Belgijske vlasti obustavile su crvenu Interpolovu potjernicu za Andrijom Draškovićem, srbijanskim državljaninom optuženim za učešće u ubistvu kosovskog aktiviste Envera Hadrija 1990. godine, saznaje Istraga. Crvena potjernica je obustavljena početkom februara, a prošle sedmice su o tome obaviještene sve policijske agencije. U obrazloženju koje su uputile belgijske vlasti navedeno je da će “potraga za Draškovićem biti nastavljena na nacionalnom nivou”, odnosno samo na teritoriji te države.
Prije tačno četiri godine sud u Briselu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Andrija Drašković, u odsustvu, osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva Hadrija. Osim Draškovića U istom postupku na doživotne kazne zatvora osuđeni su i bivši visokopozicionirani službenik SDB-a Božidar Spasić te srbijanski i kriminalac Veselin Vukotić. Andrija Drašković je, inače, poznati srbijanski kriminalac koji osuđivan zbog ubistva Zvonka Plećića. Posljednjih desetak godina policijske agencije imale su u svojim bazama crvenu Interpolovu potjernicu protiv Draškovića.
U junu 2015. godine, Drašković je, na osnovu Interpolove potjernice, uhapšen u Splitu. Nakon što je, uz kauciju od 100 hiljada eura pušten da u hotelu čeka odluku hrvatskog pravosuđa, Drašković je pobjegao dan prije odluke o izručenju. U novembru 2017. godine je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Belgiji, te je naloženo ponovno suđenje. Potjernica za Draškovićem ostala je na snazi. Međutim, on je u junu 2019. godine nesmetano ulazio u BiH, iako je graničarima na prijelazu Šepak sistem Granične policije pokazao da za njim postoji važeća Interpolova potjernica iz Belgije. Unatoč tome, pripadnici Granične policije BiH nisu ga željeli uhapsiti.
Granični prelaz Šepak kod Zvornika prešao je 3. juna 2019. godine u 11 i 38 minuta i to koristeći ličnu kartu Republike Srbije broj: 010266402. Kontrolisao ga je granični policajac Nermin Latifović. Sa Draškovićem je tada bio i bh. državljanin Miroslav Milanović, što dokazuje i fotografija ličnih dokumenata nastala u momentu njihove kontrole na Šepku. Prema informacijama Istrage, granični policajci su utvrdili da je za Draškovićem raspisana Interpolova potjernica, ali je tada uslijedio poziv iz centralne GP BiH nakon čega je Drašković morao biti pušten da slobodno uđe na teritoriju BiH. Njegov izlazak nije registiran.
“Ured za profesionalne standarde i unutarnju kontrolu Granične policije BiH sproveo je interni postupak protiv policijskih službenika GPBiH, a u vezi sa omogućavanjem prelaska državne granice osobi Andriji Drašković 3. juna 2019. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Šepak, kojom prilikom je utvrđeno da u radnjama policijskih službenika GPBiH nije bilo dokaza da su počinili povredu službene dužnosti”, naveli su iz Granične policije BiH.
Graničarima je, kako saznajemo, tada saopćeno da je prilikom kontrole u bazi IDDEEA-e utvrđeno da je Drašković bh. državljanin te da nema potrebe da bude lišen slobode jer ne može biti izručen Belgiji. Istina je da u bazi IDEEA-e postoji ime Andrije Draškovića, ali je navedeno da su svi njegovi bh. dokumenti nevažeći.
Prvi bh. pasoš Andriji Draškoviću je izdat 1999. godine. Proglašen je nevažećim. Potom je u avgustu 2004. godine dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i novi pasoš. I ovi dokumenti su poništeni, kao i lična karta izdata 2005. godine. Draškovićevi bh. dokumenti bili su obuhvaćeni istragom u okviru tzv. afere CIPS, kada je, tada strani tužilac Tužilaštva BiH Heikki Wendorf, uhapsio nekoliko zvaničnika policijskih agencija BiH koji su omogućili srbijanskim kriminlcima da nezakonito steknu bh. državljanstvo. Drašković je, utvrđeno je tadašnjom istragom, fiktivno bio prijavljen na adresi u Brčkom, dok mu je dio dokumenata izdat u Livnu, a dio u Zvorniku. No, ovaj predmet, otvoren još prije dvanaest godina, nije završio na sudu. Tako se Drašković slobodno kretao koristeći nezakonito izdate bh. dokumente.
Ko je Enver Hadri?
Enver Hadri bio je predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava na Kosovu. Ubijen je 25. februara 1990. u automobilu dok je čekao na semaforu u briselskoj općini Saint-Gilles.
Prilikom izricanja sad već ukinute presude protiv Andrije Draškovića, sud u Belgiji je zaključio da su Hadrija ubili kriminilci iz Beograda Vukotić i Drašković i to po nalogu tadašnjih jugoslavenskih tajnih službi u kojima je Božidar Spasić bio glavni inspektor. Sud je ocijenio da je ubistvo Envera Hadrija bilo politički motivisano jer je on branio interese Albanaca na Kosovu i zauzimao se za nezavisnost Kosova.
