Zbog brojnih zloupotreba: Poništeni izbori u Srebrenici i Doboju
Centralna izborna komisija BiH poništila je izborne rezultate sa većine birališta u Srebrenici i Doboju. Od ukupno 28 redovnih birališta u tom gradu, poništeni su rezultati sa 26 biračkih mjesta. Istovremeno, CIK je u Doboju poništio izborne rezultate u na 89 od ukupno 108 biračkih mjesta. Odluke su donesene sa šest glasova za i jednim glasom protiv.
Protiv odluka o poništavanja izbora u Srebrenici i Doboju glasao je jedino član CIK-a i kadar HDZ-a BiH Vlado Rogić koji je tokom rasprave kazao da je “Izborna komisija podlegla pisanju medija”. On je upozorio nije bilo osnova da se po službenoj dužnosti krene u provjere izbora u tim gradovima.
Za razliku od njega, članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina podržala je odluke o poništavanju izbora u Doboju i Srebrenici.
“Podržat ću ovu odluku iako dolazim iz reda srpskog naroda i iako sam proteklih dana bila izložena velikim pritiscima. Niko se ne može sakriti iza mene i bez obzira na pritiske radit ću u okviru zakona”, kazala je Bjelica – Prutina govoreći tokom rasprave o prijedlogu odluke o poništavanju izbora u Srebrenici.
“Nije potrebno da čitamo obrazloženje naše odluke na sjednici CIK-a, jer ta odluka treba ići na preispitivanje na Sud BiH. Ali moja namjera je da podržim prijeglog stručne službe”, kazala je članica CIK-a Irena Hadžiabdić.
Dodala je da su manipulacije uočene na skoro svim biralištima.
“Bilo je glasanja za druga lica. Prikupili smo izjave od članova biračkih odbora putem Opštinske izborne komisije. Ono što me žalosti – izjave su identične. Skoro u svim izjavama su bile identične rečenice što dokazuje da su bile usaglašene izjave”, istakla je Hadžiabdićeva.
Članovi CIK-a su se odlučili na ovaj korak nakon što su dobili izvještaj vještaka grafološke struke koji je utvrdio da je skoro 20 posto potpisa u Doboju i Srebrenici lažno. To znači da je glasački materijal naknadno ubacivan u kutije i da su se druge osobe potpisivale pod tuđim imenima. Vještak grafološke struke je ove potpise uporedio sa potpisima iz baze IDDEEA-e.
Kada je u pitanju Srebrenica, nepravilnosti su utvrđene na skoro svim biralištima. Na gotovo svakom mjestu su glasale osobe sa nevažećim identifikacionim dokumentima ili dokumentima izdatim mimo zakonskog roka. Istraga.ba je dan nakon izbora objavila da su desetine osoba u Srebrenici glasale bez ikakvih identifikacionih dokumenata, što je naknadnom provjerom i potvrđeno. Tada smo objavili da je, recimo, Predrag Zagorac glasao na biračkom mjestu Petriča. Njegovi dokumenti istekli su u novembru 2019. godine godine i nikad ih nije obnovio. Ali, bez obzira na to, omogućeno mu je da glasa u Srebrenici. Na spisku osoba koje su glasale na biračkom mjestu Petriča je i Goran Orašanin. Prema informacijama koje je tada objavila Istraga, njegovi dokumenti su istekli 2017. godine, a druge nikad nije dobio. I Dejanu Orašaninu dokumenti su istekli 2017. godine, Glasao je u Srebrenici iako nije imao nijedan važeći bh. dokument. Na spisku osoba koje su glasale nalazi se i Savo Subotić. Ni on nema bh. dokumente, a glasao je. I Slađana Subotić je glasala bez važećih bh. dokumenata. Pored navedenih, objavili smo tada, u Srebrenici su bez važećih dokumenata glasali još i Vidoje Bogičević, Nikola Bogičević, Vladislav Ilić, Dragoje Jakovljević, Radomir Savić, Slađana Radovanović, Stanojka Radovanović, Slobodanka Stjelanović…
Osim toga, na dva biračka mjesta u Federaciji, na kojima su, uglavnom, glasali Bošnjaci, uočen je veliki broj lažnih potpisa, što znači da su se članovi biračkih odbora potpisivali umjesto njih.
Kako je kazano na sjednici CIK-a, u Gradačcu, gdje se glasalo u odsustvu u Srebrenici, nuđen je novač posmatračima “da ne vide izborne prevare”.
Kada su u pitanju glasovi putem pošte, rezulutati nisu poništeni.
Tokom rasprave o Doboju, članica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da su kršena izborna pravila i je Izborna komisija od prvog dana upozoravala na manjkavosti izbornog procesa u tom gradu.
“Uvođena su samoinicijativna pravila u Doboju. Nije se vodilo računa o instrukcija. Govorila sam i o odazivu birača. Na pojedinim biračkim mjestima, do 11 sati, je svakih pedeset sekundi glasao po jedan birač, što je prosto nemoguće”, kazala je Irena Hadžiabdić.
Predsjednik CIK-a Željko Bakalar je kazao je u Doboju uočena pojava političkih subjetaka koji su osvajali od nula do sedam glasova, ali da su ti subjekti imali svoje članove u biračkim odborima.
Petnaest radnih dana, od dana posljednje objave konkursa, bio je rok za dostavu prijava. Taj rok je istekao 16. jula ove godine. Na konkurs su se, kako saznajemo, prijavili Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH, kao i potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan Gorušanović. Mijan je, rekosmo, kandidat kojeg podržava HDZ BiH, dok bi Butigan-Gorušanović mogla imati podršku političkih partija iz Sarajeva, što je dovoljno za njen izbor. Većina u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije, a probosanske političke partije imaju najmanje 60 ruku, što je dovoljno za preglasavanje HDZ-a BiH. Toga je svjestan i Mladen Bošković koji odlučio usporavati konkursnu proceduru. Iako je konkurs, kako rekosmo, zatvoren 16. jula, Bošković je obavijestio članove Radne grupe da u sedmici iza nas ne može sazvati sjednicu na kojoj bi se utvrdila rang lista. Razlog je jednostavan. Da je Radna grupa završila posao ove sedmice, već na narednoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH bi mogla biti donesena odluka o izboru sudije Ustavnog suda BiH. Sjednica Predstavničkog doma je zakazana za 26. i 27. juli. S obzirom na to da će dnevni red za sjednicu biti utvrđen 26. jula, Mladen Bošković je odlučio sjednicu Radne grupe sazvati za 27. juli.
Upravo zbog toga Parlament FBiH neće moći imenovati sudiju Ustavnog suda BiH do kraja jula. Tokom avgusta, Parlament FBiH je na kolektivnom godišnjem odmoru, a u septembru počinje predizborna kampanja. Nakon izbora, bit će kontituiran novi saziv Predstavničkog doma FBiH. A do tada, ukoliko ne bude održana vanredna sjednica, u Ustavnom sudu BiH će ostati upražnjeno mjesto za HDZ-ovog ustavnog sudiju koji bi trebao zamijeniti Matu Tadića.
