Uncategorized

Intervju Bakira Izetbegovića za Oslobođenje: Pobjednici ne prave vanredne kongrese, niti nude ostavke

Lokalni izbori jesu iza nas, ali nas konačno čekaju mostarski: molim Vas, kako tumačite sastanak lidera HDZ-a BiH i SNSD-a, gospode Dragana Čovića i Milorada Dodika u Mostaru nakon kojeg je aktuelni predsjedatelj Predsjedništva BiH pominjao treći entitet? Jeste li to doživjeli kao direktnu prozivku, s obzirom na to da ste upravo Vi nedavno ustvrdili – referirajući se na debatu koju je organizirao ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja – kako je dobra vijest da se Čović odrekao trećeg entiteta?

– Nisam ja to “ustvrdio”, već sam se referirao na Čovićevu diskusiju tokom debate pred Vijećem sigurnosti. On je izjavio da “insistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje trećeg entiteta, što neki često neargumentirano i neutemeljeno imputiraju Hrvatima u BiH”.

Damin gambit

A sastanci Dodik – Čović su uvijek na liniji koordinacije i međusobne podrške, ovaj put, naravno podrške HDZ-u na način da Dodik ohrabri mostarske Srbe da glasaju za HDZ. Dodik je laž o mojoj “potajnoj podršci trećem entitetu” izgovorio ranije iz osvete prema meni i SDA. Jer SDA ga zaustavlja u planovima blokade euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine, u pokušajima blokade institucija BiH, u planovima podjele BiH. Pokrenuli smo i međunarodnu zajednicu iz pasivnosti, ponovo se priča o odlikovanjima datim ratnim zločincima, o negiranju genocida, o napadima na ustavne sudove, o blokadama. SDA je oživila te teme svojom upornošću. Mi smo nepremostiva prepreka Dodikovim planovima i razumljiva je njegova ljutnja i niski udarci. Pa i ova debata pred Vijećem sigurnosti je majstorski odigran politički “damin gambit” sa naše strane koji je potpuno ogolio Milorada Dodika pred onima koji donose odluke, njegovu retrogradnu politiku i sirovi balkanski način na koji tu politiku vodi.

Kontaktirate li sa Čovićem i Dodikom?

– U mjeri u kojoj smo to obavezni. Sa Čovićem se srećem na sjednicama Doma naroda, Dodika nisam sreo odavno, od sastanka u Lukavici.

HDZBiH je potpuno fokusiran na izbore u Mostaru jer ne žele – kako kažu – da prođu kao SNSD u Banjoj Luci i SDA u Sarajevu. Šta SDA očekuje od izbora u Mostaru?

Ne znam može li se porediti Sarajevo i Mostar, i šta poredimo? Cio grad ili pojedine opštine? U Sarajevu je SDA izgubila neke od gradskih opština, ali je relativni pobjednik u zbiru svih devet opština koje čine Kanton Sarajevo. Osvojili smo najveći broj glasova, najveći broj vijećničkih mandata, od devet načelničkih pozicija zadržali smo pet, dakle većinu. Naravno, to je pad u odnosu na 2016. kada smo imali osam od devet načelničkih pozicija, ali i to je bilo preko realnog, posrećilo nam se zahvaljujući podjelama i rivalstvu ljevičarskih stranaka. Ovaj put su se ujedinili među sobom, a i sa “derivatima SDA”, te sveli poziciju SDA u Kantonu Sarajevo na prosjek koji imamo u velikim kantonima sa bošnjačkom većinom, u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu.
U Mostaru idemo na pobjedu, naravno. Nažalost, SDP i Naša stranka su napravili vlastiti blok, podijelili faktički probosanski blok i biračko tijelo na dvoje. Nadamo se da SDP neće ponovo odigrati nešto poput ovog što su uradili u Srebrenici i pomoći HDZ-u da nadjača dva probosanski orijentirana bloka. NiP je to već uradio u Novom Travniku i Kladuši, bez njihove pomoći HDZ-ov kandidat i Fikret Abdić ne bi bili načelnici u ovim mjestima.

SDA je istrajavala na politici dijaloga i pomacima korak po korak, no kada ste nedavno otišli u Zagreb, Vaša odluka da razgovarate s Andrejom Plenkovićem doživjela je žestoke kritike u javnosti. Jeste li zbog toga odbili da učestvujete u UN-ovoj debati?

– Dio javnosti je, nažalost, i nakon 30 godina teške i komplicirane politike nevjerovatno nezreo i naivan. Taj dio javnosti podržava nerealne političke stavove i projekte, a sputava realne i moguće. Takvi su podržali rušenje aprilskog paketa, pa se poslije kajali, davali stotine hiljada glasova političarima koji su obećavali nemoguće, pa ih poslije odbacivali, ismijavali moje obećanje o 100.000 radnih mjesta u deset godina, pa kad se ono ostvarilo, i to u pet godina, odmahivali rukom tvrdeći da to nije ništa bitno promijenilo, kritikovali Koordinacioni mehanizam samo zato što sam ga dogovorio sa Dodikom, pa se ušutjeli kad smo se pokrenuli na evropskom putu i predstavnici EU došli u Sarajevo da nam čestitaju, kritikovali rješenje za izbore u Mostaru samo zato što sam ga postigao sa Čovićem, a nisu kritikovali sve ostale koji primaju visoke plaće u PSBiH i koji su bili dužni da ovo pitanje riješe, a nisu ga riješili 12 godina itd. Da me brinu njihove “žestoke kritike”, prestao bih raditi ovaj posao. Ali u odnosima snaga kakve imamo, sa svim kočničarima i neprijateljima koje ova zemlja ima, ja ću nastaviti da tragam za realnim rješenjima, da pravim kompromise koji omogućavaju kakav-takav napredak BiH i da održavam komunikaciju sa svim bitnim faktorima u zemlji i okruženju. Sastanak sa predsjednikom HDZ-a Hrvatske je sigurno na toj liniji i nikakvu štetu nije mogao prouzročiti. Dapače, bila je to prilika da se izbalansira gledanje na BiH iz ugla Zagreba, da se iznesu argumenti koji mijenjaju jednodimenzionalnu sliku koju je HDZBiH napravio svojim upornim ponavljanjem mantre o ugroženosti, o “nelegitimnim predstavnicima”.

Zvizdić (ne)će otići

Na debati nisam učestvovao iz istih razloga iz kojih nisam otišao na sastanak Milanoviću. Format sastanka je bio neprirodan, namjerno nije poštovao institucije BiH, već je pokušao da sve svede na predstavnike naroda. To treba sasjeći u korijenu i ja sam to uradio. Ambasadorima sam poslao pismo u kom sam ovo pojasnio, a pojasnio sam i trenutačno stanje u BiH, blokade, pokušaje secesije, negiranje genocida, slavljenje ratnih zločinaca itd. Osvrnuo sam se i na sam Dejtonski mirovni sporazum koji je pola teritorija BiH ostavio pod dominacijom snaga ratnog zločinca Radovana Karadžića, dominacijom koja održava nevjerovatnu diskriminaciju drugih naroda i građana 25 godina nakon završetka rata i potpisivanja Mirovnog sporazuma. Umjesto rasprave bošnjačkog predstavnika sa srpskim i hrvatskim, dobili smo raspravu visokog predstavnika, a zatim i ambasadora pri Vijeću sigurnosti sa drskim Miloradom Dodikom i u nešto blažem obliku sa Čovićem. Ova rasprava će imati dalekosežne pozitivne posljedice po BiH.

Dobar dio analitičara se slaže da su lokalni izbori u Sarajevu bili plebiscit za i protiv SDA, a s obzirom na to da su se unutarstranačke debate nastavile i nakon prebrojavanja glasačkih listića, da su sve glasniji zahtjevi već prepoznatih odlazećih kadrova za vanrednim kongresom stranke, otkrijte mi tajnu: hoće li Vas natjerati da odstupite s liderske pozicije jer je više no jasno da i pozicija i opozicija u Vama vide najveći problem?

– Bojim se da vas neću obradovati “otkrivanjem tajne”. Pobjednici ne prave vanredne kongrese, niti nude ostavke. SDA je pobijedila na nivou države, na nivou Federacije BiH, pobijedila u svim kantonima sa bošnjačkom većinom. Osvojit ćemo oko 270.000 glasova, slijediće SNSD sa nekih 210.000, HDZ, SDS i SDP će biti na oko 100.000 glasova, svi ostali će biti ispod. U nekim opštinama smo podbacili, u nekim napravili pomak naprijed, osvojili načelnička mjesta koja nismo imali i povećali broj vijećničkih mjesta. Oni koji su u ovakvim okolnostima pobijedili, zaslužuju čestitke. Oni koji su podbacili, zaslužuju da odu.
Pomenuli ste “poziciju i opoziciju” koja u meni vidi problem. A ko je istinska pozicija? Na koga se BiH, SDA i ja možemo osloniti u stabilizaciji prilika i odnosa u zemlji? SNSD je opozicija državi Bosni i Hercegovini, a samim tim i meni. U izvjesnoj mjeri je to i HDZ, Radončić i SBB su oboje u isto vrijeme. Njegova politika me podsjeća na čovjeka koji jedan dan smireno, zajedno sa prijateljima, gradi kuću. A onda, drugog dana, uzme malj i na čuđenje ostalih počne da ruši izgrađeno. Pa se treći dan smiri i nastavi da zida. Trenutačno je, po ko zna koji put, u rušilačkoj fazi.

Znate li da se u političkim kuloarima već govori da će gospodin Denis Zvizdić biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH u ime Četvorke i eventualno novih partija koje će nastati iz SDA? Je li to moguće ili je i to dio pritiska na SDA s ciljem da se zabavite o partijskom jadu do narednih izbora?

– Ne vjerujem da će Zvizdić otići iz SDA. Ali ako se to i desi, i Četvorka ga podrži, imat ćemo utrku između dva kandidata SDA.

Ja moram pitati: kako Vi podnosite ovaj javni obračun dojučerašnjih najbližih suradnika s Vama? Nedavno ste na O kanalu rekli da ste s dr. Zvizdićem dugogodišnji prijatelj, no moje pitanje se ipak puno više odnosi na Aljošu Čamparu koga su i brojni raniji esdeaovci, tu računam i Dinu Konakovića, zapravo optuživali za progon iz SDA?

– Znate kako je Konrad Adenauer rangirao političke rivale – kao obične rivale, pa opasne rivale, pa političke neprijatelje i, na vrhu liste, kao najopasnije – bliske stranačke prijatelje! U ovoj sarkastičnoj šali ima nešto istine, jer politika ubrzano proizvodi konflikte i razlaze, a oni najbliskiji su vam i najopasniji kada do raskola dođe. Ja na sve to gledam smireno, jer toga mora biti. Nakon 30 godina bavljenja politikom sve što ona nosi vam postane normalno, podnosite i dobro i loše kao disciplinovan vojnik. Moj otac se razišao sa mnogim prijateljima i sa mnogim bitnim saradnicima, poput Abdića, Zulfikarpašića, Silajdžića, Oručevića. Tihić je protiv sebe dobio A SDA, reisa Cerića, Radončića, niz bliskih saradnika unutar SDA. Taj proces se nastavio i u mom mandatu. Aljoši smo bili dali previše prostora i podrške, napredovao je prebrzo. To nije bilo dobro ni za njega ni za SDA.

Rekli ste nedavno da ste u urbanim sredinama poraženi na društvenim mrežama, a ja bih dodala vlastiti dojam da su tradicionalni birači SDA upravo u urbanim sredinama kaznili SDA i zbog konstantnih stranačkih afera: ima li SDA snage da konsolidira vlastite redove, obnovi se i podmladi, pronađe sebe na Facebooku i Twitteru i istovremeno ponese teret odgovornosti za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu jer običan svijet ne živi od izbora, a ni od društvenih mreža?

– Nisam rekao da smo poraženi, već da su rivali znali dobro koristiti društvene mreže. SDA nikada nije bila dobra u PR-u, u predstavljanju onoga što uradi. Mi smo radnici, nismo pričalice, ali nije dovoljno biti radnik i imati rezultat. U dijelovima BiH koje je odbranila Armija RBiH, i gdje SDA ima najveći uticaj na život ljudi, ekonomsko stanje je bitno bolje od dijelova na kojima dominira SNSD ili HDZ. Dvije trećine PDV-a se prikupe tu, Sarajevo je ekonomski jače od čitavog RS-a, prosječna primanja u Federaciji su viša za 20% od primanja u RS-u, Federacija je po glavi stanovnika duplo manje zadužena od RS-a, penzioneri i borci su riješeni u mandatu vlade Fadila Novalića, krenula je masovna izgradnja cestovne i energetske infrastrukture u njegovom mandatu itd. S druge strane, u RS-u u posljednjih pet godina propadale su banke, željeznice su pred kolapsom, penzioni fond je prezadužen, bilo je bjelodanih zloupotreba u procesu nabavki u vremenu pandemije, ali je SNSD popravio izborni rezultat jer kontrolira medije. HDZ-u je propao Aluminij, prije toga je napravio dug težak stotine miliona KM ugrozivši opstanak Elektroprivrede HZHB, proces iseljavanja iz BiH je najintenzivniji sa teritorija gdje HDZ ima najviše vlasti, ali ih sve to nije uzdrmalo.

I SDP trese unutarstranačka afera potaknuta skandalom nesagledivih razmjera, otkrićem da su njegovi povjerenici učestvovali u trgovini glasova, kako za sebe tako i za SNSD-ovog kandidata za načelnika Srebrenice Mladena Grujičića. SDA je u svojoj reakciji pozvala Nermina Nikšića da podnese ostavku i koliko god bila zgrožena zbivanjima oko Srebrenice, ne mogu da Vas ne pitam otkud pravo SDA da se miješa u bilo čiju partijsku strukturu? Zar Srebrenica ne treba biti iznad svih partijskih aršina i obračuna?

– Srebrenica treba biti iznad svih drugih pitanja i otuda naša ozlojeđenost užasnom izdajom SDP-a. Ne radi se o “miješanju u bilo čiju partijsku strukturu”, već o ukazivanju na stepen političke odgovornosti. Što se mene i SDA tiče, neka Nikšić još dugo ostane na čelu SDP-a.

U Sarajevu ste izgubili od Naroda i pravde, koja je uspjela očuvati koaliciju sa Našom strankom i SDP-om BiH, a SDA je u međuvremenu napustio SBB. Lider SBB-a je prije koji dan, govoreći o izborima 2022, kazao da očekuje da će i međunarodna zajednica u narednom periodu snažnije podržati partije centra, govoreći upravo o SBB-u i SDA, uz objašnjenje da je NiP desno od SDA. Lider NiP-a Dino Konaković pak najavljuje konačni obračun sa SDA. Na koga SDA računa, s kim razgovarate, na koga se oslanjate u nesumnjivo teškom razdoblju pandemije i ekonomske krize koja je već tu?

– Stalno moram da vas ispravljam, jer vam pitanja sadrže neistinite konstatacije. Nismo izgubili od Naroda i pravde. SDA je pobijedila u Kantonu Sarajevo, a ne NiP. Nadjačala nas je Četvorka koja je ideološki nekoherentna i čija politička agenda je mržnja spram SDA, preciznije i bliže istini – želja da se uzme vlast od SDA. Sad ćemo vidjeti njih, a i narod će ih posmatrati. Vidjećemo šta će uraditi, šta neće, koliko dugo će trajati sloga, ko će od njih raditi, a ko samo kritikovati.

Bosanska brava

SDA računa na podršku naroda kome ćemo morati bolje pojasniti naše politike, računamo na potencijal mladih ljudi u SDA kojima treba dati jasniju šansu, računamo i na našu poziciju stranke koja pruža ruku svima koji su spremni raditi na prestanku konflikata, oporavku i napretku BiH. Nenormalan je fenomen da se svi udružuju protiv pobjednika izbora, koji uz to nosi stabilnost države, to se desilo u ovom mandatu i ne vjerujem da će se ponoviti. Obnašanje vlasti troši svakog, osjetili su to SBB i DF u ovom mandatu, a SDA prolazi kroz ciklične krize koje idu na svakih osam do deset godina. Osjetiće to NiP i Četvorka u sljedeće dvije godine u Sarajevu, vidjećemo šta će ostati od njihove sloge i narodne podrške.

Ideološki gledano, čini se da je odluka SDA da ostane u centru, iskorištena protiv SDA. Hoćete li mijenjati kurs?

– Ne bih rekao. Ostaćemo tamo gdje to odgovara našoj prirodi i političkoj filozofiji. Mi smo predominantno bošnjačka stranka otvorena za sve koji vole BiH, brane njenu multietničnu supstancu i žele od nje napraviti modernu evropsku državu, članicu EU i NATO-a. Zauvijek ćemo štititi interese Bošnjaka, njihov identitet, vjeru, državu u kojoj žive sa druga dva naroda. Uz to nam je cilj istinski pridobiti dio Hrvata i Srba kako bismo otključali “bosansku bravu”. Ona traži ključ sa tri zupca, a mi za sada imamo ključ sa samo jednim zupcem – bošnjačkim.

 

Uživo: VSTV izabrao predsjednika: Halil Lagumdžija novi predsjednik VSTV-a BiH

Halil Lagumdžija novi je predsjednik VSTV-a BiH. Dobio je podršku osam članova Vijeća dok je njegov protukandidat Srđan Forca dobio podršku sedam članova VSTV-a BiH.

Lagumdžija se zahvalio svim članovima Vijeća koji su glasali za njega i obećao da će sa svoje strane dati maksimum.

U nastavku sjednice će biti izabrani potpredsjednici VSTV-a. Predloženi su Biljana SImeunović i Sanela Gorušanović-Butigan. S obzirom na to da nemaju protukandidata, njih dvije će, vjerovatno, biti potpredsjednice VSTV-a.

Prema Poslovniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća vrši se tajnim glasanjem, zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću. Svaki član može zaokružiti samo jednog kandidata. Izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio većinu glasova članova koji su prisutni i koji glasaju. Ukoliko nijedan od kandidata ne dobije natpolovičnu većinu, organizira se drugi krug u koji ulazi dvoje kandidata sa najvećim brojem glasova.

12.21 Srđan Forca je pobijedio Biljanu Simeunović u utrci za drugi krug. Članovi VSTV-a će u drugo krugu birati između Halila Lagumdžije i Srđana Force

12.00. Halil Lagumdžija je osvojio sedam glasova u prvom krugu čime se plasirao u drugi krug glasanja za predsjednika VSTV-a. Biljana Simeunović i Srđan Forca osvojili su po četiri glasa, pa će biti organizirano novo glasanje kojim će biti odlučeno ko će se od njih dvoje plasirati u drugi krug.

10.15 Davor Martinović, Duška Bogojević i Lejla Hadžić imenovani su za članove Komisije koja će provesti izbore za predsjednika i potpredsjednika VSTV-a.

10.03 Slavo Lakić je predložio Biljanu Simeunović za predsjednicu VSTV-a.

9.54 Sanela Gorušanović-Butigan je odustala od kandidature za predsjednicu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH

9.30. Sjednicom VSTV-a do izbora novog rukovodstva predsjedavat će Amila Kunosić

“Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanje, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odabranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavili se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nje samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografska stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod”, kazao je član Predsjedništva Milorad Dodik, govoreći na Demografskom samitu u Budimpešti.
https://twitter.com/adicerimagic/status/1441124996839919621?s=21

Riješen problem snabdijevanja gasom: Federacija od Srbije posuđuje 300 hiljada kubika

Privremeno je riješen problem sa gasom. Federacija je postigla dogovor sa Srbijom. Oko 300 hiljada kubika gasa večeras će se naći u sistemu. Ukoliko bude potrajala sanacija kvara gasovoda u Bugarskoj, dogovorena je i isporuka dodatnioh 300 hiljada kubika.

Ovu je informaciju za Istraga.ba potvrdio federalni ministar energije, rudarstva i industije.

Više informacija uskoro.

Nakon dvadeset godina suđenja: Da li će presudom Simatoviću i Stanišiću biti potvrđena agresija Srbije na BiH

Mehanizam za međunarodne krivične sudove danas će donijeti konačnu presudu u predmetu protiv bivših rukovodilaca srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića, čime će se završiti rad Haškog tribunala na procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u BiH. Konačna presuda Stanišiću i Simatoviću bit će prva za dužnosnike Srbije pred Hagom i stavit će pečat na karakter rata kojim je ugašena SFRJ. A taj karakter uveliko će mijenjati  političke i sve druge tokove, naročito u odnosima Bosne i Hercegovine sa Srbijom.

Stanišić i Simatović su, nakon obnovljenog postupka, prvostepenom presudom osuđeni na po 12 godina zatvora. Vijeće je tada kada je donijeta odluka 2021. godine, konstatovalo da su odgovorni za podržavanje i pomaganje zločina u Bosanskom Šamcu, ali da nisu krivi za planiranje i naređivanje. Vijeće je također konstatovalo da su krivi po tačkama od jedan do pet.

U presudi se tada konstatovani zločini koji su srpske snage počinile na području Hrvatske, uključujući brutalna ubijanja nesrpskih civila. Vijeće navodi da su neka od ubistava počinili pripadnici “Arkanovaca”.

Sličan obrazac se odvijao i u BiH, u opštinama Bijeljina, Bosanski Šamac, Doboj, Sanski Most, Trnovo i Zvornik.

Stanišić i Simatović su, prema navodima optužnice, bili odgovorni za specijalne jedinice SDB-a, koje su uključivale grupe ili pripadnike grupa poput Jedinica za posebne namjene Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, Jedinice za antiteroristička dejstva (JATD) i Jedinice za specijalne operacije (JSO) poznate i kao “Crvene beretke”, “Škorpiona”, Srpske dobrovoljačke garde odnosno “arkanovaca” i “Arkanovih Tigrova”.

Prema podacima iz treće izmijenjene optužnice, Jovica Stanišić rođen je 30. jula 1950. u Ratkovu u Srbiji. Godine 1975. počeo je da radi u Službi državne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Do kraja 1991. godine nalazio se na položaju zamjenika načelnika Državne bezbjednosti (DB), a de facto je bio prvi čovjek DB-a i prije zvaničnog imenovanja na dužnost načelnika, odnosno šefa, na kojoj se nalazio od 31. decembra 1991. do 27. oktobra 1998. godine.

Franko Simatović zvani Frenki rođen je 1. aprila 1950. u Beogradu. Počeo je da radi 1978. u DB-u, gdje je na raznim poslovima radio do 2001. godine. Najprije je radio na kontraobavještajnim poslovima, a zatim je prešao u novoosnovanu Upravu za obavještajne poslove, takozvanu Drugu upravu, gdje je bio komandant Jedinice za specijalne operacije Državne bezbjednosti. Tokom cijelog perioda na koji se odnosi optužnica, kako se navodi, Simatović je djelovao po ovlaštenju Jovice Stanišića.

Simatović i Stanišić su uhapšeni 13. marta 2003. godine u Srbiji. Simatović je prebačen u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) 30. maja, a Stanišić 11 dana kasnije.

Američki ambasador Hovenier upozorio: Postoji opasnost da se na sjeveru Kosova uspostavi međunarodni protektorat i da se stvori nova Palestina!

Ambasador SAD na Kosovu Jeffrey Hovenier izjavio je da postoji velika opasnost da stranci uspostave de fakto, a možda čak i de jure, protektorat nad sjeverom Kosova, prenosi prištinska Gazeta Blic.

“Više NATO trupa na Kosovu znači više stranih trupa, a to znači manje moći i ovlašćenja za Kosovo. Više stranog prisustva na Kosovu znači manje mogućnosti za lokalno stanovništvo i Albance da sami odlučuju, istakao je Hovenier.

Upozorio je da postoji veoma ozbiljan rizik da će stranci uspostaviti de fakto, a možda i de jure protektorat nad sjeverom i da “kratkovida politika u najgorem slučaju stvara Palestinu, a u najboljem slučaju Kipar”

Ambasador Hovenier je prilikom susreta s nekoliko novinara u Prištini rekao da Vlada Kosova nije koordinirala sa Sjedinjenim Državama akcije koje je poduzela u petak.

Tog su dana novi albanski gradonačelnici većinski srpskih općina na sjeveru Kosova – Zubin Potok, Leposavić i Zvečan – uz pomoć kosovske policije ušli u zgrade općina, unatoč otporu lokalnog srpskog stanovništva.

“Kad smo saznali, oštro smo reagirali protiv toga. Odluka je imala negativan utjecaj na ugled Kosova i preokrenula je napore ka normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije”, rekao je Hovenier.

Citirao je američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena koji je rekao da će te akcije utjecati na odnose SAD-a i Kosova.

Hovenier je rekao da je otkazivanje učešća Kosova u vježbama “Defender Europe 2023” prva posljedica za Vladu Kosova u tom pogledu.

“Prvi pokazatelj toga bila je odluka generala NATO-a za jugoistočnu Evropu da otkaže učešće kosovskih snaga na Defenderu 2023, što se dogodilo tokom noći. A kao što znamo danas nije bilo niti će ih biti. Za Kosovo je ta vježba završena. Razmišljamo i o drugim posljedicama”.

Rekao je da SAD razmišlja o tome kakve će posljedice imati prema Vladi Kosova u budućnosti.

“U ovom trenutku smo tražili od premijera Kurtija da deeskalira situaciju, ali on nije odgovorio na te zahtjeve. Stoga razmatramo koje će biti druge mjere. Ali, moram reći da u ovom trenutku nećete naći entuzijazam u SAD-u da odgovorite na interese Kosova, kao što je predanost državama koje ga ne priznaju, ili rad na unaprjeđenju evropskih integracija Kosova”, rekao je Hovenier.

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...