Politika

Berlin u saradnji s Moskvom: Njemačka ruši Inzka da dovede Schmidta

Njemačke vlasti pokreću inicijativu za “razrješenje” aktualnog visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka te da nakon toga na njegovo mjesto postave njemačkog diplomatu Christiana Schmidta, saznaje Istraga iz više međunarodnih i domaćih izvora.

Prema informacijama Istrage, njemačka ambasadorica u BiH Margret Uebber ove bi sedmice trebala imati odvojene sastanke sa dvojicom članova Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem tokom kojih bi ih trebala upoznati o namjerama Berlina.

Na potez Njemačka se, tvrde naši izvori, odlučila nakon konsultacija sa Ruskom Federacijom.

“To bi trebao biti kompromis između EU i Rusije koja insistira na ukidanju OHR-a”, pojasnio je jedan od izvora.

Schmidt u “Redu Ante Starlevića”

Plan je da se na martovskoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC) ozvanični ta inicijativa te da se odmah “razriješi” Valentin Inzko, a za novog šefa OHR-a postavi Christian Schmidt. Schimdt je član njemačke partije CSU. Do 2018. godine bio je ministar poljoprivrede u Saveznoj Vladi Angele Merkel. U januaru ove godine hrvatski premijer Andrej Plenković uručio je Christianu Schimdtu orden “Red Ante Starčevića”.

“Zadovoljstvo mi je uručiti odličje Predsjednika Republike Red Ante Starčevića, odličje koje RH u ovom konkretnom slučaju daje velikom prijatelju Hrvatske. Christian Schmidt, dugogodišnji je njemački političar, zastupnik u Bundestagu, Savezni ministar ali iznad svega čovjek koji je u svom političkom putu  pomagao Hrvatsku”, kazao je tada Plenković.

Sagovornici Istrage tvrde da je Schmidtova bliskost sa HDZ-om bila presudna da njemački zvaničnici njega odaberu kao potencijalnog kandidata za novog Visokog predstavnika u BiH. Osim toga, ni Ruska Federacija ne bi imala ništa protiv tog imenovanja jer smatraju da je Valentin Inzko blizak administraciji novoizabranog američkog predsjednika Joea Bidena. O “slabljenju” ili ukidanju OHR-a bilo je govora i tokom nedavne posjete ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. On se tada sastao sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Na konferenciji za medije nakon sastanka sa Dodikom Lavrov je kazao da treba ukinuti OHR.

“Ovaj vanjski protektorat koji predstavlja Ured visokog predstavnika u BiH, u potpunosti je prevaziđen. Postojanje OHR-a pokazuje nepoštovanje prema narodima u BiH i prema suverenitetu ove zemlje. Svaki pokušaj da se ruši Dejtonski sporazum može imati nesagladive posljedice. Veoma je teško bilo izgraditi krhku ravnotežu i bez samo jedne komponente može se ugroziti čitava stabilnost”, rekao je Lavrov.

No, kako Ruska Federacije u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira nema potpunu podršku za ukidanje OHR, prešlo se na “plan B”, a to je “uklanjanje” proameričkog visokog predstavnika Valentina Inzka i dovođenje diplomate iz Njemačke. Članice UO PIC-a su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. UO PIC-a predlaže kandidata za Visokog predstavnika, a potvrđuje ga Vijeće sigurnosti UN-a. S obzirom na različite stavove stalnih članica Vijeća sigurnosti jasno je da nema ukidanja OHR-a. Stoga se imenovanje njemačkog diplomate nameće kao rješenje koje bi prihvatila i Moskva koja je posljednjih godina popravila odnose sa Njemačkom:

Sjeveretni tok: spajanje rusko-njemačkih interesa

“Njemačka i Rusija spremne dovršiti Sjeverni tok 2”, glasila je vijest koju je 6. decembra ove godine objavio njemački Deutsche welle.

Gradnja ovog plinovoda zaustavljena je prije godinu dana i to pred sam završetak projekta. Tada su američke vlasti zaprijetile sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji ovog plinovoda koji bi istočnu Evropu, faktički, ostavio na milost i nemilost Rusima. U saopćenju njemačke Uprave za vodene puteve i brodski saobraćaj, objavljenom početkom decembra, navedeno je da će “vjerovatno” između 5. i 31. decembra biti obavljano “podvodno polaganje cijevi” u tom dijelu Baltika. Sankcije kojima je zaprijetio  Washington njemački zvaničnici su nazvali “neprihvatljivim”.

Nepotpuni rezultati CIK-a: Probosanske stranke u Mostaru imaju potrebnih 18 vijećnika za izbor gradonačelnika

Prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a, Koalicija za Mostar i BH Blok osvojili su najmanje osamnaest gradskih vijećnika koliko je potrebno za siguran izbor gradonačelnika bez HDZ-a BiH. Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će najmanje 12 mandata, dok BH Blok Naše stranke i SDP-a osvaja šest gradskih vijećnika. Ključni mandati, prema nepotpunim rezultatima, mogli bi biti osvojeni u gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug. Od ukupno sedam vijećničkih mjesta sa područja Jugozapad, BH blok će osvojiti jedan mandat. HDZ će dobiti četiri mandata, a Hrvatska republikanska stranka jedan.

Na gradskom području Zapad, BH blok je, za sada, uspio osvojiti jedan mandat od ukupno četiri koliko daje ta izborna jedinica. Za samo tri glasa BH blok je uspio “preskočiti” treći HDZ-ov mandat. Tako bi, za sada, iz tog područja u Gradsko vijeće Mostara trebala ući dva vijećnika HDZ-a BiH, jedan HRS-a i jedan BH Bloka. To znači da bi BH blok na zapadnoj obali Neretve osvojio dva vijećnička mandata.

Izborna jedinica Jug daje dva gradska vijećnika. Trenutno, HDZ BiH ovaja jedan mandat, dok bi drugi, ukoluko ne bude promjena, trebao pripasti Koaliciji za Mostar. Time bi probosanske stranke osvojile treći mandat.

Kada su u pitanju rezultati sa gradske liste koja daje ukupno trinaest mandata, stanje je, prema rezultatima CIK-a (nije uračunato preko 3000 glasova putem pošte) ovakvo : Koaliciji okupljenoj oko HDZ-a pripada pet mandata, Koaliciji za Mostar četiri, BH Bloku dva, Hrvattskoj republikanskoj stranci jedan i Koaliciji Ostajte ovdje – jedan. Probosanske stranke su, tako, prema nepotpunim rezultatima osvojile šest mandata sa gradske liste i na taj bi način dosegle ukupno devet gradskih vijećnika.

Izborna jedinica Stari grad daje ukupno pet vijećnika. Trenutno, tri mandata pripadaju Koaliciji za Mostar, a BH Bloku pripadaju dva vijećnika. S tih pet vijećnika, probosanske snage bi osvojile ukupno četrnaest vijećnika.

Gradska područja Sjever i Jugoistok daju po dva vijećnika. Koalicija za Mostar je u te dvije izborne jedinice osvojila sva četiri gradska vijećnika, što znači da probosanske snage, prema trenutnim, ali nepotpunim rezultatima CIK-a osvajaju najmanje osamnaest mandata u Gradskom vijeću Mostara. To bi bilo dovoljno da se  gradonačelnik Mostara izabere bez glasova HDZ-a BiH.

Prva analiza izbornih rezultata u Mostaru: Probosanske snage na korak do 18 vijećnika, presuđuje dijaspora

Prema neslužbenim i prelimininarnim rezultatima, probosanske stranke, za sada, imaju najmanje 16 gradskih vijećnika u Mostaru. Ukoliko u izbornim područjima Zapad i Jugozapad koalicije BH Blok i Koalicija za Mostar osvoje dva mandata, imat će dovoljno ruku za izbor gradonačelnika. Trenutno stanje je ovakvo. Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Po svemu sudeći, Koaliciji okupljenoj oko SDA pripast će tri vijećnika, dok će BH blok osvojiti dva vijećnička mjesta. Na području Sjever Koalicija za Mostar osvojit će oba gradska vijećnika, koliko će osvojiti i na području Jugoistok. To znači da će probosanske stranke u gradskim područjima Sjever, Stari Grad i Jugoistok osvojiti devet mandata. Gradsko područje Jug daje dva gradska vijećnika. Prema trenutnim rezultatima HDZ-u pripadaju oba gradska vijećnika, ali nisu prebrojani glasovi iz dijaspore. Koaliciji za Mostar potrebna je desetak glasova da bi osvojili jedan mandat na Jugu. U tom slučaju HDZ-u bi pripao jedan mandat, dok bi Koalicija osvojila jedan, čime bi se probosanske snage “popele” na deset mandata. Na gradskom području Jugozapad BH Blok koji čine Naša stranka i SDP osvojit će sigurno jedan od ukupno sedam vijećnika. I Koalicija za Mostar na tom gradskom području ima šansu da osvoji još jedan mandat. No, i bez toga, probosanski blok bi imao jedanaest mandata. Na području Zapad BH Blok bi mogao imati jednog gradskog vijećnika. U tom slučaju, probosanske snage bi osvojile dvanaestog gradskog vijećnika. Kada je u pitanju Gradska lista, ona daje 13 vijećnika. Prema trenutnim rezultatima Koalicija za Mostar osvojila je pet mandata, HDZ bi imao četiri, BH Blok dva, Hrvatska republikanska stranka jedan i koalicija Ostajte ovdje (SNSD) jedan mandat. Zbroje li se mandati Koalicije za Mostar (pet) sa vijećnicima BH Bloka (dva), to znači da bi sa gradske liste probosanske snage osvojile ukupno sedam mandata. Tako bi probosanske stranke osvojile ukupno devetnaest mandata, što bi bilo dovoljno ruku za izbor gradonačelnika Mostara. Međutim, situacija se može okrenuti ukoliko Koalicija za Mostar ne osvoji nijednog vijećnika na Jugu, te BH Blok ne uspije dohvatiti jedan mandat na Zapadu. U tom slučaju HDZ i hrvatske stranke pojačane Koalicijom Ostajte ovdje (SNSD) osvojile bi osamnaest gradskih vijećnika, pa bi mogle izabrati gradonačelnika. Međutim, u svakoj od navedenih opcija bi bilo problema za usvajanje budžeta jer je za to potrebna podrška 24 vijećnika.

Izbori u Mostaru su završeni, pratite rezultate

Mostarci su danas izabrali 35 gradskih vijećnika koji bi trebali u narednom periodu izabrati gradonačelnika tog grada. Gradsko vijećnici Mostara biraju se iz šest gradskih područja, koja su nekad bila općine. Područje Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.

23.00 Prema trenutnim rezultatima, Koalicija za Mostar i BH Blok bi imali sigurnih 16 glasova. Rezultati u gradskim područjima Zapad i Jugozapad odlučit će da li će probosanske snage moći skupiti 18 glasova koliko je potrebno za izbor gradonačeknika.

22. 45 Najnoviji rezultati za Stari grad. Koalicija za Mostar 5643, BH Blok 2251

22.00 Gradska lista – najnoviji rezultati.

21.26 Najnoviji rezultati za područje Jugozapad

21.17: Prema trenutnim rezultatima iz gradskog područja Zapad probosanske stranke ne mogu osvojiti nijedan mandat. Taj mandat mogao bi biti ključan za izbor gradonačelnika. Čak i ako BH blok osvoji mandat na području Jugozapad, to ne bi bilo dovoljno za formiranje probosanske koalicije koja bi izabrala gradonačelnika. No, rezultati su nepotupni i podložni su promjenama.

 

21.11 Trenutni rezultati za gradsko područje Zapad koji daje četiri vijećnika

21.04 Najnoviji rezultati za gradsko područje Jugozapad koje daje sedam vijećnika

20.57 Gradsko područje Stari grad daje pet vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

20.52 Gradsko područje Jugozapad daje sedam vijećnika. Ovo su najnoviji rezultati

2.41 Novi rezultati za Gradsko područje Zapad koje daje četiri vijećnika

20.36 Koalicija za Mostar povećala predsnost na nivou gradske liste. HDZ je na drugom mjestu

20.30: Najnoviji reazultati za gradsku listu koja daje 13 vijećnika (po četiri iz reda sva tri konstitiutivna naroda i jednog iz reda ostalih)

20.23 Ovo su trenutni rezultati za gradsko područje Sjever

20.20: Prema 3092 obrađena listića za gradsku listu, HDZ vodi sa 1359 glasova. Koalicija za Mostar osvojila je 1304 glasa, dok je BH Blok na 507 glasova

20.09: Novi rezultati za gradsko područje Stari grad

20.01: Počelo je prebrojavanje listića. Ovo su trenutni rezultati na području Stari grad

19.58: Izlaznost na području Zapad

19,57 Izlaznost na području Jugozapad

19.55: Izlaznost na području Jug

19.55: Izlaznost na području Sjever

19.41 U odnosu na 2008. godinu kada su održani posljednji lokalni izbori u Mostaru sada je izašlo oko 6000 više birača.

19.36: Izlaznost na području Stari grad

 

19.20: Izlaznost do 19 sati je 51,24 posto ili 49 594. Gradsko područje Zapad: 8987 ili 48,21 posto, Sjever: 5704 ili 56,60, Jugozapad 13981 ili 46,83 posto, Jugoistok 4214 ili 53,34 posto, Stari grad 11855 ili 53,40 posto, Jug 4853 ili 59,74 posto

Izborni dan u Mostaru: Loša izlasnost – ostanak u prošlosti

“Jebo vas izbori. Velež je tek stao na noge i sad treba da glasamo”, govori nam konobar dok čekamo mostarske kolege da nam se pridruže u bašti hotel Bristol.

Sedin Ćenan je došao prvi. Zabrinut je zbog loše izlasnosti. Malo zatim dolaze Štefica Galić i Amel Bahtijar.

“Ja samo što nisam krenula plakati”, govori Štefica koje je upravo pristigla iz Starog grada.

Kaže da je tužna jer “narod ne izlazi” i da bi ta loša izlaznost mogla ostaviti Mostar tamo gdje je sada. Kolega Amer Bahtijar  upravo je dobio poruku i čita izlaznost od 15 sati.

“Zapad 31,82 posto ili 5932 birača , Sjever 35,55 ili 3582, Jugozapad 27,38 8175, Jugoistok 31,33 2475, Stari Grad 7320 ili 32,97, Jug 2613 ili 32 posto”, iščitava Bahtijar.

Sta ovo znači, pitam Bahtijara i mostarskog novinara Sedina Ćenana.

“Po ovome bi trebalo biti dobro”, kaže Bahtijar.

Gradsko vijeće Mostara trebalo bi imati 35 vijećnika. Iz šest područja, koja su nekad bila općine, biraju se 22 vijećnika i za njih glasaju građani prijavljeni na tim područjima: Jugozapad daje 7 vijećnika, Stari grad 5, Zapad 4, te Sjever, Jugoistok i Jug po 2 vijećnika. Sa posebne Gradske liste, za koju glasaju građani sa svih područja, izabraće se još 13 gradskih vijećnika.
“Zapad i Jugozapad su ključni. Ako probosanske stranke osvoje po jedan mandat iz ova dva područka, šanse su ogromne”, objašnjava Ćenan.
“Ali pod uslovom da sa lista probosanskih stranaka užu dva Srbina na nivou gradske liste”, dodaje Bahtijar.
Ako dobro razumijem, veća izlaznost probosanskim snagama odgovara u svim gradskim područjima osim na Zapadu i Jugozapadu. Informacije s terena govore da se oko 16 sati sve više ljudi pojavljuje na biralištima.

Prekršen Izborni zakon: Dragan Čović sa stranačkim obilježjima na biračkom mjestu

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jutros se na biračkom mjestu u Kosači u Mostaru pojavio sa stranačkim obilježjima svoje stranke. Time je lider HDZ-a BiH prekršio Izborni zakon.

“Nije dozvoljeno donošenje obilježja i simbola sa političkom konotacijom na biračko mjesto i u njegovu okolinu”, navedeno je u stavu 5 člana 5.6 Izbornog zakona BiH.

Iako Zakon jasno propisuje da na izborna mjesta nije dozvoljeno donošenje simbola sa političkom konotacijom, Čović je na biračko mjesto došao sa maskom na kojoj je bio logo Hrvatske demokratske zajednice BiH sa izbornim sloganom te stranke: “Mostar pobjeđuje”.

U Mostaru se od jutros, nakon 12 godina, održavaju lokalni izbori na kojima stanovnici tog grada biraju gradske vijećnike koji će, potom, biragi gradonačelnika. Biračka mjesta otvorena su u 7 sati, a lokalni izbori 2020. godine za Gradsko vijeće Grada Mostara održavaju se i uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera. Glasanje će trajati do 19 sati.

 

Posjeta Sergeja Lavrova: Rusija koristi Dodika za propagandu u BiH

Dan prije posjete ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini, Dodik je rekao da je „samo ruska vakcina protiv COVID-a odgovarajuća i da vakcine koje se proizvode na Zapadu izazivaju neplodnost“.

Najavio je da će Republika Srpska vakcinu za svoje stanovništvo predložiti isključivo iz Rusije, zanemarujući činjenicu da ne postoji odobrenje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH bez čijeg odobrenja strani medicinski preparati ne mogu biti uvezeni u zemlju.

Dodik je ovu izjavu dao za medije najavljujući pripreme za posjetu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

Lavrov će u ponedjeljak uveče stigao u Sarajevo, gdje se sastao sa Dodikom i visokim liderima Republike Srpske.

U utorak, prie svoje sljedeće posjete Beogradu, očekuje se da se Lavrov sastane sa tri člana bosanskog Predsedništva i ministarkom spoljnih poslova BiH Biserkom Turković.

Čitava posjeta Sergeja Lavrova proći će pod visokim mjerama bezbjednosti.

Uživo: Izbori su završeni, pratite rezultate na Istraga.ba

U 19 sati zatvorena je većina biračkih mjesta u BiH. Građani su izabrali predstavnike lokalne vlasti. Istraga.ba uživo donosi rezultate

Općinsko vijeće Centar. Naša stranka vodi, NiP drugi, SDA treća

SDA vodi u utrci za GV Bihaća

SDP u prednosti u utrci za Gradsko vijeće Tuzla

NBL Ibrahima Hadžibajrića prvi u Starom Gradu. SDA druga

Izjednačena utrka SDA i NiP-a za OV Ilidža

SDA vodi u utrci za OV Ilijaš

NiP prvi u utrci za OV Novo Sarajevo.

SDA vodi u utrci za Općinsko vijeće Hadžići

Naša stranka vodi u utrci za Općinsko vijeće Centar.

Laburitisti Fikreta Abdića vode u utrci za Općinsko vijeće Velike Kladuše

Opozicija u RS vodi u Istočnom Mostaru, Berkovićima, Bileći, Ljubinju, Čajniču, Istočnoj Ilidži, Istočnom Starom Gradu, Sokocu, Han Pijesku, Bratuncu, Loparama, Uhljeviku, Bijeljini, Kotor Varoši, Tesliću, Brodu, Modrči, Derventi, Šamcu, Banja Luci i Stanarima

Draško Stanivuković pobijedio u Banja Luci

Drama u Ilijašu. Amar Dovadžija (NiP) vodi za 39 glasova ispred Akifa Fazlića (SDA). Prebrojano 98,6 posto glasova

Samir Kamenjaković će biti novi-stari gradonačelnik Živinica

SDA-ov kandidat Ziad Kulanić vodi u Kalesiji

Mirza Ganić (SDA) pobijedio u Visokom

Nermin Muzur (NiP) je novi načelnik Općine Ilidža

Hasan Tanović je novi načelnik Općine Novo Sarajevo

Minimalna razlika između Fikreta Abdića i Jasmina Hušića u Velikoj Kladuši

Bošnjaci proglasili pobjedu u Srebrenici. Razlika je 600 glasova u korist Grujičića, ali nisu prebrojani glasovi poštom.

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Ibrahim Hadžibajrić ubjedljivo vodi u Starom Gradu

Fuad Kasumović ubjedljivo vodi u Zenici

Mirsad Mahmutagić (SDP) vodi u Maglaju

Semir Efendić (SDA) vodi u Novom Gradu

Nermin Muzur (NiP) ubjedljivo vodi na Ilidži

Edis Dervišagić (SDP) vodi u Gradačcu

 

Kandidat NiP-a u Ilijašu Amar Dovadžija preuzeo vodstvo

 

Srđan Mandić (NS) povećao prednost u Centru

Hasan Tanović ubjedljivo vodi u Novom Sarajevu

Nedžad Zukanović (SDP) vodi u Ključu

Nermin Mazur (NiP) vodi na Ilidži

Nezavisni kandidar Šuhret Fazlić vodi u Bihaću

 

Kandidat SDA Edin Smajić vodi u Vogošći

Kandidat A-SDA Nermin Ogrešević vodi u Cazinu

Jasmin Imamović (SDP) vodi u Tuzli

Kandidat NiP-a Hasan Tanović vodi u Novom Sarajevu

Kandidat SDA Zijat Kulanić vodi u Kalesiji

 

SDA-ov kandidat u Ilijašu vodi

Srđan Mandić povećava prednost u Općini Centar

Nusret Helić (SDP) vodi u Gračanici

19.50: Ibrahim Hadžibajrić vodi u Starom Gradu

TK, Gradačac: 20 hiljada glasalo od ukupno 35 hiljada

ZDK: Žepče- od 24 hiljade glasalo 14 hiljada

Trnovo: od 2688 glasalo 2242

Stari Grad – od 36 hiljada glasalo 17700

Novo Sarajevo: od 67 hilčjada glasalo 27800 birača

!9.32 Izlaznost na Ilidži: od 64800 birača glasalo 24096

19.30: Opština Hadžići od 22 hiljade birača glasalo 12008

 

Izlaznost do 19 sati u Općini Centar:

Koševo 2B od 989 glasalo 451

Breka 3 od 845 glasalo 257

Breka 2- od 936 birača glasalo 262

Bardakčije – od  647 glasalo 279 birača

Bardakčije 2 od 782 glasalo 387 birača

Bardakčije 3 od 734 glasalo 347

Bardakčije 4 od 755 glasalo 351

Šip 1 od 763 birača glasalo 253

Šip 2: od 458 glassato 184

Šip 3 od 794 glassato 283

Breka 1 – od 709 birača glasalo 197

 

Sebastian Kurz najavio: Austrija uvodi krivično djelo “politički islam”

“U borbi protiv političkog islama uvest ćemo krivično djelo – politički islam kako bismo mogli poduzimati akcije protiv onih koji nisu teroristi, ali stvaraju pogodno tlo za takve”, objavio je u srijedu popodne austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Usvajanje tih zakonskih odredbi, napisao je Kurz, “stvorit će mogućnost za zatvaranje bogomolja, uvođenje imamskog registra”, a bit će pooštrene i zakonske odredbe  koje se odnose na praćenje finansijskih tokova i finansiranje terorizma.

Bosanac Ahmed Husagić, koji je svojevremeno bio savjetnik u bivšem sazivu Vlade Austrije, kazao je za Istragu da je još preuranjeno govoriti o ovom zakonu, jer je ovo “tek najava”.

“Poslije terorisitičkog napada koji se prošle sedmice desio u Beču, Vlada traži zakonska rješenja kako bi se u budućnosti takvi napadi mogli pravovremeno spriječiti. Ova najava kancelara Kurza ima za cilj da postavi pravne temelje kako bi se osobe koje koriste islam u političke svrhe mogle krivično goniti. Glavno je pitanje kako će se definisati pojam politički islam. Još je važnije pitanje koliko će se široko ići sa definicijom političkog islama i da li će on zadirati u slobodu vjere, a kao što znamo u Austriji je zagarantovana sloboda vjere i islam je priznata državna religija”, kazao nam je Husagić.

Austrijski kancelar danas je imao sastanak sa predstavnicima Evropskih pučkih stranaka u EU Parlamentu.

“Govorio sam o našim planovima u borbi protiv terorizma i radikalnog islama, kao i o zaštiti vanjskih granica EU”, saopćio je Kurz.

Podsjećamo, prošle sedmice pripadnik selefijskog pokreta Kujtim Fejzulai, po porijeklu Albanac iz Sjeverne Makedonije, u terorističkom napadu u centru Beča ubio je četiri osobe. Nakon napada je ustanovljeno da je slovačka policija još u julu ove godine obavestila austrijske službe da je čovek koji je nedavno osumnjičen za napad u Beču u toj državi pokušao kupiti municiju. Zbog grešaka u sigurnosnom sistemu, šef antiterorističke jedinice policije Beča Erih Cvetler privremeno je suspendovan na sopstveni zahtev. Poslije napada austrijske vlasti su zatvorile nekoliko mesdžida u Beču među kojima je i mesdžid Tewhid kojim je upravljao bh. državljanin Muhamed Porča. U tom je mesdžidu, prema izjavama austrijskih zvaničnika, često boravio i napadač iz Beča. No, tu se nije stalo. Početkom ove sedmice austrijska je policija provela racije i u Gracu, a kao razlog je navedeno da su mesdžidi povezani sa Muslimanskim bratstvom i Hamasom. Desničarski mediji su naveli da je pretresena džamija koju je posjećivala i ministrica pravde te države Alma Zadić koja je, inače, porijeklom iz BiH.

 

Elvir Klempić govori za Istragu: “Iz Potočara sam izašao na kamionu, bio sam izbjeglica i sad pomažem američkom predsjedniku. Nevjerovatno”

“S mamom i nenom sam izašao na kamionu iz Potočara. Te 1995. godine sam imao četiri godine. Otac je prešao preko šume. Čekali smo ga u Tuzli, a kasnije smo živjeli u Banovićima kao izbjeglice”, prisjeća se u ekskluzivnom razgovoru za Istragu Elvir Klempić,  Vlaseničanin koji je bio među pedeset najbitnijih ljudi izbornog štaba novoizabranog američkog predsjednika Joe Bidena.

U trenucima dok smo razgovarali, bio je na ulici. Proslavljao je Bidenovu pobjedu.

“Od izbjeglice, do ovog sada. Pomogao sam, onoliko koliko sam mogao, nekome da postane američki predsjednik. Nevjerovatan osjećaj”, kaže nam Klempić.

Od jula 1995. godine do 2001. Elvir je živio u Banovićima. Onda je, kao devetogodišnjak, s porodicom preselio u Ameriku, u saveznu državu Iowa. Baš u Iowi skoro dvije decenije kasnije, na unutarstranačkim demokratskim izborima Joe Biden je započeo svoj put prema Bijeloj kući. Elivir Klempić je bio dio izbornog štaba, zadužen za etničke skupine.

“Mislim da sam prvi Bosanac koji je na ovom nivou učestvovao u kampanji za američkog predsjednika. Ja sam bio zadužen za odnose s etničkim grupacijama u svih 50 američkih država. Nekih 17-18 etničkih grupacija, od Balkana, Bliskog Istoka, Afrike, čitave Evrope. Ja sam bio zadužen za to. Moj posao je bio da okupljam sve te etničke grupacije”, objašnjava Klempić svoju ulogu.

I, pitam ga, ko je presudio?

“Presudili su Poljaci i Bosanci. Pennsylvania, Goergia, Wisconsin, Michigan. Kao prvo, Bosanci su prvi put na ovim izborima izašli da glasaju masovno. Znači, nešto što se nije vidjelo prije i to je naročito došlo do izražaja u Pennsylvaniji i Georgiai. A Poljaka imate 11 i po miliona u SAD-u. Veoma jaka etnička zajednica koja je 2016. godine, nevjerovatno, glasala za Donalda Trumpa. Sada smo to promijenili, jer smo pojačali angažman da ih prebacimo na stranu demokrata. Oni su bili presudni u Pennsylvanijii i Wisconsinu. Dali smo im neku nadu da razumiju da su dio ovog društva”, kaže Klempić.

Na kraju se sve vratilo. Joe Biden je pobijedio u utrci za američkog predsjednika.

“Nevjerovatna  pobjeda. Nevjerovatna. Godinu i po dana smo radili na tome. Vratili smo se iz mrtvih dva-tri puta. Niko nije vjerovao da ćemo ovo uraditi, da ćemo ovo završiti. Ovo je kampanja koja je učinila da ljudi širom Amerike drugačijih nacija i drugačijeg porijekla budu dio ovoga. Ovo se tiče i naše bh. dijaspore”, euforično će Klempić.

A da li će, nastavljam s pitanjima, adminstracija novozabranog predsjednika Bidena pojačat angažman na Balkanu, a posebno u BiH?

“Ovo će promijeniti američku politiku na Balkanu, jer imate osobu koja razumije Balkan. Kao drugo, predsjednik Bajden ima veliko iskustvo. Treće, osobe koje su sada povezane s našim timom, a koje će u budućnosti biti povezane sa administracijom veoma dobro poznaju Balkan. Radili su na odnosima SAD-a sa Balkanom. I to nije samo BiH, već je to i Srbija, i Albanija, i Hrvatska, i Crna Gora, i Sjeverna Makedonija. Ovo su osobe koje veoma dobro razumiju tu regiju i veoma dobro razumiju šta je bilo devedesetih godina i žele da BiH postane dio NATO saveza i EU. Angažman SAD-a će biti mnogo veći”, zaključuje Klempić u razgovoru za Istragu.

Na pitanje da li će dobiti neku visoku funkciju u budućoj administraciji, Klempić je kroz smijeh odgovorio: “ostajem uz predsjednika Bidena”.

 

 

NAJČITANIJI ČLANCI

SIPA pretresa više lokacija u Srebrenici: Predsjednik lokalnog SDP-a fiktivno registrovao...

Pripadnici SIPA-e od jutros pretresaju nekoliko lokacija na području Srebrenice i Tuzle, saznaje Istraga.ba. Pretresi se vrše i u prostorijama Opštine Srebrenica. Akcija je...