Miloš Ković i Goran Petronijević više nisu opasnost za nacionalnu sigurnost BiH. Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA BiH) procijenila je da ova dvojica ruskih propagandista nisu opasni, te da ubuduće mogu nesmetano ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, saznaje Istraga.ba.
Skidanje sa takozvane bh. crne liste uslijedilo je nakon nedavnog sastanka državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića i rukovodstva OSA-e sa Almirom Džuvom i Ristom Zarićem na čelu.
“U narednom periodu imat ćemo sastanak sa predstavnicima OSA-e i Službe za poslove sa strancima u vezi sa zabranom ulaska pojedinih lica u BiH. Očekujem da ću na tom sastanku vidjeti zbog čega je pojedinim licima zabranjen ulazak u BiH”, rekao je 14. maja ministar sigurnosti Nešić.
Nekoliko dana kasnije, OSA je procijenila da beogradski profesor poznat po proruskim stavovima Miloš Ković, i advokat Goran Petronijević više ne udrožavaju nacionalnu sigurnost BiH.
Da su Ković i Petronijević sada dobrodišli u Bosnu i Hercegovinu potvrđeno je za Istragu iz više izvora u sigurnosnim agencijama BiH.
Goran Petronijević
Sbijanski advokat Goran Petronijević je predsjednik Upravnog odbora Fonda „Ruska humanitarna misija“ sa kojim su vlasti Republike Srpske potpisale Memorandum o saradnji. Njemu je početkom marta 2022. godine OSA zabranila ulazak u BiH označivši ga osobom koja predstavlja prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru i javnom zdravlju u BiH ili međunarodnim odnosima BiH.
Goran Petronijević je najprije do 2001. godine bio sudija, a njegov prelazak u advokate dogodio se nakon promjene režima u Srbiji 2000. godine.
Bio je posmatrač referenduma u Ukrajini na Krimu. U Hagu je zastupao Veselina Šljivančanina, koji je oslobođen optužbi. U Srbiji je zastupao razne klijente, od estradnih umjetnika, do osoba optuženih za najteža krivična djela.
U svojoj karijeri sudije, Petronijević je bio predsjedavajući suda u maju 2000. godine, kada je 141 Albanac osuđen za napade na policajce i vojsku u Đakovici na Kosovu, ali je ta presuda ukinuta i svi su pušteni na slobodu godinu dana kasnije.
Septembra iste godine tadašnji sudija Petronijević bio je jedan od članova sudskog vijeća u procesu koji je vođen protiv čelnika zapadnih zemalja koji su osuđeni zbog bombardovanja SR Jugoslavije. Među osuđenima su bili predsjednici SAD-a i Francuske, Bill Clinton i Jacques Chirac kao i njemački kancelar Gerhard Schröder. Međutim, i ta presuda je naredne godine ukinuta, piše Nova.rs.
Bio je član advokatskog tima Radovana Karadžića, bio je jedan od organizatora anti NATO protesta u Nišu, ali ono što je najbitnije – Petronijević je bio branilac Bratislava Dikića, bivšeg komandanta Žandarmerije Srbije optuženog da je, uz pomoć ruskih obavještajaca, pokušao da izvrši državni udar u Crnoj Gori kako bi spriječio ulazak te zemlje u NATO.
Bratislav Dikić je, prema pisanju podgoričkih medija, otkazao je punomoć advokatu Petronijeviću, jer je želio da prizna krivicu, ali mu je njegov branilac – zabranio.
Advokat Petronijević nedugo nakon toga oglasio se putem ruske agencije Sputnjik.
„Prijetili su nam, prisluškivali advokate odbrane, onemogućavali odbranu, tome treba dodati rigidan stav Sudskog veća prema svemu što odbrana predlaže. Jednom rečju, postupak može da se meri sa kafkijanskim, u pravom smislu te reči. Ovo je jedan potpuno nakaradan postupak u neljudskim uslovima u odnosu na odbranu, u odnosu na okrivljene, u odnosu na sve, uz njegovo visočanstvo, ’patrijarha istine‘, čuvenog Sinđelića“, kazao je krajem januara 2018. godine Goran Petronijević.
Advokat Petronijević poznat je kao proruski aktivista. U martu 2016. godine, zajedno sa Bratislavom Dikićem, bio organizator anti NATO protesta u Nišu. Na jednoj od brojnih fotografija sa tog skupa u društvu Gorana Petronijevića i Bratislava Dikića nalazi se i vođa Srbske časti – Bojan Stojković. S njima je tada bio i Nemanja Ristić presuđivani ubica iz Srbije i član beogradskog podzemlja.
Petronijević je često gost RTRS-a. Njegovo posljednje gostovanje bilo je prije dva dana, a povod je bila posjeta Milorada Dodika ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
“Veoma značajan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina, pogotovo u vrijeme kada mnogi misle da je cijeli svijet protiv Rusije, što nije tačno”, izjavio je Petronijević za RTRS.
Miloš Ković
Profesoru sa beogradskog Filozofskog fakulteta zabranjen je ulazak u BiH početkom 2022. godine. Prema pisanju portala Radio Sarajevo, i Slobodne Evrope Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.
On je 2015. godine kao vještak obrane za povijesni kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski,tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.
Ković je kao povijesničar iz Srbije i vještak obrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – “Velika Srbija”.
“To su već sad etikete. Netko može biti nacionalist, netko imperijalist… to sad sve ovisi… Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog”, neodređeno je odgovarao svjedok obrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.
Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog “Apela za odbranu Kosova i Metohije”, iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.
Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta”, kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori “brane i kosovske svetinje”.
