“Srdačno”, bila je riječ kojom je novinarka Suddeutsche Zeittunga započela svoj članak o posjeti tadašnjeg bavarskog premijera Horsta Seehofera ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Bio je to februar 2016. godine i visoka delegacija Bavarske boravila je u prijateljskoj posjeti Moskvi.
“Mi smo u posebnom odnosu s Bavarskom”, rekao je Putin, “zato ste vi poseban gost.”
Horst Seehofer tada je bio i predsjednik Kršćanske socijalne unije poznatije kao CSU. Njemački mediji kritizirali su njegovu posjetu Moskvi i bliske odnose sa Vladimirom Vladimirovičem Putinom, nazivajući taj susret “sporednom vanjskom politikom”. Lider CSU-a je tada, suprotno službenim stavovima Savezne vlade, kritikovao zapadne sankcije Ruskoj Federaciji, jer one ugrožavaju bavarsku ekonomiju, No, taj posjet nije ugrozio koalicijske odnose Seehoferovog CSU-a i CDU-a Angele Merkel. Te godine, kao kadar Horsta Seehofera i njegovog CSU-a, u Vladi je sjedio Christian Schmidt. Horst Seehofer je, u međuvremenu, postao “samo” počasni predsjednik CSU-a i ministar unutrašnjih poslova u Vladi Angele Merkel.
Schmidt više nije ministar. I sada je službeno njemački kandidat za novog Visokog predstavnika za BiH. Schmidt i Seehofer su, rekosmo, kadrovi Kršanske socijalne unije (CSU). Na službenoj stranici te političke partije još uvijek je dostupno saopćenje za javnost u kojem je navedeno da CSU smatra da sankcije Rusiji moraju biti ukinute.
Godinama je neupitna bliskost kadrova njemačkog CSU-a i Ruske Federacije, a Horst Seehofer se više puta susretao sa Vladimirom Putinom. Upravo ta bliskost koalicijskih partnera Angele Merkel sa ruskim zvaničnicima bila je presudna da zvanični Berlin za novog Visokog predstavnika za BiH predloži kadra CSU-a Christiana Schmidta. O Schmidtovoj kandidaturi Istraga.ba je pisala tokom sedmice, a u petak je Valentin Inzko potvrdio austrijskom Der Standardu da je Njemačka zainteresirana za njegovu poziciju. No, kako se Rusi protive produženju mandata OHR-a, kao “srednje rješenje” Njemačka predlaže kandidata iz CSU-a, stranke koja ne skriva dobre odnose sa Vladimirom Putinom. Osim toga, Cristian Schmidt gaji dobre odnose sa HDZ-om, čiji je lider Dragan Čović u intervjuu Ruskoj Gazeti nedvojbeno kazao da bi “ruski uticaj u BiH trebao biti jači”.
Reagirajući na pisanje Istrage, zastupnik CDU-a u njemačkom Bundestagu Stefan Shwarz je kazao da su “tekstovi sr….” te da “da se nikada neće dogoditi da Njemačka i Merkel igraju igre s Putinom protiv Amerike”. No, da li je to tako?
Deutshe Banka prala novac ruskih oligarha
Sredinom ove sedmice svjetski mediji su izvijestili da su dvojica visokopozioniranih bankara gigantske njemačke Deutsce Banke podnijela ostavku zbog sumnjivih poslova sa Donaldom Trumpom i Jaredom Kushnerom.
“Njemačka banka, koja je Trumpu prvi put počela davati kredite potkraj 1990-ih, uvučena je u kongresne i druge istrage o Trumpovim finansijama i navodnim vezama s Rusijom”, objavio je Reuters 23. decembra ove godine.
U septembru ove godine Deutche Welle je objavio tekst o sumnjivim poslovima Deutsche Banke. Pozivajući se na dokumente “koji su procurili iz američke financijske institucije poznati kao FinCEN Files pokazuju da je Deutsche Banka kod mogućeg pranja novca bila u samom svjetskom vrhu”.
“Niz velikih banaka je između 1999. i 2017. obradio transakcije klijenata u vrijednosti od dva bilijuna dolara, iako su i same banke sumnjale u podrijetlo novca. Tako su kriminalci, diktatori i oligarsi prali novac”, napisao je Deutche Welle.
Prema saznanjima istražitelja, ova njemačka banka je 2011. ghodine omogućavala veliko pranje novca preko poslova s dionicama i na taj je način “prala prljave ruske rublje u vrijednosti od deset milijardi dolara” Američke službe su se zainteresirale za ove slućajeve jer su se transakcije odvijale u dolarima. Tada je Deutsche Banci izrečena novčana kazna u iznosu od 600 miliona dolara.
Njemačko-ruske veze sa Republikom Srpskom
Dugogodišnji službenici Deutsche Banke pomagali su i vlastima u Republici Srpskoj da prodaju svoje obveznice vrijedne 163 miliona eura. Transakcije su obavljene preko brokerske kuće iz Hong Konga BM Intelligence Group, a posao je vodio Claus Korner, dugogodišnji šef Deutsche Banke u Moskvi.
„Naš partner, gospodin Claus Korner, pozvan je da predstavi europsko poslovanje Grupe i podijeli iskustvo izdavanja obveznica u Republici Srpskoj. Gospodin Claus Korner ima veliko iskustvo u upravljanju imovinom i bio je šef za upravljanje imovinom Deutsche Bank u Rusiji“, navedeno je u izvještaju brokerske kuće BM Intelligence Group.
Zastupik Merkelinog CDU-a na proslavama 9. januara
Stefan Kaufman je aktualni zastupnik u Bundestagu i član je stranke CDU Angele Merkel. Gostujući 24. decembra ove godine na RTRS-u on je kazao da je smatra da bi BiH trebalo da se razvija kao federalna država, ističući da neupitno podržava Dejtonski sporazum. Prije skoro godinu dana, RTRS je izvijestio da je zastupnik CDU-a u Bundestagu Stefan Kaufman “redovno prisustvovao” obilježavanju Dana RS-a 9. januara koje su vlasti tog entiteta organizirale u Štutgartu. Glas Srpske je, recimo, u januaru 2017. godine izvijestio da je Kaufman na svečanosti povodom dana RS-a u Štutgartu da “vjeruje da će Republika Srpska nastaviti da se razvija i ide pravim putem naprijed”.
“Vjerujem da će sve to da ide u pozitivnom pravcu i da će Rusija i Njemačka da ulažu kako bi Republika Srpska išla pravim putem naprijed”, rekao je Kaufman, a prenio Glas Srpske.
Ovako je, dakle, govorio stranački kolega Stefan Shwarza koji je na svom Facebook profilu napisao da su tekstovi istrage – glupost jer Njemačka ne igra sa Rusijom. No, da vidimo pisanje svjetskih medija.
Sjeverni tok 2
“Sjedinjene Države pozivaju europske saveznike i privatne tvrtke da zaustave posao koji bi mogao pomoći u izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2 i pripremaju šire sankcije ruskom projektu u narednim tjednima”, rekli su u srijedu 23. decembra ove godine visoki dužnosnici Trumpove administracije.
Vijest je objavila agencija Reuters, a u tekstu je navedeno da “odlazeća Trumpova administracija priprema nove sankcije za koju vjeruje da bi mogle zadati kobni udarac projektu rusko-njemačkom projektu Sjeverni tok 2 koji vodi državna plinska kompanija Gazprom.
Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder u ime ruskog Gazproma angažovan je na ovom projektu koji će izolovati zemlje istočne Evrope i, prema stavovima geopolitičkih stručnjaka, prepustit će ih pod direktni uticaj Ruske Federacije. U avgustu ove godine, nakon što je Washington uveo sankcije firnama koje učestvuju u gradnji Sjevernog toka, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas otputovao je u Moskvu gdje se sastao sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
“Nijedna država nema pravo diktirati europsku energetsku politiku prijetnjama i to neće uspjeti”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas komentarišući sankcije SAD-a.
Lavrov je u izjavi novinarima kazao da će unatoč zaprekama plinovod biti završen u bliskoj budućnosti.
Maas (SPD) je dodao da su sankcije među saveznicima „definitivno pogrešan put”. Skoro identične izjave o sankcijama Rusiji davali su i zvaničnici CSU-a čiji je kadar Christian Schmidt kandidat za novog Visokog predstavnika za BiH.
Sredinom decembra ove godine Njemačka i Rusija nastavile su gradnju Sjevernog toka 2. Sredinom decembra njemačka ambasadorica u BiH obavijestila je zvaničnike u Sarajevu da planiraju razrješenje Valentina Inzka i dovođenje Christiana Schmidta, dobitnika priznanja “Red Ante Starčevića” koje mu je uručio hrvatski premijer Andrej Plenković.
