OHR razmatra nametanje izmjena Izbornog zakona, potvrđeno je za Istragu iz nekoliko diplomatskih izvora. Prema istim izvorima, dva su moguća pravca djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta. Prvi pravac podrazumijeva nametanje takozvanih “tehničkih” pitanja u Izborni zakon, dok drugi pravac vodi ka ispunjavanju HDZ-ovog zahtjeva koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
“Trenutno traju konsultacije u dijelu međunarodne zajednice”, tvrdi jedan od sagovornika Istrage.
Na posljednjih nekoliko sjednica PIC-a (Vijeća za implementaciju mira) dio ambasadora je predlagao visokom predstavniku Christianu Schmidtu da upotrijebi bonske ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona BiH. No, problem bi mogla predstavljati činjenica što su Opći izbori 2022 već raspisani.
“Za sada se razmatra mogućnost da tehničke izmjene stupe na snagu prije izbora, dok bi politički dio koji se odnosi na Federaciju BiH stupio na snagu nakon izbora”, navode naši sagovornici.
Tehničke izmjene bi se, prema onome što se trenutno razmatra, odnosile na funkcioniranje biračkih odbora i samu efikasnost izbornog proces. No, one izmjene koje se odnose na politička pitanja imale bi dva segmenta.
“Prvi se odnosi na deblokadu Federacije, odnosno uklanjanje mehanizama blokade, dok bi se drugi odnosio na popunjavanje klubova u Domu naroda FBiH”. ističe dilomatski izvor Istrage.
Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se išlo na ruku HDZ-ovim zahtjevima. Ukratko, prihvatio se bi se princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti delegate iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog delegata iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. decembra 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu sa Ustavom BiH.
Konkretno, neustavnom je proglašena rečenica koja glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.
Sve se naravno odnosi na popunjavanje Doma naroda FBiH i raspored delegata koje delegiraju kantonalne skupštine. Ustavni sud BiH je istom odlukom naložio Parlamentalnoj skupštini BiH da izmijeni ovu odredbu. Kako to nije učinjeno, Ustavni sud BiH je 6. jula 2017. godine donio Rješenje kojim je naloženo brisanje sporne odredbe Izbornog zakona BiH.
Nakon što je ova odredba izbrisana, CIK je donio Uputstvo kojim se regulira raspored delegata po kantonima. Prema tom dokumentu, temeljenom na popisu stanovništva iz 2013. godine, CIK je dodijelio svakom kantonu po jednog delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda, uz uslov da je takav prethodno izabran u kantonalnu skupštinu, Uputstvo CIK-a je tako usklađeno sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, HDZ BiH je i dalje insistirao na “provedbi presude Ljubić”, iako je aktualni saziv Doma naroda FBiH popunjen u skladu sa Uputstvom CIK-a. U cijelu priču su se, potom, uključili zvaničnici Hrvatske, ali i EU koji su insistirali na rješavanju “hrvatskog pitanja”. Prema informacijama Istrage, Vlade Republike Hrvatske je uputila OHR-u i dokument u kojem predlaže način izmjena Izbornog zakona BiH.
Kako je visoki predstavnik u proteklom periodu počeo koristiti bonske ovlasti, određeni međunarodni zvaničnici počeli su na njega vršiti pritisak da nametne i odredbe Izbornog zakona BiH. Upravo zbog toga u OHR-u su proteklih dana započeli konsultacije o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona. Dio međunarodnih zvaničnika se, kako saznajemo, protivi nametanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini. No, konačnu odluku donijet će visoki predstavnik Christian Schmidt koji smatra da bi izmjenama Izbornog zakona poništio priče da je dosadašnje odluke donio isključivo u interesu “bošnjačke strane”.
