Agencija Ipsos na osnovu upitnika koji je dizajnirao Međunarodni republikanski institut (IRI) provela je anketu u Bosni i Hercegovini o različitim ekonomskim i političkim pitanjima. Samo jedan posto građana FBiH je dalo najbolju ocjenu Vladi FBiH (jako dobra uspješnost), a procenat ovakvih mišljenja se i značajno smanjio u odnosu na prošlu godinu kada je sedam posto ispitanika vjerovalo da je Vlada FBiH veoma dobra. Ovakvu ocjenu su u istoj mjeri (1%) dali i Hrvati i Bošnjaci.
Ove godine je 50 posto ispitanika reklo da je Vlada FBiH veoma neuspješna, što predstavlja povećanje u odnosu na 2024. godinu kada je takav stav imalo 33 posto ispitanih. Bošnjaci su u odnosu na Hrvate pokazali veće nepovjerenje u Vladu FBiH pa je tako 53 posto Bošnjaka reklo da je Vlada FBiH veoma neuspješna, a 38 posto Hrvata.
Građani Republike Srpske imaju bolje mišljenje o svojoj entitetskoj vladi, nego građani u FBiH pa je tako 9 posto njih ocijenilo Vladu RS-a kao veoma dobru, što je povećanje za dva posto u odnosu na prošlu godinu. Ukupno 38 ispitanika iz RS-a je Vladu RS-a ocijenilo najlošijom ocjenom, kao veoma lošu, a procenat takvih stavova se također povećao u odnosu na prošlu godinu kada je 29 posto njih kazalo da je Vlada RS-a veoma loša.
Gledajući prema etničkim skupinama, 9 posto Bošnjaka je reklo da je Vlada RS-a veoma dobra, što je najbolja ocjena u anketi, a čak 85 posto njih da je veoma loša, što je najgora ocjena. Ukupno 11 posto Srba u RS-u je reklo da je njihova vlada veoma dobra, a 32 posto da je veoma loša.
U Bosni i Hercegovini 14 posto građana smatra da zemlja ide u pravom smjeru, dok 83 posto misli da ide u pogrešnom. Godinu dana ranije, 21 posto građana BiH je smatralo da zemlja ide u pravom smjeru, dok je 75 posto mislilo da ide u pogrešnom. Godine 2022. 11 posto je smatralo da zemlja ide u pravom smjeru, dok je 85 posto mislilo da ide u pogrešnom.
Ove godine 35 posto ispitanika u BiH je na pitanje “Šta naša zemlja najviše treba u ovom trenutku?” odgovorilo da treba “stabilnost i kontinuitet” dok je 65 posto građana kazalo da treba promjenu. Tačno 60 posto smatra da promjena podrazumijeva promjenu političkih lidera i vladajućih partija, 28 posto smatra da treba poboljšati ekonomsku situaciju, 5 posto da treba promjeniti kulturne standarde i prakse, uključujući medijske i obrazovne standarde, dok 7 posto pod promjenom podrazumijeva smanjenje korupcije.
Na pitanje koju zemlju smatraju najvažnijim saveznikom Bosne i Hercegovine 16 posto ispitanika je kazalo da je to Turska, 15 posto Srbija, 15 posto Evropska unija, 11 posto Rusija, 10 posto Njemačka, 10 posto hrvatska i 4 posto Sjedinjene Američke Države.
Gledajući po etničkim skupinama, 31 posto ispitanika Bošnjaka smatra Tursku kao najvećeg saveznika, 1 posto Srba i 3 posto Hrvata. U kontekstu Srbije, 1 posto Bošnjaka je vidi kao najvećeg saveznika, 46 posto Srba i 2 posto Hrvata. Evropsku uniju 19 posto Hrvata vidi kao najvećeg saveznika, 17 posto Bošnjaka i 7 posto Srba. Jedan posto Bošnjaka vidi Rusiju kao najvećeg saveznika, 32 posto Srba i niko od ispitanika hrvata. Njemačku 17 posto Bošnjaka vidi kao najvećeg saveznika, 1 posto Srba i 8 posto Hrvata. Hrvatsku u tom smislu vidi 2 posto Bošnjaka, 1 posto Srba i 52 posto Hrvata. Isti procenata ispitanika Bošnjaka i Hrvata vidi SAD kao najvećeg saveznika, 6 posto, a Srba manje od 1 posto.
Kao najveću prijetnju Bosni i Hercegovini 28 posto ispitanika vidi Srbiju, 18 posto SAD, 16 posto Rusiju, 4 posto EU, 3 posto Veliku Britaniju, 3 posto Njemačku i 2 posto Hrvatsku.
Prikupljanje podataka za ovu anketu sprovela je agencija Ipsos na osnovu upitnika koji je dizajnirao Međunarodni republikanski institut (IRI). Podaci su prikupljeni između 10. maja i 7. jula 2025. godine putem intervjua licem u lice u domovima ispitanika. Uzorak je obuhvatio 1.219 osoba u Bosni i Hercegovini. Uzorak je ponderisan po regionu, urbanosti, starosti, polu i etničkoj pripadnosti prema popisu iz 2013. godine. Uzorak je ponderisan za obrazovni nivo koristeći Ipsos-ove procjene zasnovane na podacima iz popisa 2013. godine.