Janusz Bugajski, stalni saradnik Istrage iz SAD-a: Pogledi iz Washingtona – Oživljavanje projekta velike Srbije

IstaknutaBugajski

Od ratova usmjerenih protiv civila, tokom raspada Jugoslavije devedesetih godina, koje je prvenstveno vodio Beograd, Sjedinjene Države i Europska unija nastoje osigurati regionalnu stabilnost na zapadnom Balkanu putem sporazuma o granici, inkluzivnih  ustava i međunarodnih integracija. Takav pristup osporavaju korumpirani političari, slabe institucije, negativan utjecaj neprijateljskih stranih sila i različite poruke organa EU-a o pridruživanju zemalja zapadnog Balkana. Međutim, najveće prijetnje regionalnoj sigurnosti predstavljaju ekspanzionistički pan-nacionalni projekti, posebno kada ih provodi država.

Posljednjih godina velikosrpski projekt oživljen je pod predsjedničkom palicom Aleksandra Vučića. Ali za razliku od vremena Slobodana Miloševića, više se ne priča o oružanim sukobima, ubistvima zbog etničkih razlika, masovnim protjerivanjima i osvajanju teritorija. Kampanja se sada zasniva na tri osnovna principa – tajno djelovanje, fleksibilnost i strpljenje. Za vrijeme Miloševića, proširena Srbija trebala je nastati iz raspadajuće Jugoslavije, zauzimanjem  teritorija u kojima je živjelo većinsko srpsko stanovništvo u susjednim republikama i ubijanjem ili protjerivanjem drugih etničkih skupina radi stvaranja srpskih većina. Projekt je propao uglavnom zbog otpora Hrvata, Bošnjaka, Albanaca i Crnogoraca i, na kraju, međunarodne vojne intervencije koju su vodile Sjedinjene Države.

Vučić je bio Miloševićev ministar informisanja i stoga je dobro upoznat s primjenom dezinformacija i obmana za postizanje grandioznih političkih ciljeva. Sa svojom Naprednom strankom koja monopolizira srpsku politiku i marginaliziranom opozicijom, Vučić ima dovoljno prostora za ostvarivanje srpskih mini-imperijalističkih ambicija na Balkanu. Trenutna strategija Beograda podrazumijeva tri glavna elementa – slabljenje susjeda, dvoličnu diplomaciju i rusku pomoć.

Srbija nije u poziciji da izaziva Hrvatsku koja je članica u NATO-u i EU, iako Beograd nastavlja nabavljati oružje od Rusije i Kine u mini utrci u naoružanju sa svojim bogatijim susjedom. U Hrvatskoj živi mnogo manje srpskog stanovništva, sada rasutog po cijeloj zemlji, nego za vrijeme Jugoslavije i manje je političkih i ekonomskih slabosti koje Beograd može iskoristiti. Tri glavna cilja oživljenog velikosrpskog projekta su Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Srbija ne može ponovno pripojiti Kosovo, jer ne postoji međunarodna podrška za takvo nešto, a albansko stanovništvo je odlučno da zadrži svoju nezavisnost. Cilj Beograda je na neodređeno vrijeme odgoditi konačno rješenje ili “normalizaciju” u bilateralnim odnosima s Prištinom i držati Kosovo nestabilnim i nesigurnim u pogledu svoje budućnosti. Stoga, rasprave o podjeli i zamjeni teritorije nisu bile istinske, već sredstvo za skretanje pažnje i izazivanje sukoba među kosovskim čelnicima. Slabo Kosovo omogućava Beogradu da pojača svoj uticaj u regiji.

Iako je Crna Gora članica NATO-a, Vučićeva politika nastoji potkopati njen suverenitet i podčiniti njenu vanjsku politiku. Srpski dužnosnici i mediji umiješali su se u nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori kako bi promovirali nacionalističku opoziciju. Nova vladajuća koalicija može oslabiti zapadnu orijentaciju zemlje, posebno ako Demokratski front (DF) bude dominirao budućom vladom. Stranka je usko povezana sa srpskim nacionalističkim skupinama i ruskim operativcima i podupire velikosrpski projekt. Nastojat će ojačati srpski identitet u Crnoj Gori i poništiti novi Zakon o vjerskim slobodama. Bošnjački i albanski čelnici boje se porasta srpskog šovinizma koji bi mogao biti usmjeren protiv njihovih zajednica u Crnoj Gori.

Bosna i Hercegovina je treća glavna meta pan-srbizma. Zemlja ostaje nefunkcionalna prvenstveno zbog politike blokada autonomne Republike Srpske (RS). Njezin čelnik Milorad Dodik povremeno prijeti otcjepljenjem kako bi stvorio novu srpsku državu. Na tom teritoriju živi pretežno srpsko stanovništvo nakon genocida nad bošnjačkim muslimanima. Iako je Vučić izbjegavao otvorenu kampanju za podjelu BiH i pripajanje RS-a Srbiji, računica je da će šira regionalna kriza u kombinaciji sa sukobima u BiH pružiti mogućnosti za otcjepljenje kada Zapad nije fokusiran na Balkan.

Druga ključna komponenta beogradskog pristupa je dvolična diplomacija. Iako tvrdi da teži članstvu u EU i bližim odnosima s NATO-om, Srbija nastoji uravnotežiti četiri glavne sile – Rusiju, Kinu, SAD i EU. Cilj je imati koristi od svakog: diplomatski, ekonomski i vojno, oponašajući strategiju nesvrstavanja Jugoslavije nakon Titovog prekida saradnje sa Staljinom 1948. godine. Ako Beograd dobije podršku glavnih međunarodnih aktera, to mu može pomoći da prikrije i ojača svesrpski projekt.

Treći faktor na koji se Vučić oslanja u njegovom velikosrpskom projektu je pomoć ruske države. Moskva vidi Beograd kao korisno sredstvo za podrivanje stabilnosti na zapadnom Balkanu, ograničavanje zapadnih integracija i širenje ruskog uticaja. Pod Vučićevim vodstvom ojačane su veze s Moskvom. Srbija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Evroazijskom ekonomskom unijom koju vodi Moskva, unatoč snažnom protivljenju EU. Odbila se pridružiti sankcijama nametnutim Rusiji zbog njene invazije u Ukrajini i podjele te države. Srbija je od Moskve nabavila teško naoružanje, uključujući protuzračne sisteme, borbene avione i helikoptere, uprkos prijetnjama američkim sankcijama.

Beograd nastavlja razvijati i “humanitarni centar” u Nišu, na jugu Srbije, s ruskim sigurnosnim službama. Centar omogućava prikupljanje ruskih obavještajnih podataka širom Balkana. U ekonomskoj areni Srbija se i dalje oslanja na rusku naftu i plin. Drugi krak Gazpromovog plinovoda Turk Stream prelazit će preko Srbije, koja već ovisi o ruskom plinu, a njezina najveća naftna kompanija Naftna Industrija Srbije u većinskom je vlasništvu Gazproma. Srbija se sve više razotkriva kao kanal moskovske politike koja destabilizira Jugoistočnu Europu i suprostavlja se američkim interesima.

Umjesto direktnog obračuna koji bi mogao izazvati zapadne sankcije, Vučić radije djeluje potajno i manipulira slabostima susjeda. Umjesto izravnog napada na integritet ili suverenitet susjednih država, Vučić  podmuklo podriva njihovu neovisnost potičući nacionalističke sporove i favorizirajući lokalne srpske stranke. I umjesto ekspresnog preuzimanja regionalne dominacije, Vučić se odlučio za strpljenje, računajući da je vrijeme na strani Srbije. Međutim, ne može se isključiti mogućnost da će Kremlj u jednom trenutku pokušati gurnuti Vučića u direktniji regionalni sukob koji će zaokupiti i EU i NATO.

 

(Janusz Bugajski viši je saradnik u Fondaciji Jamestown u Washingtonu. Nedavno je, u koautorstvu s Margaritom Assenovom, objavio knjigu pod naslovom Eurasian Disunion: Russia’s Vulnerable Flanks  u Washingtonu, DC, USA)

Istraga.ba je sada dostupna na Google Play i App Store. Preuzmite aplikaciju i pratite najnovije vijesti na svojim uređajima.

vucic-o-rejtingu

Ostavljen od svih "okrenuo" se Sandžaku: Zašto je Vučić baš sada izabrao Novi Pazar za kreiranje nove međunacionalne krize?

Blokaderi

Nacija ćacija: Jedina prava stvar koja se Srbiji dogodila na Vidovdan bilo je izručenje Slobodana Miloševića Hagu

IMG_0289

Bio nam je Zukorlić. Bolje da nije!

IMG_8647

Janusz Bugajski’s Washington View: Moscow’s Blueprint for Europe

EU-USA

Janusz Bugajski’s Washington View: Trump’s Trans-Atlantic Divorce

vucic-o-rejtingu

Vučić kazao da se grčevito bori za "izvorni" Dejton iako su Srbi njime bili nezadovoljni, a Dodik mu poručio: Još mi nisi odgovorio na prijedlog o konfederaciji

dodik-nsrs

Dodik na režimskoj televiziji u Srbiji: Ako je išta dobro u suđenju meni, u Bosni i Hercegovini će se početi raščišćavati odnosi

trump-putin

Janusz Bugajski’s Washington View: Trump’s Historic Opportunity To Defeat Russia

Tarik Đođić

Zašto je propala Al Jazeera Balkans: Katar tražio od Foče i Đođića da odstupe i da sačuvaju televiziju, oni odbili. Doha, nakon toga, ukinula program. Sve pokrenuto zbog Memijinih ugovora. Konaković spašavao prijatelje Foču i Đođića!

dino specijalci

Opet slagao: Općinski sud u Sarajevu presudio da je Elmedin Konaković na Face TV-u oklevetao urednika Istrage Avdu Avdića

Forto

Objavljujemo poruke Edina Forte u slučaju Bjelašnica: "Sprema se optužba protiv Bojana i mene. Diskutovali smo samo oko mišljenja.... Daj mi kontakt Dunje Krnjić (supruge inspektora SIPA-e)"

Trojkasi-11

Kako su popucali "obruči" oko Dodika: Poslije juna je došao juli nakon kojeg više ništa neće biti isto

Igor-zeljka-mile

Novi tajni pregovori u toku: Dodik "obećao" da će se povući sa čela SNSD-a ako bude oslobođen. Amerikanci žele Željku Cvijanović na čelu stranke. Igor Dodik se protivi

Dodik-spavanje-1

Tajni pregovori s pravosuđem: Dodik dogovara fiktivnu predaju da bi mu bio ukinut pritvor. Njegov advokat ga izvijestio da je "jedna sutkinja iz Apelacije završena"!

Covic-Niksic

Stručna analiza Nikšićevog "strujnog udara": U ljetnom periodu struja za kupce EP Herceg-Bosne 30 posto jeftinija u odnosu na struju koju plaćaju kupci EP BiH!

Thompson

Kolumna Andreja Nikolaidisa: U Zagrebu smo, dakle, u punom sjaju vidjeli estetiku političkog hrišćanstva. Pa ipak, Balkanom i dalje kruži bauk političkog islama

Možda vas zanima

Dodik-3

Sud BiH uputio Centralnoj izbornoj komisiji obavijest da je Milorad Dodik pravosnažno osuđen

dodik-nsrs-11

Dodik nakon pravomoćne osuđujuće presude: Rizikujem da je ovo jedan od mojih posljednjih političkih govora, izbori za predsjednika RS-a neće biti provedeni

Dodik-ukazi-1

Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo presudu Miloradu Dodiku: Osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja

BH Telecom - BL

Pod nadzorom Vojina Mijatovića: U banjalučku direkciju BH Telecoma zapošljavaju 12 osoba. Većina aktivisti i kadrovi SDP-a!