U četvrtak, 22.02. 2026. godine održat će se dvije sjednice Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS. Na jednoj od njih trebamo razmatrati da li odluke Narodne skupštine RS o izboru predsjednika i članova Vlade RS vrijeđaju vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Budući da niko sa mnom nije razgovarao, niti me pitao za mišljenje o ovom pitanju, a već sam proglašen izdajnikom bošnjačkih interesa u Vijeću naroda, očito je da je sudbina ovako imenovane Vlade RS, barem u javnom narativu, stavljena isključivo u ruke SDA, a onda i samo mene kao njenog člana.
Podsjećam javnost da na izborima 2022. godine SDA nije imala svoju listu za Narodnu skupštinu RS, nego je nastupala u okviru koalicije Pokret za državu, koju su činile: Stranka za BiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i Bosanskohercegovački Zeleni. Prema Izbornom zakonu BiH, u Vijeće naroda izabrali su me poslanici koalicije „Zajedno za BiH“, a ne SDA, i moje se djelovanje u Vijeću naroda ne može vezivati isključivo ni formalno ni politički za jednu stranku.
Prvi izbor Vlade RS: neustavnost nije isto što i vitalni interes
Pitanje izbora Vlade RS sada već raspravljamo drugi put u nekoliko mjeseci. U oba slučaja radi se o gotovo istoj ustavnopravnoj situaciji.
Izbor Vlade RS u septembru 2025. godine, sa istim predsjednikom Savom Minićem, pratile su rasprave o legalnosti njenog imenovanja, budući da ju je predložio Milorad Dodik, koji u tom trenutku više nije bio predsjednik entiteta. O tim odlukama ovih dana svoj konačan stav treba donijeti Ustavni sud BiH, odlučujući o više zahtjeva za ocjenu ustavnosti odluka o izboru predsjednika i članova Vlade RS.
Ono što je bitno: i tada su odluke NSRS dostavljene klubovima konstitutivnih naroda u Vijeću naroda na izjašnjavanje o eventualnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa. Već tada sam smatrao da je riječ o klasičnom protivustavnom djelovanju, a ne o aktima kojima je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Dio delegata iz Kluba Bošnjaka zalagao se da pokrenemo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, uz obrazloženje tipa: „treba ići u pravcu da se pokaže pravno nasilje, pravna nesigurnost koja se najviše odražava na Bošnjake“. Dakle, pravna nesigurnost se pokušavala proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, iako takvo nešto Ustav RS nigdje ne predviđa.
Kako Klub bošnjačkog naroda nije imao potrebnu većinu da pokrene mehanizam vitalnog interesa, a to nisu učinili ni drugi klubovi, odluke su objavljene u Službenom glasniku RS i stupile na snagu.
Odmah potom uslijedila je „trka“ prema Ustavnom sudu BiH te su podnesena četiri različita zahtjeva za ocjenu ustavnosti „spornih“ odluka. Najvažnije je bilo ko će prvi podnijeti zahtjev i ko će to prvi najaviti medijima. Ne radi zaštite Bošnjaka u entitetu RS, nego radi skupljanja jeftinih političkih poena.
Nova Vlada i v.d. predsjednica: isti obrazac, druga meta
Danas imamo gotovo identičnu situaciju. Predsjednika Vlade RS predložila je vršiteljica dužnosti predsjednice entiteta, Ana Trišić‑Babić. Mediji bruje da funkcija v.d. predsjednika entiteta ne postoji u Ustavu RS, pa da je i ovaj prijedlog, a time i izbor Vlade, protivustavan.
Prije bilo kakve rasprave, treba razlikovati dvije stvari:
- Neustavnost akta – o tome odlučuju ustavni sudovi,
- Povreda vitalnog nacionalnog interesa – o tome se izjašnjavaju klubovi naroda u Vijeću naroda.
To su dvije potpuno različite kategorije.
Činjenice: gospođa Trišić‑Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika entiteta. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizirao ovakav način postupanja.
Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice entiteta razmatrao i 20.10.2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica „evoluirala“ iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?
Još važnije: Vijeće naroda niti klubovi konstitutivnih naroda nemaju nikakvu ingerenciju nad radom predsjednika ili v.d. predsjednika entiteta. Njihovo djelovanje se ne ocjenjuje kroz mehanizam vitalnog interesa.
Zato će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se pokušati dovesti u vezu činjenica da je prijedlog premijera upućen od v.d. predsjednice, s ustavnim odredbama o vitalnom nacionalnom interesu.
Do sada niko od kolega iz Kluba nije iznio pravno valjan argument u prilog pokretanju mehanizma. Mediji ponavljaju istu tezu: sporan je prijedlog v.d. predsjednice. No, klubovi naroda u Vijeću naroda nemaju nikakve ovlasti nad postupanjem predsjednika entiteta pa ni v.d. niti je to domen vitalnog interesa.
Vitalni nacionalni interes nije „veto“, nego jasno definisan mehanizam
Mnogo puta se moglo čuti da je Klub bošnjačkog naroda „stavio veto“ na odluke NSRS. To je potpuno pogrešno. Mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na svim nivoima vlasti u BiH, pa i u RS, je mehanizam zaštite vitalnih interesa naroda, a ne mehanizam blokade zakonodavnog procesa.
U entitetu RS zakonodavni proces se razlikuje od FBiH i države: Vijeće naroda RS nije drugi zakonodavni dom. Ono ne učestvuje u donošenju zakona, odluka, imenovanju vlade itd. Njegova isključiva nadležnost je da ocijeni da li je nekim aktom NSRS povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.
Ustav RS jasno propisuje šta može biti vitalni nacionalni interes. To su, između ostalog:
- ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima,
- identitet naroda,
- ustavni amandmani, organizacija organa vlasti,
- obrazovanje, vjera, jezik, kultura i naslijeđe,
- teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja,
- i druga pitanja koja se tretiraju kao vitalni interes ako tako smatraju 2/3 jednog od klubova u Vijeću naroda – ali u vezi sa prethodno pobrojanim oblastima.
Samo u ovim okvirima možemo raspravljati o vitalnom interesu.
Da li sastav Vlade RS vrijeđa vitalni interes Bošnjaka?
Konkretne odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS mogle bi, teoretski, povrijediti vitalni nacionalni interes na osnovu dvije ustavne osnove:
- Adekvatna zastupljenost konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti
Prema onome što je na sjednici NSRS iznio predloženi predsjednik Vlade, u ovom sazivu imamo pet ministara Bošnjaka, kako Ustav i propisuje. Klubu Bošnjaka preostaje da problematizira „legitimnost“ tih ministara, ali znamo da smo godinama odbijali da otvaramo pitanje legitimiteta ijednog izabranog zvaničnika.
Posebno je problematično što se nacionalnost jedne novoizabrane ministrice pokušava osporiti pozivanjem na izvod iz matične knjige rođenih. Svi koji su ikada bili kandidati znaju da nikad nisu morali donositi dokument kojim dokazuju nacionalnu pripadnost – izjašnjavanje se vrši kroz obrasce Centralne izborne komisije, a ne kroz rodne listove.
Najjasniji primjer je imenovanje Dragane Čavka (Ristić) u Upravni odbor RTRS. Tada je Klub Bošnjaka osporavao njeno izjašnjavanje kao Bošnjakinje, ali je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS odbilo takve navode, smatrajući da to pitanje ne zadire u vitalni nacionalni interes u smislu Ustava RS.
- „Druga pitanja“ iz ustavne klauzule
Posljednja tačka govori o „drugim pitanjima“ koja se mogu smatrati vitalnim interesom ako tako odluči 2/3 jednog kluba. Ta odredba nije otvorena bjanko. Ona ne znači da 2/3 kluba mogu proizvoljno proglasiti bilo šta vitalnim interesom. Ta „druga pitanja“ moraju biti u vezi sa već nabrojanim oblastima (identitet, zastupljenost, obrazovanje, jezik itd.), a ne sa svakom političkom situacijom koja nekome trenutno odgovara.
Moj stav i moj glas
Nakon svega rečenog, jasno je šta mislim o pokretanju mehanizma vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa odlukama o izboru predsjednika i članova Vlade RS:
- radi se o sporu oko ustavnosti koji bi eventualno mogli razmatrati ustavni sudovi
- a ne o povredi vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u smislu Ustava RS.
Kako ću glasati odlučit ću sutra na sjednici Kluba, u skladu sa Ustavom, vlastitim razumijevanjem prava i savješću, a ne prema etiketama koje dobijam ovih dana. Ipak, jutro je bolje od večeri.
