William Montgomery, bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj i SR Jugoslaviji, gostujući u Jutarnjem programu Televizije Srbije iznio je niz krajnje problematičnih ocjena i tvrdnji koje spadaju u domen istorijskog revizionizma. Montgomery je tako kritizirao donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenima nacijama tvrdeći da je „genocid“ preteška, „nategnuta kvalifikacija“ za ono što se u julu 1995.godine desilo u Srebrenici. Rekao je da se „genocid desio u Ruandi“, a da se u Srebrenici desio „strašan zločin“.

Pohvalio je Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije zbog njegovog odlaska u Potočara i izvinjenja bošnjačkim žrtvama koje je tamo uputio.

Na konstataciju voditelja da će se naredne godine napuniti trideset godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini i pitanje kako vidi današnje političke prilike u našoj zemlji, Montgomery je kazao:  „Ako neko ima rješenje za Bosnu i Hercegovinu, neka mi kaže“.

Potom je nastavio govoriti o greškama počinjenim tokom mirovnih pregovora u Daytonu.

„Mislim da je greška napravljena u Daytonu ta  što nisu formirano tri entiteta, umjesto dva, jer imamo (u BiH) tri nacionalne zajednice koje imaju radikalno drugačije poglede. Ne mogu da se dogovore ni o čemu. Daytonski mirovni sporazum je trebao da bude sporazum o primirju, jer je spriječio rat, ali je ostavio sistem koji ne funkcioniše. Ako pokušate da opišete političku situaciju, svi vaši gledaoci će zastati na pola puta jer je toliko komplikovana. Imate deset kantona unutar Federacije BiH i svaka etnička grupa može da kaže da je za njih to od ogromne važnosti i da stavi veto, tako da ništa ne može da se uradi u Bosni.

„Kako to promijeniti?“ upitao je Montgomery i odmah odgovorio.

„Ja lično mislim da je jedan od glavnih problem to što su Sjedinjene Države multikulturno društvo, mi smo zasnovani na tom principu i vjerujemo u to.  I dokumenti koji se odnose na Kosovo i na Dayton odražavaju naše insistiranje na multikulturnim društvima, ali ne stavljaju naglasak na etničko pitanje, a ovdje je etničko pitanje veoma važno“.

Slobodna Bosna