Bošnjačka zajednica kulture Preporod više ne postoji. Preporod su ukinuli Šaćir Filandra i Sanjin Kodrić. Kodrić je predsjednik bivšeg bivšeg Preporoda, dok je Šaćir Filandra bio predsjednik Sklupštine ukinutog Preporoda.
Odluka o ukidanju Preporoda donesena je 28. septembra na Skupštini održanoj u Travniku.
“Na osnovu Člana 48. Statuta Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, Skupština Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ na sjednici održanoj u Travniku 28. 9. 2024. godine donijela je sljedeću
Odluku
- Potvrđuje se Odluka Upravnog odbora Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ za modifikaciju naziva Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ u naziv Bošnjačka zajednica kulture s pripadajućim izmjenama Statuta Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.
- Odluka je obavezujuća za sve organe i članove Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, uključujući sve organe i članove svih podružnica i drugih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, koji će Odluku provesti u skladu s uputama Direkcije Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“.
- Odluka stupa na snagu danom donošenja”, navedeno je u odluci koju je potpisao predsjednik Skupštine Preporoda Šaćir FIlandra.
Na stranici Preporoda je objkavljena informacija da se ukida ovaj naziv, te da će ubuduće ova organizacija djelovati pod imenovom “Bošnjačka zajednica kulture.
“Skupština Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, temeljne i najstarije organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda s tradicijom od 1903. godine, na sjednici održanoj 28. 9. 2024. godine u Travniku donijela je Odluku o modifikaciji
Odluka je donesena s plebiscitarnom podrškom članova Skupštine s ciljem daljnjeg institucionalnog razvoja Bošnjačke zajednice kulture, primjereno dosegnutom stepenu institucionalne razvijenosti i sukladno daljnjim potrebama institucionalnog razvoja Bošnjačke zajednice kulture, kao i ukupne kulture i identiteta Bošnjaka i Bosne i Hercegovine kao cjeline. Donošenjem ove odluke naziv Bošnjačke zajednice kulture preciziran je na način koji jasno određuje njeno stvarno, generičko ime te eksplicitno iskazuje suštinu historijskog i savremenog postojanja ove institucije – institucionalnu pripadnost bošnjačkom narodu, zajedništvo kao oblik institucionalnog organiziranja i institucionalni odnos prema ukupnosti Bošnjaka kao naroda te institucionalno bavljenje kulturom Bošnjaka kao fundamentalnim identitetskim sadržajem. Odlukom je, nakon više sličnih ranijih nastojanja tokom prethodnih 20 godina, riješen problem adekvatnog imenovanja Bošnjačke zajednice kulture kao institucije, uzimajući u obzir njenu 121 godinu dugu i složenu historiju te sva dosadašnja transgeneracijska postignuća, kao i nužnost njena daljnjeg institucionalnog profiliranja u sadašnjosti i budućnosti.
Bošnjačka zajednica kulture pravni je nasljednik niza svojih institucionalnih preteča i pravnih prethodnika – najprije društva „Gajret“, osnovanog 1903. godine, društva „Narodna uzdanica“, osnovanog 1924. godine, te jedinstvenog Muslimanskog kulturnog društva „Preporod“, nastalog 1945. godine spajanjem društava „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, ali i više drugih kulturnih, prosvjetnih i sličnih organizacija tadašnjeg muslimanskog naroda, koja su ujedinjena u tadašnje Muslimansko kulturno društvo „Preporod“ kao sveobuhvatnu i krovnu organizaciju kulture Muslimana / Bošnjaka ovog vremena. U specifičnim društveno-političkim okolnostima datog historijskog trenutka, rad Muslimanskog kulturnog društva „Preporod“ zabranjen je i prekinut 1949. godine, a obnovljen s demokratskim promjenama 1990. godine, tad pod imenom Kulturnog društva Muslimana „Preporod“. U skladu s odlukom Prvog bošnjačkog sabora od 28. 9. 1993. godine o obnovi narodnog imena Bošnjak, za što se zalagalo upravo Kulturno društvo Muslimana „Preporod“, Kulturno društvo Muslimana „Preporod“ 1995. godine i zvanično je bilo preimenovano u Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, a 1997. godine u Bošnjačku zajednicu kulture „Preporod“, kao u tom trenutku primjereniji naziv za temeljnu i najstariju organizaciju kulture Bošnjaka, odnosno kao izraz do tog trenutka ostvarenog razvoja institucije.
U skladu s gornjim, nazivom Bošnjačka zajednica kulture kao generičkim i suštinskim nazivom obuhvaćena su sva dosadašnja imena ove institucije, počev od „Gajreta“, preko „Narodne uzdanice“ do „Preporoda“, uključujući i sve druge kulturne, prosvjetne i slične organizacije koje su nakon 1945. godine ujedinjene u tadašnje Muslimansko kulturno društvo „Preporod“. Kao i nazivi „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ te svi drugi nazivi organizacija koje su institucionalne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture, i naziv „Preporod“ ostaje i dalje pravno zaštićen kako u domaćem, tako i u međunarodnom pravnom prometu, pri čemu će se radi osiguranja kontinuiteta i vidljivosti tamo gdje je to potrebno naziv „Preporod“ zadržati te i dalje upotrebljavati u svim slučajevima gdje za to postoje opravdani razlozi (npr. Hor „Preporod“, Ansambl narodnih pjesama i igara „Preporod“, Folklorni ansambl „Preporod“ i sl.), kao i u nazivima pojedinih organizacijskih jedinica Bošnjačke zajednice kulture (Galerija „Preporod“, RTV „Preporod“, Planinarsko društvo „Preporod“ i sl.). Stoga je naziv Bošnjačka zajednica kulture istovremeno i sveobuhvatan kako u historijskom smislu, tako i u smislu mogućnosti daljnjeg širenja institucionalnih kapaciteta i okvira Bošnjačke zajednice kulture”, objavljeno je na stranici Preporoda.
Dakle, od 28. septembra Preporod više ne postoji, a ukinulu su ga Šaćir Filandra i Sanjin Kodrić.
