U trogodišnjem planu poslovanja za period 2026.–2028. godine, menadžment Autocesta Federacije BiH iznosi ambiciozne infrastrukturne planove, ali finansijski dio dokumenta otkriva duboke strukturne probleme koji vladaju u ovom javnom preduzeću – prije svega, ogromnu zavisnost od kreditnih zaduženja, problem likvidnosti i stalnu potragu za novim izvorima finansiranja. Da je dugoročna održivost poslovanja Autocesta ozbiljno ugrožena govore i informacije koje su mediji objavili danas o obustavi radova na izgradnji dionice autoputa A1 Medakovo – Ozimice zbog neplaćanja izvođačima, dok istovremeno međunarodni kreditori iz EBRD-a zahtijevaju smjene rukovodstva na čelu sa direktorom Denisom Lasićem i izvršnim direktorom Asmirom Dževlanom.
Zaduživanje kao model poslovanja
U samom uvodu trogodišnjeg plana poslovanja Autocesta navodi se da je jedan od ključnih zadataka preduzeća “nastaviti aktivnosti na osiguranju sredstava iz različitih izvora, međunarodnih kreditnih sredstava, grant sredstava, sredstava iz Budžeta Federacije BiH ili iz drugih izvora finansiranja”. Istovremeno, naglašava se i potreba da se “u saradnji sa Vladom FBiH osiguraju preduslovi za prevazilaženje problema sa likvidnošću poslovanja”. Drugim riječima, stabilnost budućeg poslovanja Autocesta direktno će zavisiti od novih izvora novca – kojih, kolikih i odakle tačno, ne zna se.
Na području Federacije trenutno je aktivno deset gradilišta – osam na Koridoru Vc i dvije dionice brzih cesta. Ukupna vrijednost ugovorenih radova na Koridoru Vc iznosi oko 2,49 milijardi KM, dok se u dodatne dionice brzih cesta ulaže oko 313 miliona KM. Istovremeno su u pripremi i brojni novi projekti, među kojima su tunel Prenj, dionice Mostar sjever – Mostar jug i Mostar jug – tunel Kvanj, brze ceste Lašva – Travnik – Jajce, Prača – Goražde i Bihać – Cazin – Velika Kladuša, te autocesta Orašje – Tuzla. Ukupna ulaganja u izgradnju autocesta i brzih cesta planirana su u iznosu od 1,49 milijardi KM u 2026., 1,57 milijardi KM u 2027. i 1,61 milijardu KM u 2028. godini.
Planirani prihodi Autocesta Federacije, koji dolaze iz tri osnovna izvora (akcize na gorivo, cestarine i naknade za korištenje cestovnog zemljišta), prema projekciji bi trebali iznositi 228,8 miliona KM u 2026., 285,3 miliona KM u 2027. i 317,7 miliona KM u 2028. godini. Međutim, iako je predviđeno povećanje prihoda od nekoliko desetina miliona KM godišnje, taj novac nije ni blizu dovoljan u odnosu na obaveze i investicije koje se planiraju.
Ogromni kreditni teret
Obaveze koje uključuju otplate kredita, kamate i druge finansijske troškove veće su od ukupnih planiranih prihoda preduzeća. Samo po tom osnovu, Autoceste FBiH u naredne tri godine moraju osigurati 380 miliona KM u 2026., 389 miliona KM u 2027. i 327 miliona KM u 2028. godini.
Iz trogodišnjeg plana vidljivo je da zaduživanje predstavlja trajni model poslovanja. Navodi se da će, u slučaju nedostatka sredstava, a što je realno očekivati, preduzeće posezati za novim zaduženjima. Novac će se osiguravati kroz emisiju vrijednosnih papira, kratkoročna komercijalna zaduženja i nove kreditne aranžmane sa međunarodnim finansijskim institucijama.
Kada se uporede planirani prihodi, kreditne obaveze i investicioni planovi, jasno je da se poslovni model Autocesta Federacije BiH u ovom trenutku zasniva na konstantnom zaduživanju. Sve dok međunarodni kreditori odobravaju nova zaduženja, autoput se gradi. Onog trenutka kada krediti stanu, kao što se već sada dešava, staje i najveći infrastrukturni projekat u državi.
