Ono što smo najavljivali, dogodilo se. Dubravko Čampara je na listi sudija koje je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara “imenovao” za sudije Ustavnog suda Federacije BiH. Čamparu je HDZ-ov predsjednik “imenovao” kao sudiju iz reda Ostalih. Ovaj prijedlog sada ide na potvrdu u Dom naroda Federacije BiH gdje funkciju dopredsjedavajućeg obavlja Aljoša Čampara. I tako će Aljoša Bošnjak odlučivati hoće li njegov brat Dubravko, kao Ostali, postati sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Na Čavarinoj listi je četvero sudija. Na prvom je mjestu Aiša Softić, supruga SDA-ovog potpredsjednika Safeta Softića koji je, nekoliko puta, u TV emisijama skoro pa javno podržavao HDZ-ove zahtjeve glede izmjena Izbornog zakona. Aiša Softić je predložena za sudiju iz reda bošnjačkog naroda.
Na mjestu broj dva je Mirko Miličević. O njemu smo već pisali. U pitanju je kadar blizak HDZ-u kojeg Čavara imenuje za sudiju iz reda hrvatskog naroda.
Pod brojem tri je Branimir Orašanin. On dolazi iz reda srpskog naroda. U pitanju je sudija Suda BiH, dok je pod brojem četiri već pomenuti Dubravko Čampara.
U dokumentu iznad možete vidjeti da piše da je Čavara donio “Odluku o imenovanju sudija Ustavnog suda FBiH”. No, procedura je prekršena. Čavara je listu sastavio bez prethodnih konsultacija i bez saglasnosti svojih potpredsjednika Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića. Istina. Dunovićev prijedlog je ispoštovan, jer je iz reda srpskog naroda “imenovao” Branimira Orašanina. No, prijedloge Melike Mahmutbegović (SDA) je ignorisao. Ona je, kako saznajemo, bila predložila da se za sudiju Ustavnog suda FBiH imenuju Izmir Hadžiavdić i Mustafa Bisić. No, HDZ-ov predsjednik Federacije je odlučio odbaciti njene prijedloge te je na svoju listu uvrstio Dubravka Čamparu (iz reda Ostalih) i Aišu Softić (iz reda bošnjačkog naroda).
Prođe li njegov prijedlog, Hrvati bi u Ustavnom sudu FBiH imali troje sudija, dok bi Srbi, Bošnjaci i ostali imali po dva. No, to je u skladu sa Ustavom FBiH, jer je odredba prema kojojoj svaki od konstitutivnih naroda mora imati najmanje dvoje sudija. Međutim, postoje nedoumice u vezi sa brojem sudija iz reda ostalih.
“Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih”, piše u Ustavu FBiH.
Dio pravnih eksperata koje je konstultovala Istraga stava je da Ostalima, zapravo, pripada samo jedno mjesto, dok drugi, pak, smatraju da ne postoje smetnje da Ostali dobiju dvije pozicije. Aktualni zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda FBiH Aljoša Čampara (NiP) je, već smo objavljivali, ubijeđivao čelnike Doma naroda da nema smetnji da Ostalima pripadnu dvije pozicije. U Ustavnom sudu FBiH trenutno sjedi Aleksandra Martinović, koja je sudija iz reda Ostalih. Čampara bi, u tom slučaju, bio drugi sudija koji je izjašnjava kao Ostali.
U Ustavnom sudu FBiH su četiri upražnjena mjesta. Od devet potrebnih sudija u Sudu ima njih pet. Da bi odlučivali o vitalnom nacionalnom interesu, potrebno je šest sudija, i to najmanje po dvoje iz reda konstitutivnih naroda. Trenutno u Ustavnom sudu FBiH sjede Vesna Budimir (Hrvatica), Aleksandra Martinović (Ostali), Edin Muminović (Bošnjak), Kata Senjak (Hrvatica), Mirjana Čučković (Srpkinja).
A sada se vratimo proceduri imenovanja.
“Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju”, navedeno je u članu 6 Ustava Federacije BiH.
Čavara je je svoj dokument nazvao “odluka o imenovanju”, a ne prijedlogom koji dostavlja na saglasnost potpredsjednicima Federacije BiH. Osim toga, on u svom aktu navodi da “Odluka o imenovanju stupa na snagu danom potvrde od strane Doma naroda Parlamenta FBiH”.
No, jedan korak je preskočio. A taj korak se zovu – konsultacije i saglasnosti potpredsjednika Federacije BiH”.
