Učešće Bosne i Hercegovione u na sajmu “Expo Dubai” je neustavno, ustvrdio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, obraćajući se krajem oktobra direktoru Sajma Omaru Shehadehu.
“Želimo Vas obavijestiti da smo putem Ministarstva vanjskih poslova BiH informisani o činjenici da je Vlada Kantona Sarajevo od organizatora svjetske izložbe “EXPO 2020 DUBAI” dobila odobrenje da izvrši organizaciju učešća BiH na ovoj manifestaciji, te da je pristupila provođenju određenih aktivnosti u vezi sa prethodno navedenim. Napominjem da bi predstavljanje Bosne i Hercegovine na ovaj način bilo u suprotnosti sa važećim ustavnim i zakonskim normama, kao i prethodno provedenim aktivnostima organa koji imaju nadležnosti i ovlašćenja za predstavljanje BiH na manifestaciji ovakvog karaktera i važnosti”, napisao je u svom pismu od 28. oktobra ministar Staša Košarac.
SNSD-ov ministar, dalje, podsjeća na odluke koje je Vijeće ministara usvajalo ranije, te konstatuje da nikad nije usvojio troškovnik o nastupu na ovom sajmu.
“Uprkos naporima ministarstva i Odbora u kojima se i sami u više navrata informisani, Vijeće ministara BiH do današnjeg dana nije dalo saglasnost na Troškovnik, čime je praktično onemogućeno učešće Bosne i Hercegovine na ovoj svjetskoj izložbi, pa samim tim i dalje provođenje planiranih aktivnosti vezanih za kompletnu organizaciju na paviljonu”, napisao je Košarac.
Ministar Košarac je, podsjećamo, više puta tokom ove godine tvrdio da je on poduzeo sve da BiH učesvuje na “Expo 2020 Dubai”, ali da su sve blokirali kadrovi iz Federacije. No, kolege sa portala istinomjer.ba sredinom su oktobra njegove izjave ocijenile neistinitim.
“Odgovarajući ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković na njeno podsjećanje da su Ujedinjeni Arapski Emirati poslali službenu obavijest da su spremni osigurati sve uslove te dodatnu pomoć za učešće Bosne i Hercegovine na EXPO 2020 te da je “vrijeme od suštinskog značaja i da je potrebno što prije potvrditi učešće BiH na izložbi”, Košarac je krajem jula 2021. godine odgovorio da “razgovor o ovom pitanju mogu voditi kada bude spremna da glasa protiv odluke koju je nametnuo visoki predstavnik u BiH”, podsjetio je istinomjer.ba.
Iako su, faktički, on i njegova partija blokirali državne institucije, nakon čega se uključila Vlada Kantona Sarajevo da finansira troškove odlaska na Sajam, Košarac u svom pismu upućenom direktoru “Expo Dubai 2020” piše da je on sve poduzeo kako bi Bosna i Hercegovina uzela učešće, ali da potrebne odluke nikada nisu donesene.
“Svjesni smo negativnih efekata koji mogu proizaći usljed neučestvovanja BiH na ovoj svjetskoj izložbi, ali, ipak, podvlačimo da je prvenstveno neophodno poštovati ustavom i zakonom propisane procedure kao i ovlaštenja organa koji mogu vršiti predstavljanje BiH na manifestaciji ovog tipa, te da se učešće BiH na EXPO 2020 DUBAI može obezbijediti isključivo u skladu istih”, napisao je Košarac.
Ruska Federacija je pobijedila. Tekst rezolucije je usaglašen. OHR neće biti pomenut u konačnoj verziji rezolucije kojom se produžava mandat EUFOR-a u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti pred Vijećem sigurnosti UN-a. To je, ukratko, epilog višednevnih pregovora koje su članice Vijeća sigurnosti UN-a vodile u New Yorku.
Na fotografiji ispod ovog pasusa možete pročitati integralni tekst usaglašene rezolucije koja bi u srijedu trebala biti razmatrana i, prema diplomatskim izvorima Istrage, usvojena na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinijenih nacija.
“Vijeće sigurnosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih naroda: ovlašćuje države članice koje djeluju kroz ili u suradnji s Evropskom unijom da u daljnjem razdoblju od dvanaest mjeseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljedbenika SFOR-am pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi s provedbom Aneksa 1-A i Aneksa 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum, S/1995/999, Aneks ), u suradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO-a i EU-a kako je priopćeno Vijeću sigurnosti u njihovim pismima od 19. studenog 2004., u kojima se priznaje da će EUFOR ALTHEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovni sporazum, odlučuje obnoviti ovlaštenje iz stavka 11. svoje rezolucije 2183 (2014) za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci počevši od datuma donošenja ove rezolucije”, navedeno je posljednjem, usaglašenom tekstu rezolucije.
Ured visokog predstavnika se ne pominje u tekstu rezolucije. Istraga.ba je, podsjećamo, proteklih dana objavljivala nacrte rezolucija. Ruska Federacije je, od početka, insistirala da se OHR izbaci iz teksta. U drugoj verziji rezolucije koja je bila razmatranju u ponedjeljak, OHR je bio naveden, ali bez bonskih ovlaštenja. No, u utorak popodne članice Vijeća sigurnosti su usaglasile tekst rezolucije i, kako se može vidjeti, OHR i Visoki predstavnik se nigdje ne pominju.
Inače, visoki predstavnik Christian Schmidt dostavio je UN-u svoj izvještaj koji je trebao prezentirati pred Vijećem sigurnosti. Ruska Federacija se usprotivila tome i, na kraju je odlučeno da se Schmidt ne obraća. Zauzvrat, Ruska Federacija će glasati za rezoluciju o produženju mandata EUFOR-a u BiH.
“Bonske ovlasti” ne postoje u posljednjem, načelno usaglašenom, tekstu rezolucije kojom bi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo produžiti mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i kompletan sadržaj možete pročitati ovdje.
Ključna je tačka PP11 u kojoj se pominje Ured visokog predstavnika BiH, ali ne i sam visoki predstavnik.
“Potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije koju bi Vijeće sigurnosti trebalo razmatrati do kraja ove sedmice.
Poređenja radi, u prethodnim rezolucijama UN-a jasno su bila naznačena bonska ovlaštenja visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Evo jednog citata iz Rezolucije 1722 usvojene 2006. godine kojom je, također, odobren mandat EUFOR-a u BiH.
“Naglašava svoju punu potporu kontinuiranoj ulozi Visokog predstavnika u praćenju provedbe Mirovnog sporazuma i davanju smjernica i koordinaciji aktivnosti civilnih organizacija i agencija uključenih u pružanje pomoći stranama u provedbi Mirovnog sporazuma, te ponovno potvrđuje da prema Aneksu 10. Mirovnog sporazuma Visoki je predstavnik konačni autoritet u pogledu tumačenja civilne provedbe Mirovnog sporazuma i da u slučaju spora može dati svoje tumačenje i preporuke, te donositi obvezujuće odluke koje smatra potrebnim o pitanjima kao što su razradilo Vijeće za provedbu mira u Bonnu 9. i 10. prosinca 1997”, navedeno je u u Rezoluciji iz 2006. godine.
Danas se, međutim, OHR pominje samo pod tačkom PP11 i to bez “bonskih ovlaštenja” koja su uspostavljena 1997. godine, odnosno dvije godine nakon Dejtona.
Ovakav tekst rezolucije bio je preduslov Ruske Federacije za glasanje o produženju jednogodišnjeg mandata snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. No, nije to jedini problem. Rusija i dalje ne dopušta visokom predstavniku Christianu Schmidtu da se obrati Vijeću sigurnosti i da prezentira svoj izvještaj. Da Schmidt nema podršku, potvrdio je u svom dopisu od 29. oktobra i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
“Poštovani gospodine predsjedniče, u skladu sa rezolucijom Vijeća sigurnosti 1031 (1995) posljeđujem vam šezdeseti izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini, koje pokriva period od 16. aprila 2021. godine do 15 oktobra 2021. godine, uz napomenu da sve članice Vijeća sigurnosti ne priznaju visokog predstavnika za BiH”, naveo je Guterres u svom dopisu dostavljenom predsjedniku Vijeću sigurnosti UN-a Martinu Kimaniju.
U prologu svog akta, generalni sekretar UN-a je dostavio i izvještaj Christiana Schmidta. Kompletan izvještaj OHR-a možete pročitati ukoliko kliknete ovdje.
“Bosna i Hercegovina se suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu. Uporni i ozbiljni izazovi prema osnovama Općeg okvirnog Sporazuma za mir entitetske vlasti Republike Srpske, na čelu s najvećom strankom SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) na čelu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje već i regiona. Ako međunarodna zajednica ne odgovori na to, sve to može voditi ka poništenju Mirovnog sporazuma“, ključna je rečenica ovog izvještaja.
Ovo je, inače, druga verzija izvještaja koju je Schmidt dostavio Ujednjenim nacijama. Naime, visoki predstavnik je sredinom oktobra dostavio mnogo blažu verziju izvještaja koju, također, možete pročitati na ovom linku. No, ovaj je izvještaj krajem oktobra povučen, nakon čega je Christian Schmidt dostavio novi izvještaj koji ima sedam stranica više. Prve 32 tačke su poptuno nove. Upravo one se odnose na posljednje aktivnosti predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.
No, još uvijek nije poznato da li će Schmidt moći govoriti pred Vijećemn sigurnosti UN-a.
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, unatoč “ekskluzivnim” najavama, neće biti održana u utorak, saznaje Istraga.
Ambasadori država članica Vijeća sigurnosti nisu se još uvijek dogovorili kada će razmatrati rezoluciju kojom bi trebao biti produžen jednogodišnji mandat snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Prema informacijama Istrage, još uvijek je sporno ko će Vijeću sigurnosti UN-a, u ime OHR-a, prezentirati polugodišnji izvještaj o Bosni i Hercegovini. Ranije smo objavili da Ruska Federacija ne želi da pred UN-ovim Vijećem govori visoki predstavnik Christian Schmidt. Osim toga, objavljivali smo prošle sedmice, Rusija insistira da se u rezoluciji o produženju mandata snagama EUFOR-a nigdje ne pominje Visoki predstavnik, odnosno OHR. Kako se moglo vidjeti u prvom draftu rezolucije, ruske diplomate u UN-u su prekrižile sve dijelove u kojima se pominje OHR, nakon čega su uslijedili višednevni pregovori.
Kako saznaje Istraga.ba, u ponedjeljak navečer su članice Vijeća sigurnosti uspjele načelno usaglasiti tekst rezolucije. Ured visokog predstavnika (OHR) se, za sada, pominje samo na jednom mjestu, i to pod tačkom PP11.
“Ponovno potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u Mirovnom sporazumu”, piše u posljednjem draftu rezolucije u koju su izvori Istrage imali uvid.
OHR se, dakle, pominje, ali su, za razliku od prethodnih rezolucija, “Bonske ovlasti” Visokog predstavnika nestale. Bonska ovlaštenja su, naime, uspostavljena 1997. godine, a Dejtonski sporazum je potpisan 1995. godine. Upravo je zbog toga Ruska Federacija insistirala da se u rezoluciji UN-a, OHR pominje isključivo u kontekstu Dejtona. Ili, da pojednostavimo, prema posljednjem draftu rezolucije, OHR se vraća na “izvorni Dejton”. A na primjenu “izvornog Dejtona” posljednjih godina poziva i predsjednik SNSD-a i član Predsjednišva BiH i RS-a Milorad Dodik.
Osim ovoga, Ruska Federacija ne želi da pred Vijećem sigurnosti govori aktualni visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je krajem oktobra, nakon povlačenja prvobitne verzije, UN-u dostavio drugi, revidirani izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. I sam generalni sekretar UN-a Antonio Gutteres je, prosljeđujući zemljama članicama UN-a, Schmidtov izvještaj, napisao da novog visokog predstavika ne priznaju sve države.
Schmidtovo obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a još uvijek je neizvjesno. I upravo je to ključni razlog zbog kojeg nije utvrđen tačan termin održavanja sjednice Vijeća sigurnosti. No, vrijeme za EUFOR uskoro ističe.
Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Istraga.ba u posjedu je radne verzije nove rezolucije i možete je pročitati klikom ovdje. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje, budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.
Prva tačka koju su prekrižile ruske diplomate je ona pod brojem PP5.
“Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u prekriženom pasusu.
Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.
Sljedeće prekrižene rečenice se nalaze pod brojevima PP12 i PP13.
“Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.
Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.
Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.
U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od novembra 2021. godine”.
“Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.
Ukoliko ne dobije svoje (para)vojne formacije i pravosuđe, Republika Srpska će aktivirati pravo na samoopredjeljenje. A ako, pak, dobiju svoje vojne i pravosudne institucije, državnim organima će SILOM biti zabranjeno djelovanje na teritoriji Republike Srspke. Sve je ovo navedeno u strateškim dokumentima koje je u četvrtak navečer usvojio Glavni odbor SNSD-a. Istraga.ba u posjedu je ovih dokumenata i u nastavku ih ekskluzivno objavljujemo.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u četvrtak najavio da RS započinje prioces “vraćanja nadležnosti” sa nivoa Bosne i Hercegovine. Evo šta piše u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti koja je razmatrana na sjednici SNSD-a.
“Ovaj proces, također, uključuje donošenje odluke o proglašenju ništavnim zakona o Sudu, Tužilaštvu i svim drugim aktima koje je nametnuo Visoki predstavnik i usvojila Parlamentarna skupština BiH. Nakon toga slijedi zabrana rada organa i institucija nastalih iz tih zakona na prostoru RS sa utvrđenim rokom u kojem treba same da odsele, a ako ne odsele, putem intervencije organa Republike Srpske“, navedeno je u ovom dokumentu.
Način djelovanja institucija Republike Srpske detaljno je razrađen. Tako u Informaciji SNSD-a piše da bim u narednim sedmicama, Vlada RS trebala uputiti u Narodnu skupštinu RS set zakona kojima će biti vraćane nadležnosti RS, a kojima će Bosna i Hercegovina biti vraćena na ustavno stanje.
“Jedini način za opstanak Bosne i Hercegovine jeste poštivanje Ustava BiH. U suprotnom, ako ovakav realan i svrsishodan pristup Republike Srpske naiđe na osporavanje, Republika Srpska će aktivirati pravo naroda na samoopredjeljenje“, navedeno je u Informaciji o prenesenim nadležnostima RS-a na nivo BiH i postupku vrćanja nadležnosti.
Ovaj strateški dokument je, rekosmo, usvojen 28. oktobra 2021. godine, na sjednici Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske održanoj na Palama.
Osim ove Informacije, Glavni odbor SNSD-a je, na tridesetu godišnjicu osnivanja skupštine srpskog naroda u BiH (24. 10. 1991), usvojio i Deklaraciju o ustavnim principima.
“Republika Srpska”, piše u preambuli usvojene Deklaracije, “polazeći od jasne podjele nadležnosti između BiH i entiteta po članu 3.3.a. Ustava BiH po kojoj sve vladavine i ovlaštenja koje u ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima, koristeći suprematiju člana 3.3. nad svim ostalim odredbama Ustava BiH, putem Narodne skupštine RS donosi Deklaraciju o ustavnim principima”.
Kompletnu Deklaraciju možete pročitati ukoliko kliknete ovdje, a u nastavku teksta ćemo citirati i obraditi ključne detalje ovog SNSD-ovog dokumenta usvojenog četiri dana nakon tridesete godišnjice osnivanja skupštine srpskog naroda BiH.
“Svi zakoni koje je nametnuo Visoki predstavnik su neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane Parlamentarne skupštine. Svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština BiH, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH su neustavni”, piše u okviru tačke 8. paljanske Deklaracije SNSD-a.
Ključna pitanja razrađena su u okviru tačke 10 ovog dokumenta. SNSD namjerava osnovati svoju vojsku, svoje pravosuđe i svoju instituciju koja će ubirati (indirektne) poreze.
“Odbrana i vojska po Dejtonskom sporazumu su nadležnost entiteta, što potvrđuje član 5.5. Ustava BiH: “Svaki član Predsjedništva BiH, po službenoj dužnosti, ima ovlaštenja civilnog komandovanja oružanim snagama. Nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta, ni pod kojim uslovima, ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade drugog entiteta i Predsjedništva BiH”. Ustav BiH ne predviđa “oružane snage BiH”, niti daje ustavni osnov za postojanje oružanih snaga BiH. Aneks 1-A Dejtonskog sporazuma u članu 1.2. kao ciljeve obaveza strana potpisinica – “Republika BiH” (koja po Dejtonskom sporazumu više ne postoji) Republike Srpske i Federacije BiH, navodi “uspostavljanje trajnog prekida neprijateljstva”, nastavljajući tekstom: “nijedan entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog entiteta, a oružane snage jednog entiteta ni pod kojim uslovima ne smiju ulaziti ili se zadržavati na području drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovog drugog entiteta i Predsjedništva BiH”, navedeno je pod tačkom 10.1. Deklaracije SNSD-a.
U okviru tačke 10.2. obrađeni su indirektni porezi, odnosno način finansiranja institucija Bosne i Hercegovine.
“Ustav BiH, članom 8, jasno određuje način finansiranja troškova zajedničkih institucija BiH putem budžeta BiH, po kome Federacija osigurava dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu prihoda potrebnih za budžet, osim ukoliko se prihodi prikuopljaju na način koji je utvrdila Parlamentarna skupština. Time nije stvoren ustavni osnov za donošenje zakona kojim se BiH daju izvorni prihodi, već samo mogućnost da Parlamentarna skupština za neki godišnji budžet odredi drugi omjer koji nije 2/3 naprema 1/3. Sporazum o nadležnostima u oblasti indirektnog oporezivanja nikada nije objavljen u Službenom glasniku BiH, pa time nije ni stupio na snagu i nije mogao biti osnov za donošenje Zakona o indirektnom oporezivanju”, piše u Deklaraciji.
Kada je u pitanju pravosuđe, u Deklaraciji se podsjeća na zaključke NSRS-a od 25. februara 2004. godine.
“U pogledu Sporazuma o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTV-a BiH, zahtijevano je da se “kroz zakon ugrade rješenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta, što podrazumijeva formiranje podsavjeta entiteta, sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na VSTV BiH, da se tekst Sporazuma prije potpisivanja uskladi sa terminologijom iz Ustava i da sjedište VSTV-a bude u srpskom (istočnom) Sarajevu. Ukoliko suština ovih zaključaka ne bude sadržana u Prijedlogu zakona o VSTV-u BiH, Narodna skupština RS će povući svoju saglasnost na ovaj Sporazum, na isti način kako je dala”, navedeno je u dokumentu koji je u četvrtak usvojio Glavni odbor SNSD-a.
Nadalje, u Deklaraciji se pozivaju na odluku Ustavnog suda BiH broj 17/05 od 24. maja 2006. godine, citirajući navod da međuentitetski sporazumi nisu dio Ustava BiH. Stoga će SNSD Narodnoj skupštini predložiti i određene zaključke u vezi sa nadležostima.
“Narodna skupština zadužuje Vladu RS da, u koordinaciji sa predsjednikom RS, pripremi tekst Ustava RS kojim će potvrditi sva nadležnosti RS, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH. Novim ustavom RS, između ostalog, Banja Luka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica RS”, navedeno je u Deklaraciji.
Zastupnici u Narodnoj skupštini RS nisu podržali vitalni nacionalni interes koji je na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH povukao član Predsjedništa BiH Milorad Dodik. To znači da će pojedine odluke Predsjedništva stupiti na snagu, bez obzira na Dodikovo protivljenje.
Da bi vitalni nacionalni interes bio prihvaćen, a time i odluka Predsjedništva BiH koja je donesena preglasavanjem člana Predsjedništva iz RS, za njega bi morala glasati dvije trećine narodnih poslanika u NSRS. No, Dodik večeras nije dobio dvotrećinsku podršku.
Dodikov poraz je priznao i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.
“Narodna skupština nije potvrdila izjavu o ugroženom vitalnom interesu”, saopćeno je iz NSRS, nakon čega je nabrojano deset odluka koje su večeras bile razmatrane.
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je na posljednjoj sjednici Predsjedništva glasao protiv Zaključka o otvaranju Ambasade Republike Azerbejdžan u Sarajevu. Nakon što je glasao protiv, Dodik je pokrenuo pitanje vitalnog interesa. Da bi poništio Zaključak Predsjedništva koji su izglasali Željko Komšić i Šefik Džaferović, Dodik je morao dobiti podršku dvije trećine poslanika u Narodnoj skupštini RS. Nije je dobio. Zaključak o otvaranju Ambasade Republike Azerbejdžan u Sarajevu stupa na snagu.
Narodna skupština Republike Srpske nije potvrdila povredu vitalnog interesa Republike Srpske po pitanju zaključaka o otvaranju kancelarije ambasade Ruske Federacije u BiH u Banjaluci te odluke o davanju agremana ambasadorima Bjelorusije i Dominikanske Republike za BiH.
Narodna skupština Republike Srpske nije potvrdila da je po interese RS veoma štetna Odluka o prihvatanju Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnose na Sporazum u oblasti odbrambene industrije, a koja je usvojena na sjednici Predsjedništva BiH.
Na posebnoj sjednici nije potvrđena povreda vitalnog interesa Republike Srpske ni po pitanju Odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Pakistan o saradnji u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nezakonite trgovine drogom i organizovanog kriminala.
Poslanici su odlučili da po interese RS nije štetna Odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između Savjeta ministara i Vlade Turske, koja je usvojena na sjednici Predsjedništva BiH 18. oktobra.
Na posebnoj sjednici Narodne skupštine poslanici nisu štetnom po interese Srpske proglasili ni Odluku za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora između BiH i Hrvatske o dopunama ugovora o graničnim prelazima.
Dvotrećinskom većinom nije potvrđena povreda vitalnog interesa RS ni kad je riječ o Odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o posudbi između Austrije i BiH, te Odluci o davanju odobrenja za potpisivanje Zajedničke izjave država nasljednica bivše SFRЈ o implementaciji projekta digitalizacije arhivske građe bivše SFRЈ.
Najmanje tri političke partije sa sjedištem u Sarajevu usaglasile su zajedničku izjavu o principima izborne reforme u Bosni i Hercegovini, saznaje Istraga.ba.
Dokument su načelno podržali SDA, DF i SDP. Zajednička izjava će biti ponuđena i SBB-u, Našj stranci, NES-u, PDA-u i NB-u, odnosno svim probosanskim političkim partijama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama Istrage, Kolegij SDA bi ovaj dokumet trebao razmatrati na sjednici Kolegija ove sedmice, dok bi rukovodstvo SDP-a odluku o potpisivanju trebalo donijeti na sjednici Glavnog odbora koja je zakazana za subotu. Rukovostvo DF-a je, kako saznajemo, već dalo saglasnost Željku Komšiću da potpiše ovaj dokument.
Istraga.ba u posjedu je ovog dokumenta i u nastavku ga objavljujemo u cjelosti.
“Polazeći od obaveze Bosne i Hercegovine da provodeći presude Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH ukloni diskriminatorske odredbe;
Imajući u vidu stavove Venecijanske komisije, te da je provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava jedan od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije;
Suočeni sa izuzetno štetnim posljedicama upornih blokada, koje zbog široko postavljenih nadležnosti domova naroda u Domu naroda Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine provodi SNSD, a u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH HDZ;
Upozoravajući na asimetriju koja postoji u nadležnostima i načinu finkcionisanja Doma naroda u FBiH i Vijeća naroda u RS, što proizvodi nejednak standard zaštite vitalnih nacionalnih interesa u entitetima;
Ukazajući na ustanovljene neregularnosti u izbornom procesu;
Podsjećajući na činjenicu da su rješenja za ustavnu i izbornu reformu u Bosni i Hercegovini ponuđena u „Aprilskom paketu„ dobila najširu podršku parlamentarnih stranaka;
Svjesni važnosti izmjena izbornog zakonodavstva – koje podrazumijevaju i izmjene Ustava BiH i Ustava FBiH – kao pitanja od vitalnog interesa za svakog građanina Bosne i Hercegovine;
Opredijeljenji za transparentan proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva u institucijama Bosne i Hercegovine uz učešće svih parlamentarnih stranaka i medijaciju međunarodne zajenice, utvrđujemo:
OSNOVNE PRINCIPE ZAJEDNIČKOG NASTUPA U PROCESU IZBORNE REFORME
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine: Strukturu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, način izbora i nadležnosti regulisati kao što je bilo predloženo u „Aprilskom paketu“ (indirekan izbor);
Dom naroda Parlamentrane skupštine BiH: Strukturu, nadležnosti i način izbora delegata Doma naroda PS BiH regulisati na način predložen u „Aprilskom paketu“ (Razmatranje zakona koji se odnse na vitalni nacionalni interes u pogledu taksativno nabrojanih pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Uvesti novi klub Ostalih.
Dom naroda Federacije BiH: Utvrditi nadležnost Doma naroda FBiH isključivo na pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa koja su navedena u Ustavu FBiH. Način izbora delegata u Dom naroda regulisati na isti način kao i u Domu naroda PS BiH i Vijeću naroda RS (delegati se biraju u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH);
Integritet izbornog procesa: Osnažiti integritet izbornog procesa uvođenjem informacionih tehnologija (skeneri, video-kamere, elektronska identifikacija birača) rješavanjem pitanja tačnosti biračkog spiska,mehanizma imenovanja i obuke članova biračkih odbora i ostalog u skladu sa preporukama OSCE/ODIHR-a
Nužne izmjene izbornog zakonodavstva usaglašavati uz učešće svih parlamentarnih stranaka u Parlamentarnoj skupštini BiH u okviru već uspostavljene Interresorne radne grupe, uz pomoć članova CIK-a i medijaciju predstavnika međunarodne zajenice (EU, SAD, OSCE, OHR i Venecijanska komisija);
Sa usaglašavanjem prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, u skladu sa navedenim principima, početi nakon prestanka blokade institucija Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH)”, navedeno je u ovom dokumentu koji bi zvančno potpisan naredne sedmice.
“Mi smo kršćani i to je moje iskustvo. A iz iskustva mogu reći da muslimani ne napuštaju svoje vrijednosti. Ja ne pozivam na mržnju. Ja ne pozivam na odbacivanje, ali želim skrenuti pažnju na to da je ovo naša najvažnija vrijednost. Samo pozivam na to da odbranimo Evropu, cijelu Evropu, ne samo EU, kojoj je veoma teško vjerovati da će biti odbranjena nastavili se s ovakvim politikama. Jer budućnost Evrope nje samo ekonomija i energetska stabilnost. Budućnost Evrope je i demografska stabilnost. Ako toga nema, živjet će narod koji nije živio tu, a ne evropski narod”, kazao je član Predsjedništva Milorad Dodik, govoreći na Demografskom samitu u Budimpešti.
Wrong & dangerous narrative on #BiH🇧🇦, #Europe🇪🇺 & their relationship with #Islam. Also, a copy paste of the 1980s narratives spread by academics & politicians, which led to the 1990s Balkans wars, ethnic cleansing and genocide.👇🏼https://t.co/JhfgLx2FA1pic.twitter.com/NTCIt9Zda1
Podsjećamo, osim Dodika, na Samitu su govorili mađarski premijer Viktor Orban, slovenački premijer Janez Janša, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i bivši američki potpredsjednik Mike Pence.
“Moram reći da sebična evropska politika prazni Balkan koji će se puniti migrantima koji dolaze iz zemalja s različitim kulturama. Pitam vas da li će za nekoliko decenija Evropljani živjeti u Evropi”, rekao je Dodik.
Komentarišući Dodikovu izjavu o “muslimanima koji ne napuštaju svoje vrijednosti” i od kojih se “Evropa treba odbraniti”, analitičar ESI-a Adnan Ćerimagić napisao je na Twitteru da je ovo “preslikavanje narativa iz osamdesetih godina koji su širili akademici i političari, što je dovelo do balkanskih ratova devedesetih, etničkog čišćenja i genocida”.
Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Potočari kazao je za Istragu da su Dodikove riječi, zapravo, riječi Radovana Karadžića.
“Ovo je doslovno, od riječi do riječi, ono što je govorio Radovan Karadžić. Milorad Dodik je tada bio lojalni poslanik skuštine bosanskih Srba i u tom svojstvu metanisao genocidu. Danas vidimo da ima i ozbiljnije ambicije, naime da se sam nađe na čelu genocidnog poduhvata. Ovi je, naime, izrečena genocidna namjera”, kazao je Suljagić.
“Dozvolite da konstatujem”, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, prije nego se u programu BHT1 pojavila “crna rupa”.
Ali “realizator” je bio spreman. Trebale su mu samo četiri sekunde da pusti već pripremljeni “džingl neutralni”, nakon kojeg će voditelj javnog servisa saopćiti gledaocima da zbog tehničkih problema “nisu u mogućnosti do kraja saslušati govor predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića” pred Generalnom skupštinom UN-a.
Ono što je interesantno, voditelj u studiju, kako to obično biva, nije rekao da će ponovo pokušati da se uključe u New York. Samo je rečeno da Komšićevog govora više – nema.
Na drugim televizijama nije bilo tehničkih problema. Signal iz New Yorka je bio dobar.
“Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu.Pored toga, kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi, kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samo-opredjeljenja, sa konačnim ciljem disolucije ili raspada Bosne i Hercegovine i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama. Ovo potiče nejednakost u ljudskim pravima, potpuno devalvirajući i zanemarujući odredbe Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima”, konstatovao je Komšić.
O čemu je, zapravo, u trenutku “tehničkih problema” Željko Komšić govorio? O izbornom zakonodavstvu. Ovaj dio Komšićevog govora prethodio je “tehničkim problemima”.
Pogledajte kako je Javni servis BHRT prekinuo prijenos govora predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na Generalnoj skupštini UN-a kada je počeo govoriti o izmjenama izbornog zakonodavstva pic.twitter.com/3NhioqJJL1
“Sistem vrijednosti, koji u temelju ima jednakost svih pojedinaca unutar nekog društva, na žalost, ne postoji u Bosni Hercegovini. To dodatno argumentujem time da je jedan od međunarodnih sudova, odnosno Evropski sud za ljudska prava iz Strazbura, u svojih pet presuda protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana moje zemlje. Takva nejednakost ogleda se u više aspekata života, onih političkih jer svi građani nemaju jednaka prava u izbornom sistemu, pa sve do onih da ti isti građani nemaju jednaka prava i šanse u društvenom životu, kao što je pravo na rad, jer je politički sistem u Bosni i Hercegovini takav da on preferira nečiju etničku pripadnost i da na temelju te etničke pripadnosti, građani moje zemlje imaju veća ili manja prava u zavisnosti u kojem dijelu zemlje žive. Podsjetiću ovom prilikom kako diskriminacija po osnovu etničkog porijekla nekog čovjeka predstavlja jedan od oblika rasne diskriminacije kako je to utvrđeno u tački 1. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije koju su Ujedinjene nacije usvojile 1966. godine. Da je ovo još složenija priča, govori nam i taj podatak da nam se pokušava nametnuti, čak i diplomatskim aktivnostima na međunarodnoj sceni, postojanje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine, kroz isticanje etničke pripadnosti dijela građana, tražeći veća prava za etničke zajednice koje susjedne zemlje podržavaju, ali uvijek na štetu temeljnih ljudskih prava. To znači kako se kolektivna prava, koja nisu dijelom međunarodnih pravnih akata, stavljaju iznad ljudskih prava pojedinaca. Dozvolite da konstatujem kako je tako nešto neprihvatljivo u ovom vremenu”.
Ovaj dio Komšićevog govora u direktnoj je suprotnosti sa stavovima Hrvatske demokratske zajednice i njenog lidera Dragana Čovića. Direktor BHT 1 je Mario Vrankić. Imenovan je na prijedlog HDZ-a BiH. Tokom mandata Maria Vrankića, za urednika Dokumentarnog programa BHT 1 nezakonito je (Sud BiH presudio) imenovan Tvrtko Milović, također kadar blizak HDZ-u BiH. Osim njega, na BHT1 je, zahvaljujući Vrankiću, zaposlena Monika Ćubela Savić, novinarka koja je u Mostaru vodila “skup potpore haškim uznicima”. Kao dopisnik sa područja Hercegovine, tokom Vrankićevog mandata angažiran je i Ivan Crnjac, novinar javnog servisa koji na društvenim mrežama predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića naziva “jazavcem” i “Sejdom”.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
