Stranke Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) i HDZ BiH namjeravaju na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, zakazanoj za 21. juni, imenovati Marina Vukoju za sudiju Ustavnog suda BiH. U utorak navečer federalnim su zastupnicima dostavljeni materijali koji se odnose na imenovanje sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije. U pitanju su biografije kandidata i rang lista sačinjena nakon intervjua. Kandidat bez dana pravosudnog iskustva, ali sa HDZ-ovom podrškom je prvorangirani.
Marin Vukoja je dugogodišnji kadar HDZ-a BiH. Trenutno obavlja funkciju sekretara Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a prije četiri godine bio je na HDZ-ovoj listi za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Vukoja, kako se vidi na dostavljenoj listi, ima bod i po više od Sanele Butigan-Gorušanović, aktualne potpredsjednice VSTV-a BiH koja je godinama bila sudija Općinskog suda u Sarajevu. No, njeno pravosudno iskustvo nije presudilo da bude prvorangirana. Politička nepodobnost je presudila da sa najboljim referencama bude – drugorangirana.
U Komisiji koja je provela konkursnu proceduru bili su HDZ-ov Mladen Bošković, NiP-ov Rasim Smajlović, NES-ov Irfan Durić, te dvoje eksperata iz pravosuđa – Hakija Zaimović i Božana Banduka. Iz dokumenata u koje je Istraga izvršila uvid, jasno je da je HDZ-ov favorit Marin Vukoja dobio podršku HDZ-ovog Boškovića, NiP-ovog Smajlovića i Božane Banduke. Sanelu Butigan-Gorušanović su podržali NES-ov Irfan Durić i sudija Hakija Zaimović.
Ali rang lista ove komisije ne obavezuje federalne zastupnike prilikom glasanja. Oni mogu imenovati i Sanelu Butigan- Gorušanović. Međutim, stav jedne druge Komisije bi mogao utjecati na ishod glasanja. U pitanju je Komisija za izbor i imenovanja Predstavničkog doma FBiH čiji su članovi Mladen Bošković, Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a, Damir Mašić i Aner Žuljević iz SDP-a, Rasim Smajlović iz NiP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Dajana Čolić iz DF-a, Irfan Durić iz NES-a, Adnan Čomor iz SDA i Edina Gabela iz SBiH-a. Članovi ove Komisije bi, prije sjednice Predstavničkog doma, morali zauzeti stav o kandidatu. Ukoliko Komisija odluči da predloži imenovanje samo Marina Vukoje, Predstavnički dom FBiH će se samo izjašnjavati o tom prijedlogu koji može, a i ne mora dobiti podršku. Dakle, šest članova Komisije za izbor i imenovanja će odlučiti o imenu kandidata koji će biti dostavljen Predstavničkom domu FBiH. HDZ, rekosmo, ima tri člana Komisije, SDP dva, a NiP i NS po jednog. To znači da vladajuća koalicija ima sedam članova Komisije što je dovoljno da se HDZ-ov kandidat Marin Vukoja i formalno predloži za sudiju Ustavnog suda BiH. Međutim, za Vukojino imenovanje bi moralo glasati pedeset zastupnika u Zastupničkom domu FBiH. Vladajuća koalicija tu je na rubu većine. Prema informacijama Istrage, federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak i njegov sin Arnel Isak čiji bi glas mogao biti odlučujući insistiraju da Isak mlađi bude imenovan za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma FBiH kako bi podržao sve ostale odluke u Parlamentu. Stoga iz stranaka Trojke pokušavaju obezbijediti glasove nekoliko zastupnika Stranke za BiH koji bi mogli biti prevaga. U tom bi slučaju izbor Vukoje podržala Edina Gabela iz SBiH-a, što bi joj garantovalo ostanak na poziciji dopredsjedavajuće Predstavničkog doma FBiH. Istina, postoji i treća opcija u ovom slučaju. Dio SDP-ovih federalnih zastupnika lojalnih članu Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću mogao bi uskratiti podršku Marinu Vukoji što bi značilo da, bez obzira na glasove Edine Gabele i Arnela Isaka, nema potrebne većine za njegovo imenovanje. Vukoja, za sada, može računati na sigurnu podršku svih stranaka članica Hrvatskog narodnog sabora (HNS), zatim Naroda i Pravde, Naše stranke i dijela SDP-a koji kontrolišu Nermin Nikšić i Vojin Mijatović.
Proces izbora sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH započeo je u ljeto prošle godine, nakon što je istekao mandat sudiji Mati Tadiću. Od avgusta prošle godine je upražnjeno njegovo mjesto u Ustavnom sudu BiH. Nakon Tadića, penzionisan je i sudija iz Republike Srpske Miodrag Simović. Ni njegovo mjesto nije popunjeno, tako da sada Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija (jedan iz FBiH, jedan iz RS). Nakon što je Narodna skupština RS pozvala sudiju Ustavnog suda Zlatka Kneževića da napusti poziciju, on se nalazi na bolovanju. Zbog toga Ustavni sud BiH ne zasjeda od marta ove godine.
Prema Ustavu BiH, Ustavni sud BiH ima devet članova. Četvero sudija bita Predstavnički dom Parlamenta Federacije, dvoje sudija bira Narodna skupština RS, dok troje međunarodnih sudija bira Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. U ovom trenutku sud ima šest aktivnih sudija, jer mjesta Mate Tadića i Miodraga Simovića nisu popunjena, dok je sudija Zlatko Knežević formalno na bolovanju.
Mandat sudije Ustavnog suda BiH traje dok ne napuni 70 godina. Ukoliko Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to znači da će on ostati sudija narednih 20 godina, odnosno da će tek 2043. godine napuniti 70 godina kada će biti penzionisan.
