Sudan je 10. aprila pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) podnio zahtjev za pokretanje postupka protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog kršenja Konvencije o genocidu jer su navodno pomogli paravojne Snage za brzu podršku (RSF) da počine zločin genocida nad zajednicom Masalita u Darfuru. Srbija je zatražila da se uključi u postupak kao treća strana.
Pozivajući se na član 63 Statuta Suda Srbija je podnijela u Registar Suda deklaraciju o intervenciji u slučaju koji se tiče primjene Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida u Sudanu, u predmetu Sudan protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata.
U skladu sa članom 63. Statuta svaka država ima pravo intervenisati u postupku. U skladu s članom 83 Pravila Suda, Suda i UAE pozvani su da dostave pisana zapažanja o deklaraciji o intervenciji.
Odluka Srbije dolazi nakon što je direktor Interpola Amhed naser Al-Raisi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata početkom aprila odbio da raspiše međunarodnu potjernicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kojeg Sud BiH sumnjiči za rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Vjerovatno usko povezano sa srpskom intervencijom u ovom slučaju pred Sudom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu je 7. aprila razgovarao sa ambasadorom UAE u Srbiji Ahmedom Almenhalijem.
Dvije sedmice kasnije predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravila je u jednodnevnoj radnoj posjeti UAE gdje je razgovara sa ministricom za međunarodnu saradnju Reem Bint Ebrahim Al Hashimyi.
Sudan smatra da genocid nad zajednicom Masalita ne bi bio moguć bez podrške UAE.
“Genocid koji je u toku ne bi bio moguć bez suučesništva Ujedinjenih Arapskih Emirata, uključujući isporuku oružja RSF-u. Direktna logistička i druga podrška koju su UAE pružili i nastavljaju pružati RSF-u bila je i nastavlja biti glavna pokretačka snaga genocida koji se sada događa, uključujući ubijanje, silovanje, prisilno raseljavanje i pljačku”; rekao je Sudu Muawia Osman, vršitelj dužnosti sudanskog ministra pravosuđa.
