Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nije potpisnik Briselskog sporazuma. Ali to nije spriječilo lidere osam političkih partija iz Sarajeva da u Sporazum o koaliciji koju će potpisati sa HDZ-om ugrade – “Briselski sporazum”.
“Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma”, navedeno je u jednoj od tačaka Sporazuma kojeg će potpisati lider HDZ-a, SDP-a, NiP-a, NES-a, PDA, BHI Fuada Kasumovića, NS, SBiH i ZNG.
Dakle, koalicijski partneri se obavezuju da će provesti “ograničene ustavne reforme”, te izmijeniti Izborni zakon.
Večernji list pojašnjava da će te izmjene značiti da “nema više preglasavanja hrvatskog naroda” u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.
O čemu se, zapravo, radi?
Da bi bio izmijenjen Ustav BiH, odnosno, da bi bile provedene presude iz Strazbura, potrebna je dvotrećinska većina u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osmorka zajedno sa SNSD-om i HDZ-om ima 24 zastupnika. Za djelimičnu promjenu Ustava BiH potrebni su glasovi 28 zastupnika, a eventualna vladajuća koalicija okupljena oko Osmorke i HDZ-a bi imala četiri ruke manje.
Dalje, Milorad Dodik je kazao da on nije spreman podržati izmjene Ustava tako da bi se član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske birao indirektno. Lider SDP-a BiH kaže da je on spreman za izbor članova Predsjedništva BiH kroz Dom naroda PS BiH. To, opet, znači, da bi u pitanju bila asimetrična rješenja. Dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bila birana kroz Dom naroda, dok bi član Predsjedništva BiH iz RS bio biran direktno. Čak i ako bi Elmedin Konaković podržao asimetrično rješenje, teško je očekivati da to urade SDP, Naša stranka i NES. To znači da je ova tačka Sporazuma faktički – neprovodiva. Pod uslovom da sve partije iz Osmorke ne pristanu na asimetričan način izbora članova Predsjedništva.
“Modernizacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine”, navedeno je u jednoj od tačaka Sporazuma.
Za modernizaciju Oružanih snaga BiH nužno je povećati budžet Oružanim snagama BiH. Čak i ako bi ministar finansija BiH bio iz neke od stranaka Osmorke, to bi značilo da za povećanje budžeta Oružanim snagama BiH mora glasati i SNSD. Sa četiri SNSD-ova delegata u Domu naroda PS BiH Milorad Dodik bi držao ključ povećanja budžeta za Oružane snage i modernizaciju vojske po NATO standardima. Realnost ili zabluda?
“Reorganiziranje pravosudnih institucija uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu s preporukama Evropske unije, te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine”, piše u jednoj od tačaka Sporazuma.
Za reorganizaciju pravosudnih institucija, nužna je izmjena Zakona o Sudu BiH. Ukoliko se žele ispoštovati evropski standardi, BiH bi morala osnovati vrhovni ili apelacioni sud na nivou države. No, zvaničnici Republike Srpske se osnivanju tog suda protive protekle dvije decenije, odnosno, od osnivanja Suda BiH.
“Reforma cjelokupnoga javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom”, glasi posljednja tačka Sporazuma.
Kako se može vidjeti, reformisanje Radio-televizije Republike Srpske nije predviđeno, dok se planira reforma RTV Federacije BiH “u skladu sa ustavom”.
Šta to znači u praksi?
U Ustavu Federacije BiH sistem “javnog informisanja” pominje se u članu 17a i to u dijelu koji se odnosi na “vitalni nacionalni interes”.
“Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: 1) ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, 2) identitet jednog konstitutivnog naroda; 3) ustavni amandmani; 4) organizacija organa javne vlasti; 5) jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; 6) obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; 7) teritorijalna organizacija; 8) sistem javnog informisanja”, piše u Ustavu FBiH.
Dakle, u skladu sa Ustavom FBiH, HDZ bi mogao tražiti osnivanje kanala na hrvatskom jeziku. No, i za to je potrebno mijenjati Zakon o RTV FBIH. Ovaj Zakon se mijenja u Parlamentu Federacije BiH. Da li potpis na ovom Sporazumu znači da su političke partije iz Sarajeva spremne izglasati osnivanje takozvanog – “trećeg kanala” koji bi bio finansiran kroz sistem rtv takse na nivou Federacije BiH.
