Pravosudni slučaj “respiratori” nastao je zbog sukoba dvije grupacije unutar namjenske industrije u Federaciji BiH, a podržali su ga kadrovi Dragana Čovića i Aljoše Čampare. Istraga je mjesecima prikupljala podatke i dokumente o ovom slučaju i u nastavku objavljujemo sve, do ovog momenta, javnosti nepoznate detalje. Glavni likovi ove priče su federalni premijer Fadil Novalić, njegov ministar-saradnik Nermin Džindić, kompanija KM Trade, odnosno Kadrija Kolić s jedne strane, te biznismen Hamid Pršeš i njegova supruga Elizabet Tomasinec, zatim biznismen Halil Oković i njegov zet Almir Badnjević s druge strane. Ovu drugu grupaciju još podržavaju federalni ministri Jelka Miličević i Aljoša Čampara, te dvojica državnih tužilaca – Dubravko Čampara i Džermin Pašić.
Federalni premijer Fadil Novalić zajedno sa svojim poslovnim partnerom Nerminom Džindićem godinama izvlači novac iz namjenske industrije. Njegove privatne firme TMR i NT-Wat iz Novog Travnika poslovale su sa firmama čiji je vlasnik Federacija BiH, a kojima formalno upravljaju Fadil Novalić i Nermin Džindić. No, sumnjivo poslovanje u Pretisu i BNT-u nije bilo razlog za istrage pravosudnih institucija. Ali goraždanski Ginex jeste. I tu je, zapravo, nastao slučaj – respiratori.
Sve počinje 2016. godine, kada goraždanski biznismeni Hamid Pršeš i Halil Oković (inače bivši funcioneri SDA), preuzimaju paket dionica firme Unis Ginex Goražde. Prema izvodu sa sarajevske berze Sase, Halil Oković, Hamid Pršeš i firma Okac d.o.o. Goražde čiji je vlasnik Halil Oković, kupili su oko 30 posto dionica Ginexa. No, većinski vlasnik ostaje Federacija BiH, čiji kapital u Nadzodrnom odboru zastupa advokat Kadrija Kolić, suvlasnik firmi KM Trade i Pobjeda Tehnology Goražde koja je, unatoč očitom sukobu interesa, poslovala sa većinski državnom firmom Ginex.
Oković i Pršeš su, prema informacijama Istrage, za kupovinu manjinskog udjela u Ginexu uložili oko 10 miliona maraka i njihova procjena je bila da će kroz dividendu svoje ulaganje isplatiti za tri godine. Prve godine nakon što su ušli u Ginex, 2017. godine, ova firma čiji je većinski vlasnik Federacija BiH poslovala je sa dobiti od oko 10 miliona maraka. Vlada FBiH, kao većinski vlasnik, odlučila je da dividenda bude isplaćena dioničarima, pa su Oković i Pršeš te godine, preko Ginexa, zaradili oko 3 miliona maraka. Istovremeno, kada se dijelila dividenda Ginexa, za poziciju direktora te firme prijavio se Almir Badnjević, inače zet Halila Okovića. No, Nadzorni odbor Ginexa sa predstavnikom državog kapitala Kadrijom Kolićem na čelu odbija imenovanje Badnjevića zbog sukoba interesa, jer je njegov punac Halil Oković suvlasnik Ginexa. Tada nastaje sukob između Kadrije Kolića s jedne, te Hamida Pršeša, Halila Okovića i njegovog zeta Almira Badnjevića s druge strane. Federalni premijer staje u zaštitu Kadrije Kolića, pa Vlada Federacije donosi odluku da se dobit Ginexa više ne dijeli, već da se reinvestira ovom federalnom preduzeću. Prijavljena dobit Ginexa za 2018. godinu bila je 6 miliona, dok je godinu kasnije iznosila 5 miliona.
S obzirom na to da su Oković i Pršeš vlasnici 30 posto Ginexa, njima bi za te dvije godine bilo isplaćeno skoro 4 miliona maraka. Ali Fadil Novalić i Kadrija Kolić su odlučili da novac ide u reinvestiranje, odnosno da dobit ostaje u firmi kojom je želio upravljati Almir Badnjević. Od tada počinje intenzivni sukob ove dvije grupacije iz namjenske industrije. Almir Badnjević, u međuvremenu, postaje ekspert za respiratore, te pokušava da se, nakon izbijanja pandemije koronavirusa, ubaci u javne poslove, ali zbog ranijeg sukoba oko Ginexa, Novalić i drugi ga “izbacuju” iz svojih planova, te za nabavku respiratora angažuju “Srebrenu malinu” Fikreta Hodžića koji je imao dobre odnose sa grupacijom okupljenom oko Kadrije Kolića. Kako bi se “osvetili” za štetu u Ginexu, Pršeš, Oković i Badnjević započinju medijsku operaciju diskreditiranja Fadila Novalića. Nakon skoro tri godine marketinškog mirovanja, Privedna banka Sarajevo počinje sa intenzivnim oglašavanjem na portalu Klix.
Vlasnici Privredne banke Sarajevo su biznismeni Hamid Pršeš i Halil Oković. Upravo u toj Banci svoje je račune imala Srebrena malina Fikreta Hodžića, i “ključni” dokumenti, poput sudskog rješenja o blokadi imovine te firme objavljeni su na portalu klix. Šefica tog odjela Privredne banke bila je Elma Oković Badnjević, inače kćerka Halila Okovića i supruga eksperta za respiratore Almira Badnjevića.
Almir Badnjević postaje glavni sagovornik većine medija u Federaciji BiH, a njegove izjave novinarima preporučuje federalni ministar Aljoša Čampara koji u tom trenutku, zbog sukoba sa šefom Kabineta Fadila Novalića Hasanom Ganibegovićem, počinje da javno kritizira federalnog premijera, iako je, prethodno, na sjednici Vlade insistirao na kršenju Zakona o javnim nabavkama kako bi se spašavali ljudski životi. Bez obzira na tu izjavu, Čampara nikad nije saslušan u Tužilaštvu BiH, jer predmet respiratori vodi prijatelj njegovog brata Dubravka – državni tužilac Džermin Pašić. Dok traje istraga u predmetu respiratori, portal Klix na kojem se oglašava Privredna banka, objavljuje preko 150 tekstova o Srebrenoj malini. Istovremeno, u javnost se plasira i afera “Kolićev KM Trade” i nabavka vodenog topa za MUP Kantona Sarajevo, gdje je konkurentska firma bila DanialS iz Tešnja. Upravo ova firma iz Tešnja bila je donator maski koje je MUP-u KS podijelio federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.
Medijske objave protiv konkurencije iz KM Trade-a, Čampari bliska firma DanielS šalje u Holandiju, kako bi isposlovala otkazivanje zastupništava koje ima ova firma čiji je suvlasnik Kadrija Koilić, koji je, neupitno, bio u sukobu interesa u Nadzornom odboru Ginexa.
No, vratimo se goraždanskom Ginexu. Dok je trajala afera respiratori, Vlada Federacije je pokrenula proces imenovanja članova Nadzornog odbora u ime državnog kapitala u toj firmi. Novalićev prijedlog je bio ponovo Kadrija Kolić, advokat koji je zastupa Fahrudina Solaka u aferi Respiratori. Tada na scenu ponovo stupa Hamid Pršeš koji šalje pismo HDZ-ovoj federalnoj ministrici finansija Jelki Miličević kako bi spriječio imenovanje Kadrije Kolića u NO Ginexa. Ministrica Miličević, potom, šalje negativno mišljenje Vladi FBiH kada je u pitanju imenovanje Kadrije Kolića.
Kako preko pravosuđa nisu uspjeli preuzeti kontrolu nad Ginexom, te tako naplatiti deset miliona maraka dividende, Oković i Pršeš aktiviraju svoje privatne veze u Međunarodnoj zajednici. Elizabet Tomasinec je šefica političkog odjela Delegacije EU. Ona je istovremeno i supruga Hamida Pršeša, dugogodišnjeg SDA-ovog kadra iz Goražda koji je pod istragama zbog brojnih malverzacija. Tomasinec je aktivno sudjelovala u pisanju Izvještaja o napretku BiH kojeg je EU objavila 7. oktobra ove godine. Jedan dio “iziskuje” posebnu pažnju.
“Državno tužilaštvo započelo je istragu u jednom slučaju navodne prevare povezane s javnom nabavkom medicinske opreme COVID-19, o kojoj se uglavnom izvještava u medijima. Istraga je još u toku. Ovaj slučaj pokrenuo je neviđeno miješanje u istragu. Takav neprimjeren pritisak na neovisnost pravosuđa zabrinjava. Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev tužilaca za pritvor osumnjičenih i naložio preventivnu mjeru zabrane kontaktiranja drugih osumnjičenih ili svjedoka. Suprotno svojoj prethodnoj praksi, sud nije naredio nadzor nad ovim preventivnim mjerama od strane agencije za provođenje zakona”, navedeno je u Izvještaju o napretku za 2020. godinu.
EU, dakle, konstatuje da “suprotno prethodnoj praksi” nije određen pritvor premijeru Federacije BiH. Prethodna praksa govori da do sada nikada nije određen pritvor entetitetskim premijerima, niti je bilo koji entitetski premijer, osim Fadila Novalića, uhapšen zbog bilo koje afere koja ni šest mjeseci nakon pokretanja istrage nije rezultirala podizanjem optužnice.
Kada su krajem oktobra nabavljeni kineski respiratori trebali biti pušteni u pogon, ekspert za respiratore je, kao prvu adresu za instaliranje odabrao bolnicu u Goraždu.
“Nema osnova da radimo dalju instalaciju kada sve mora ići na servis. Oni imaju neki sistemski kvar i sada se mora kontaktirati proizvođač”, saopćio je Badnjević medijima koje je sa sobom poveo na “instalaciju”.
No, u drugim bolnicama respiratori su pušteni u pogon.
