u slučaju narušavanja ugleda institucije.
U članu VI/1.b) Ustava BiH navodi se da će sudije biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”, a u članu VI/1.c) da sudija može biti s razlogom “razriješen na osnovu konsenzusa ostalih sudija”.
Pravila Ustavnog suda u tom smislu daju više detalja. U članu 91, navodi se slijedeće:
– 1. Sudija je dužan funkciju sudije vršiti savjesno.
– 2. Sudija je dužan čuvati ugled i dostojanstvo Ustavnog suda i ugled i dostojanstvo sudije.
Dalje se u članu 98. stav 1. Pravila suda BiH navodi da sudija može biti razriješen dužnosti sudije prije isteka vremena na koje je izabran ukoliko to sam zatraži (a), ako bude osuđen na zatvorsku kaznu radi počinjenog krivičnog djela za koje je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora a koje ga čini nedostojnim za vršenje sudijske funkcije (b), ako trajno izgubi sposobnost da obavlja funkciju (c), ako nastupe okolnosti iz člana 96. ovih pravila (d) i ako funkciju sudije ne vrši u skladu sa članom 91. ovih pravila (e).
“Ustavni sud utvrđuje postojanje razloga iz stava (1) ovog člana, razrješava sudiju na osnovu konsenzusa ostalih sudija i o tome obavještava organ koji je izabrao tog sudiju”, stoji u članu 98. stav 2 Pravila Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH tokom svog djelovanja već jedanput razriješio vlastitog sudiju zbog narušavanja ugled. Upravo u skladu sa članovima Ustava BiH i Pravila Ustavnog suda, sudija Krstan Simić razriješen je funkcije u maju 2010. godine zbog narušavanja ugleda Ustavnog suda. Krstić je razriješen zbog toga što je u javnost dospjela komunikacija između njega i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u kojem je stajalo da njemu “uvijek stoji na raspolaganju” i nudi mu “svoje iskustvo i mogućnosti”. On je, po zaključku Suda, davao i savjete funkcionerima izvršne vlasti u Republici Srpskoj.
“Takve veze sudije Ustavnog suda i političkih stranaka, odnosno izvršne vlasti entiteta, mogu se definirati kao veze nespojive sa institucionalnom i operativnom nezavisnosti Ustavnog suda, koje svaki sudija mora jačati. U očima javnosti takvi odnosi nanose štetu ugledu Ustavnog suda,
pogotovo u odnosu na percepciju njegove nezavisnosti i nepristranosti, tj. zabrane preferencijalnog
tretmana određenih stranaka”, stajalo je u odluci.
Činjenica da je Vukoja prisustvovao spomenutom koncertu na kojem se veličao ustaški režim, odgovoran za stotine hiljada nevinog ubijenih, prvenstveno Srba i Jevreja, možda će, ukoliko se ne reaguje pravovremeno, nepopravljivo i trajno narušiti ugled Ustavnog suda Bosne i Hercegovine među svim građanima naše zemlje, a naročito među građanima srpske nacionalnosti. Svako odlaganje reakcije Ustavnog suda BiH ugrozilo bi njegovo dalje djelovanje.
