Marin Vukoja i Valerija Galić glasali su protiv odluke Ustavnog suda BiH da se bivši saziv Vlade Republike Srpske sa Savom Minićem na čelu proglasi neustavnom, saznaje Istraga.ba iz tri različita izvora u Ustavnom sudu BiH. Ovo dvoje sudija Ustavnog suda BiH, bliskih HDZ-u, dva su dana insistirali da se zahtjevi za ocjenu ustavnosti Vlade RS odbace, tvrdeći da je bespredmetno raspravljati o nečemu što ne postoji. U jednom trenutku, prema izvorima Istrage, najmanje jedno od troje stranih sudija bilo je na rubu da podrži stavove Marina Vukoje i Valerije Galić. U tom slučaju ne bi postojala potrebna većina (potrebno pet glasova) za donošenje odluke da je Vlada RS koja je imenovana potpisom Milorada Dodika – neustavna. Na kraju su, ipak, strane sudije odlučile glasati za prijedlog odluke prema kojoj je Vlada RS Save Minića proglašena neustavnom.
“Ustavni sud je u ovom predmetu odlučivao o zahtjevu jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i drugih jedanaest članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti i utvrđivanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25), Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25) i Odluke o prijevremenom stupanju na snagu Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 78/25). Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor u vezi s pitanjem da li je na osnovu odluka Suda BiH i CIKBiH Milorad Dodik mogao imati mandat da u svojstvu predsjednika Republike Srpske predloži predsjednika i članove Vlade Republike Srpske, što nesporno pokreće pitanje vladavine prava kao pitanje iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu odluke Suda BiH i CIKBiH, Ustavni sud je istakao da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštovanja odluka institucija BiH, što je regulirano članom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je zaključio da u tom dijelu postoji nadležnost Ustavnog suda jer se radi o aktima koji pokreću pitanje poštovanja čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, a za koje je isključivo nadležan Ustavni sud. U meritumu predmeta, Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke u periodu od njihovog donošenja 2. septembra 2025. godine do stavljanja van snage 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti sa čl. I/2. i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine jer su donesene na osnovu Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske koju je donio Milorad Dodik 23. augusta 2025. godine, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao sa 12. junom 2025. godine kao danom pravomoćnosti presude Suda BiH, koja je za pravnu posljedicu imala prestanak mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklaratorno konstatirano u postupku pred CIKBiH”, saopćeno je u petak iz Ustavnog suda BiH nakon dvodnevne rasprave na plenarnoj sjednici.
Odluka je donesena omjerom 5:2. Za su glasale domaće sudije Mirsad Ćeman i Larisa Velić, te strane sudije Angelika Nussberger (Njemačka), Helen Keller (Švicarska) i Ledi Bianku (Albanija). Sutkinja Valerija Galić i sudija Marin Vukoja koji je nadavno imenovan u Ustavni sud BIH glasovima stranaka Trojke i HDZ-a BIH bili su protiv, tvrdeći, kako rekosmo, da je bespredmetno raspravljati o Vladi koja je podnijela ostavku.
Da je njihov pravni stav direktno povezan sa politikom HDZ-a, odnosno SNSD-a moglo se vidjeti u potezima koje su poduzimale vlasti Republike Srpske proteklih dana. Naime, nakon što je zakazana plenarna sjednica Ustavnog suda BIH na kojoj se trebalo raspravljati o ustavnosti Vlade RS, Savo Minić je odlučio podnijeti ostavku, navodeći da je ovakav potez “odgovor na političke procese koji se vode protiv Republike Srpske iz političkog Sarajeva”. Tri dana kasnije, Narodna skupština Republike Srpske je prihvatila je ostavku i razriješila Minićevu Vladu. Istog dana, na prijedlog v.d. predsjednice RS Ane Trišić-Babić, NSRS je imenovala “novu” Vladu sa Savom Minićem na čelu. Upravo ovaj manevar vlasti Republike Srpske HDZ-ove sudije Valerija Galić i Marin Vukoja su koristili tokom rasprave o ocjeni ustavnosti Minićeve “prethodne” Vlade.
Dogovor između HDZ-a i SNSD-a u indirektno je potvrdila i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je, u objavi na platformi X, optužila “bošnjačke i evropske sudije” za donošenje odluke, ne pominjući nikako “hrvatske” sudije Galić i Vukoju.
“Globalistička glasačka mašinerija u Ustavnom sudu BiH koju čine bošnjačke i evropske sudije ne odustaje od obračuna sa Republikom Srpskom i njenim suverenistički nastrojenim institicijama”, navela je Cvijanović.
Željka Cvijanović u svojoj objavi ne pominje “hrvatske sudije” u kontekstu donošenja odluke o neustavnosti Vlade RS, što je još jedna potvrda navoda naših izvora iz Ustavnog suda BIH o glasanju Valerije Galić i Marina Vukoje.
Valeriji Galić, podsjećamo, mandat ističe ove godine i aktualni saziv Predstavničkog doma FBiH će birati njenu nasljednicu ili nasljednika. Marinu Vukoji mandat ističe tek 2043. godine. On je za sudiju Ustavnog suda BIH imenovan u maju 2024. godine glasovima stranaka HNS-a (dva HDZ-a i i HNP), SDP-a, Naše stranke, NiP-a i njihovih “satelitskih stranaka” PDA i stranke Rame Isaka.
Podsjećamo, prema Ustavu BiH, Ustavni sud BiH ima devet sudija, od čega šest domaćih i troje stranih. Dvoje sudija bira NSRS, dok četvero bira Predstavnički dom FBiH. Etnička pripadnost sudija nije bitna. Dakle, iz Federacije BiH u Ustavnom sudu ne moraju biti imenovana dva Bošnjaka ili dva Hrvata, što znači da se za nasljednicu Valerije Galić može imenovati i, recimo, sudija iz reda Ostalih. Stranke iz Sarajeva imaju dovoljno ruku da donesu takvu odluku. No, stranke Trojke su prilikom izbora Marina Vukoje pratile stavove HDZ-a. Marin Vukoja je prilikom glasanja u Ustavnom sudu BiH o Vladi RS glasao u korist SNSD-a.
