Facebook Twitter Youtube
    Slučajan

    Politika

    Vođa Noćnih vukova Aleksandr Zaldostanov Hirurg pisao Dodiku i prijateljima iz RS: “U svijetu kakav želi Zapad, mi nemamo šta raditi”

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Draga moja braćo Srbi, Nijemci i Australci. Dragi brate Gorane!! Poštovani Milorade Dodik”, napisao je na početku svog pisma zahvale Aleksandr Zaldostanov Hirurg, vođa ruske bajkerske skupine Noćni vukovi i prijatelj predsjednika Ruske Federacije Vladimir Putin.

    Pismo je objavljeno na službenom Telegram nalogu vođe Noćnih vukova i to svega nekoliko sati nakon što je ogranak te bajkerske skupine iz Republike Srpske u Banja Luci organizirao skup podrške Rusiji tokom njene agresije na Ukrajinu. Uz svoje pismo Zaldostanov prilaže i video snimak sa banjalučkog skupa, te obraćanje Gorana Tadića, vođe Noćnih vukova Republike Srpske i vozača ministra u Vladi RS Petra Đokića.

     

    “Danas nam Zapad nudi svoj projekt, u kojem blijedi sve ljudsko!
    U ovom projektu nema nacionalnosti, nema država, nema muškaraca i žena, nema Boga, pa prema tome, nema dobra i zla – nema Istine, što znači – nema pravde !!! U takvom svijetu nemamo šta raditi! Otuda i naše odbijanje poslušnosti”, napisao je Zaldostanov u pismu kojim se, pored ostalih, obraća i Miloradu Dodiku, članu Predsjedništva BiH i lideru SNSD-a.

    U nastavku Zaldostanov piše da im je “danas svima potrebna Rusija – braniteljica slabih i potlačenih, koji sadrži mnoge narode i svjesno brani biblijski pogled na svijet”.


    “Sadašnja kriza je gora od kuge. Ona leži izvan granica lokalnog sukoba, izvan sankcija i ekonomije”, napisao je Zaldostanov ističući da će i dalje “cijeniti jedni druge i boriti se”.

    Na kraju pisma Hirurg se obraća Goranu Tadiću i kaže da da 18. ožujka čeka u Sevastopolju, na obilježavanju godišnjice ruskog proljeća.

    Vladimir Putin i Aleksandr Zaldostanov Hirurg

    A šta se dešavalo u Sevastopolju 2014. godine, najbolje je opisano u odluci kojom je bivši američki predsjednik Barak Obama sankcionisao Noćne vukove i Aleksandra Zaldostanova Hirurga.

    “Učestvovali su u napadu na stanicu distribucije gasa Strikolkove u Ukrajini. Organizovali su napad na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju. Blisko su povezani sa ruskim specijalnim službama. Regrutovali su borce separatiste za ratište u Donjecku i Lugansku. Odgovorni su za učešće u akcijama ili politikama koje su prijetnja miru, sigurnosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine”, navedeno je u obrazloženju odluke tadašnjeg američkog predsjednika.

    Zaldostanov, piše dalje, predsjedava ukupnom organizacijom „Noćnih vukova“, a neke od njegovih odgovornosti podrazumijevaju kažnjavanje grupa i članova koji nisu lojalni organizaciji „Noćni vukovi“.

    “Tokom napada na Glavni štab ukrajinske mornarice u Sevastopolju krajem marta, koordinirao je oduzimanje ukrajinskog oružja sa ruskim snagama. Zaldostanov je označen kao vođa grupe, „Noćni vukovi“, koji je uključen u, direktno ili indirektno, akcije ili  politike koje su prijetnja miru, bezbjednosti, stabilnosti, suverenosti ili teritorijalnom integritetu Ukrajine“, piše u odluci koju je potpisao predsjednik Obama.

    Unatoč američkim sankcijama, Milorad Dodik je 2018. godine, tada u svojstvu predsjednika RS, lično odlikovao Aleksandra Zaldostanova.

    “Orednom časti sa zlatnim zracima za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske, predsjednik RS-a je odlikovao Aleksandra Sergejeviča Zaldostanova Hirurga, osnivača i predsjednika ruskog moto kluba Noćni vukovi“, piše u obrazloženju odluke kojom je Milorad Dodik potpisao 9. januara 2018. godine. 

    Dodik odlikuje Noćne vukove

    Hirurg se te godine nije pojavio na dodjeli priznanja, pa je umjesto njega orden časti primio Goran Tadić, inače vozač ministra u Vladi RS Petra Đokića. Ministar Đokić je protekle subote bio na skupu podrške Ruskoj Federaciji tokom njene agresije na Ukrajinu.

    Schmidtove odluke nisu nedodirljive: Ustavni sud BiH je 2010. godine poništio odluku OHR-a!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH već je poništavao odluke OHR-a. Bilo je to 26 novembra 2010. godine kada su ustavni suci donijeli odluku kojom su poništili odredbu Statuta Grada Mostara koju nešto ranije nametnuo OHR.

    “Djelimično se usvaja zahtjev Kluba izaslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbi člana 19.4. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i člana 17. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara, broj 4/04).  Utvrđuje se da član 19.4. stav 2. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08) i član 17. stav 1. Statuta Grada Mostara (Gradski službeni glasnik Grada Mostara broj 4/04) u dijelu u kojem glasi: U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika nisu u skladu s članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj u Službenom glasniku BiH u junu 2011. godine (broj 48/11).

    Kao što možete vidjeti, Ustavni sud BiH proglasio je jednu odredbu Statuta Grada Mostara – neustavnom. U pitanju je odredba iz 2004. godine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.

    “Koristeći se ovlaštenjima koja su Visokom predstavniku data u članu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora …Visoki predstavnik donosi slijedeću ODLUKU kojom se proglašava Statut Grada Mostara. Statut Grada Mostara koji se nalazi u daljem tekstu čini sastavni dio ove Odluke i stupa na snagu 15. marta, 2004. godine”, navedeno je u odluci OHR-a.

    U prilogu Odluke se nalazi i Statut Grada Mostara kojeg je tada nametnuo Visoki predstavnik. Evo šta piše članu 17.

    “U svakom gradskom području se biraju po tri (3) vijećnika”, navedneo je odredbi koju je nametnuo OHR.

    Poništena odredba Stuta Grada Mostara koju je nametnuo OHR

    U pitanju je, dakle, ista ona odredba koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom, čime je, faktički, osporena odluka OHR-a.

    Ova Odluka potvrđuje da ranije navode Istrage da Ustavni sud BiH može preispitivati odluke OHR-a, što je suprotno stajalištima brojnih analitičara koji tvrde da Ustavni sud BiH ne može poništavati odluke koje je nametnuo visoki predstavnik.

    Trojka podijelila javna preduzeća: NiP-u “BH Telecom”, KCUS i Pretis, SDP-u Elektroprivreda i BH Pošta, Kukić dobija izvršnog direktora EP BiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najprofitabilnije federalna kompanija sa većinskim državnim kapitalom BH Telecom pripast će Narodu i Pravdi, saznaje Istraga.ba. To preduzeće je u stranačkoj raspodjeli označeno kao kompanija “ekstra kategorije”. U ovom trenutku još uvijek nije konačno određeno ko će biti generalni direktor, a jedno od imena koje se, kao kadar NiP-a, pominje u članstvu u Upravi BH Telecoma je Nađa Lutvikadić-Fočo. U pitanju je bivša članica SDA, porodično vezana sa Hasanom Čengićem, koja je u braku sa jednim od čelnih ljudi Al Jazeere Edhemom Fočom. Osim nje, u Upravu BH Telecoma bi, u ime NiP-a, mogao i Amel Kovačević, bivši ministar finansija Kantona Sarajevo čije je ime pominjano u aferi “Panama papers”.

    Među kompanijama “ekstra kategorije” je i Elektroprivreda BiH. Ovo preduzeće bi trebalo pripasti SDP-u BiH, dok bi pozicija jednog od izvršnih direktora Elektroprivrede (vjerovatno izvršni direktor za proizvodnju) trebala pripasati PDA-u, odnosno stranci čiji je osnivač Mirsad Kukić. PDA-ov kandidat za izvršnog direktora je Nevad Ikanović.

    Kada su u pitanju preduzeća “A kategorije” uspjeli smo saznati da će Narodu i Pravdi pripasti čelne pozicije Aerodroma Sarajevo, goraždanskog Ginexa, Federalne uprave Civilne zaštite, Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo, Union banke, Federalne uprave za inspekcijske poslove i BH Gasa.

    SDP-u BiH, kako saznajemo, iz “A katergorije” pripadaju BH Pošta i JP Ceste Federacije BiH.

    NiP je u stranačkoj raspodjeli, kada su u pitanju preduzeća B kategorije, dobio vogošćanski Pretis, FIA-u, Javno preduzeće Una, Agenciju za državnu službu, Odbor za žalbe državne službe, Kazneno-popravni zavod Sarajevo i Registar vrijednosnih papira. SDP-u je iz ove kategorije pripao konjički Igman.

    U “C kategoriji”, NiP-u bi treble pripasti čelni ljudi FENA-e (Federalne novinske agencije), DRIN Fojnica, Zavoda za geodeziju FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost, Unis Ilidža i Remontni zavod Hadžići.

    Podsjećamo, stranke Trojke su u utorak odlučile da Javno preduzeće Autoceste FBiH prvi put od osnivanja prepuste HDZ-u BiH. Na poziciju v.d. direktora JP Autoceste je imenovan Denis Lasić, viši federalni ministar prometa i komunikacija.

    Russia Today: Bosnu treba denacificirati

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Ruska TV kuća Russia Today emitirala je posebnu “dokumentarnu” emisiju u kojoj zagovara razbuktavanje ratnog požara na zapadnom Balkanu.

    Dokumentarni program ovog medija pod zapadnim sankcijama potrudio se da uznemiri region.

    “Moj sin i druga djeca će živjeti u jednoj zemlji apsolutnog mira, gdje su sve srpske zemlje sabrane, od srpskog mora, preko srpske Bosne, srpskog Kosova…

    Kao što Rusija uspijeva da denacificira, demilitarizira i oslobodi ruski svijet, tako i mi Srbi imamo pravo, kroz specijalne operacije, da stvorimo srpski svijet koji će koji će živjeti u miru i slobodi”, izjavio je u emisiji RT-a Miša Vacić, srpski ekstremni desničar.

    RT je cijelu emisiju posvetila srpskim ekstremistima, ali je program garnirala i izjavom patrijarha Porfirija o “kristalnoj noći u Zadru” i vatrenim govorom Aleksandra Vučića u kojem on najavljuje da će se Srbija suprotstaviti NATO-u i Zapadu, jer “više nemamo kud”.

    U emisiji se stalno provlači opasnost od izbijanja rata i on najavljuje za tri, šest mjeseci ili narednu godinu.

    “Pucnjava na graničnom prelazu Brnjak, kao prije stotinu godina u Sarajevu, gotovo je dovela do globalne krize”, ističe RT na početku priloga govoreći o prošlomjesečnim barikadama kosovskih Srba na graničnim prelazima Jarinje i Brnjak, nedaleko od Sjeverne Mitrovice.

    Vacić se citira i kada goviri:

    “Vrijeme je da se pitanje Kosova riješi kako je Rusija uradila s Krimom”.

    Citira se još jedan srpski ekstremist:

    “Nećemo ostaviti ni jedno dijete, makar ono živjelo u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, na Kosovu. Dužnost naše generacije je da osiguramo da niko ne bude ostavljen, niko zaboravljen”. Mnogo ratnih veterana je sa nama, mnogo ljudi koji su prošli Siriju, Ukrajinu, bombardiranje 1999.”, kaže za RT Damjan Knežević, osnivač paramilicijske formacije Narodna patrola.

    Ovoj formaciji RT daje značajnu pažnju. Ističe se i da oni napadaju i migrante u Srbiji.

    RT je provela noć s Narodnom patrolom i snimila njihove “provjere” migranata.Knežević je u razgovoru s ovom TV kućom kritičan i prema vlastima Srbije. Smatra da je “puno ljudi postavljeno na pozicije, a da su naklonjeni Zapadu.

    Za ovaj program govorio je i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.

    On je inače na ovu poziciju došao nakon što je duži period službovao u Bosni i Hercegovini. Harčenko je najprije objasnio zašto Rusija traži da otvori vojnu bazu u Srbiji.

    Za RT je rekao da se radi o protivteži američkoj, odnosno NATO bazi Bondstil, na Kosovu. Istakao je da zvanična Moskva traži, ali ne i insistira ili nameće vlastima Srbije otvaranje svoje vojne baze u toj zemlji.

    Zapad gura Srbiju ka uvođenju antiruskih sankcija; Srbija je prinuđena da prizna Kosovo; Srbiji prijeti prekid snabdijevanja jeftinim plinom, navodi ovaj medij riječi ruskog ambasadora, piše politicki.ba.

    Stigao zvanični prijedlog: Arnel Isak predložen za potpredsjednika Predstavničkog doma FBiH!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Arnel Isak, sin federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, predložen je za novog poptredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, saznaje Istraga.

    Prijedlog za imenovanje Arnela Isaka potpisala je Elzina Pirić, federalna zastupnica i predsjednica PDA Mirsada Kukića.

    “Klub poslanika PDA predlaže da se potpredsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Edina Gabela iz reda Ostalih razriješi dužnosti, te da se na njenu poziciju imenuje zastupnik Arnel Isak”, navedeno je u prijedlogu koji je potpisala Elzina Pirić.

    Prema informacijama Istraga.ba, ovo je bila glavna tema sastanka predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića te oca i sina Isak. Ramo Isak je, kako saznajemo, tražio od Konakovića da njegov sin bude imenovan za popredsjednika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije umjesto Edine Gabele iz Stranke za BiH.

    U vladajučoj koaliciji, kako saznajemo, još uvijek ne postoji puna saglasnost za imenovanje Arnela Isaka na novu poziciju. Dijelovi NiP-a pokušavaju posljednjih dana da ubijede Edinu Gabelu da napusti Stranku za BiH, kako bi nadomjestili glas Arnela Isaka, čijeg oca čelnici Trojke već smatraju teretom u novoj koaliciji. Međutim, Arnel Isak više nije usamljen. U ovom trenutku ga podržava i Elzina Pirić, zastupnica PDA. Bez Elzine Pirić i Arnela Isaka vladajuća koalicija na nivou Federacije BiH nema većinu u Predstavničkom domu.  Upravo to je razlog što predsjednica Predstavničkog doma FBiH Mirjana Lepić-Marinković već više od mjesec dana ne saziva sjednice ovog doma.

    Podsjećamo, glas Arnela Isaka bio je presudan prilikom imenovanja Vlade Federacije BiH.

    Nova prevara Vjekoslava Bevande: Vijeću ministara BiH dostavio okvirni trogodišnji budžet, ništa od budžeta za 2022. godinu

    Piše:
    Redakcija
    -

    HDZ-ov ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda nastavlja sa blokadom finansiranja Općih izbora 2022. godine. Umjesto Budžeta za 2022. godinu, Bevanda je, kako saznaje Istraga, Sekretarijatu Vijeća ministara BiH dostavio nacrt “dokumenta okvirnog proračuna institucija BiH za razdoblje 2022. – 2024.”. U pitanju je, dakle, okvirni dokument, a ne nacrt budžeta za 2022. godinu što je preduslov da se Centralnoj izbornoj komisiji BiH obezbijedi novac za provođenje Općih izbora.

    Dokument je, kako saznajemo, u utorak ujutro dostavljen Uredu za zakonodavstvo BiH i Sekretarijatu Vijeća miniostara BiH.

    “Tačno je da se pro mora usvojiti okvirni budžet. Međutim, to sada znači da od budžeta za ovu godinu nema ništa do daljnjeg”, kazao je sagovornik Istrage iz Vijeća ministara BiH.

    Dakle, sada prvo Vijeće ministara BiH mora usvojiti nacrt “okvirnog budžeta”. Nakon toga se institucijama BiH šalje na ocjenu i dopunu. Kada se prikupe svi relevantni stavovi, Ministarstvo finansija BiH tek tada počinje sa izradom budžeta za 2022. godinu u formi nacrta. Nakon toga dokument ide na Vijeće ministara, koje, nakon usvajanja nacrta, budžet šalje Predsjedništvu BiH. Predsjedništvo BiH, potom, utvrđuje prijedlog budžeta i upućuje ga Parlementarnoj skupštini BiH koja ga može usvojiti po hitnoj, skraćenoj ili redovnoj proceduri. To znači da BiH namjanje do sredine juna neće imati budžet, a samim tim ni Centralna izborna komisija BiH neće imati novac potreban za provedbu Općih izbora koji bi trebali biti održani u oktobru.

    Bevanda je, podsjećamo, prošle sedmice blokirao usvajanje posebne odluke kojom bi se CIK-u iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina obezbijedilo 12 miliona maraka za provedbu izbora. Iako je u januaru pozvao CIK da zatraži “akumulirana sredstva”, Bevanda je kasnije kazao da su članovi CIK-a njegov akt “pogrešno razumjeli”.

    Istovremeno, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler lobira da OHR ne nametne odluku finansiranju Općih izbora 2022. godine.

     

    Kantonalni zastupnik iz Sarajeva i delegat u Domu naroda FBiH ima novu funkciju: Damir Marjanović imenovan za direktora zagrebačkog Instituta za antropologiju čiji je osnivač Ministarstvo znanosti Hrvatske!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i predsjednik stranke Za nove generacije Damir Marjanović imenovan je za direktora Instituta za antropologiju Zagreb čiji je osnivač Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.

    Tako je predsjednik stranke koja egzistira u Sarajevu, a koji obavlja dužnosti zastupnika u Skupštini KS i delegata u Domu naroda Parlamenta Federaciji postao službenik Vlade Republike Hrvatske.

    “Imenuje se dr. sc. Damir Marjanović za Ravnatelja Instituta za antropologiju za razdoblje od 01.9.2023. g. do 31.8.2027. g. Natječaj za izbor Ravnatelja/ice Instituta na mandat od četiri godine, objavljen je dana 22. veljače 2023. godine u Narodnim novinama”, objavljeno je u odluci o imenovanju.

    Prema Statutu, Institut za antrolopogiju je javni znanstveni institut Republike Hrvatske, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.

    Odluka o imenovanju Damira Marjanovića donesena je 14. jula ove godine. Upravo u tom periodu Marjanović je započeo pregovore o rekonstrukciji Vlade Kantona Sarajevo, odnosno pregovore o izbacivanju Stranke za BiH iz kantonalne Vlade. Iako je bio jedini zastupnik ZNG-a, Marjanoviću se početkom jula pridružio Redžo Lemezan, bivši zastupnik Naše stranke čiji je član ranije bio i novoimenovani direktor Instituta za antropologiju u Zagrebu. Osim Lemezana, Marjanoviću se pridružila i Admela Hodžić koja je, prethodno, napustila Stranku za BiH. Dakle, Lemezan i Hodžić su napustili vladajuću Našu stranku i Stranku za BiH, da bi zajedno sa Marjanovićem započeli pregovore sa strankama Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) o izbacivanju SBiH-a iz Vlade KS. A Stranka za BiH postala “suvišna” nakon što je rukovodstvo te partije odlučilo da neće koalirati sa Trojkom i HDZ-om na nivou Federacije BiH ukoliko OHR nametne kratkoročno rješenje kojim će biti obezvrijeđena uloga potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka.

    Objavljujemo nacrt Izvještaja Evropskog parlamenta o napretku BiH: Podrška građanskoj BiH, “koncept konstitutivnosti” samo primljen k znanju

    Piše:
    Redakcija
    -

    Evropski parlament prima k znanju koncept konstitutivnih naroda, ali naglašava da ovaj koncept ni na koji način ne bi trebao dovesti do diskriminacije drugih građana ili implicirati bilo kakva dodatna prava za osobe koje se identificiraju s jednom od ovih skupina u odnosu na druge građane BiH.

    Ovo je citat jednog paragrafa nacrta Izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine koji bi 14. juna trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Cjelokupan dokument možete pročitati ovdje, a njegove najbitnije dijelove čitajte u nastavku.

    U nacrtu izvještaja koji je pripremio Paulo Rangel (EPP), portugalski zastupnik u Evropskom parlamentu zadužen za Bosnu i Hercegovinu, jasno je navedeno da se pruža podrška građanskoj Bosni i Hercegovini.

    Evropski parlament “ponavlja svoju jasnu podršku građanskoj i demokratskoj transformaciji BiH kroz evropske integracije, utemeljenoj na jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti, utemeljenoj na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana BiH, kako je navedeno u ustavu i u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava”.

    Podsjećamo, u prvobitnoj, neusaglašenoj verziji Izvještaja, sačinjenog u aprilu ove godine,  termin “konstitutivnost”  bio je promovisan.

    “Evropski parlament ponavlja svoju jasnu podršku demokratskoj transformaciji BiH kroz evropsku integraciju, zasnovanu na suverenitetu i teritorijalnom integritetu, utemeljenoj na principima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda kako je ugrađeno u Ustav”, bilo je navedeno u prvobitnom nacrtu Izvještaja, koji je, u međuvremenu, drastično izmijenjen. 

    Ali vratimo se ovom posljednjem nacrtu koji je usaglašen i o kojem bi se naredne sedmice trebao biti razmatran u Evropskom parlamentu. Paulo Rangel sada samo “prima k znanju” konstitutivnost. Istovremeno, on potencira na pravima svih građana, ističući da konstitutivnim narodima ne bi trebala pripasti veća prava u odnosu na druge građane. Osim ovog dijela, bitnog za buduće izborne reforme, Rangel se bavi i pitanjem NATO integracija BiH.

    “‘(EP) Pozdravlja izjave generalnog sekretara NATO-a od 4. i 24. marta 2022. o potrebi dalje podrške BiH, uključujući očuvanje njenog suvereniteta i jačanje kapaciteta odbrane, te prepoznaje dodatnu vrijednost koju bi donijelo članstvo BiH u NATO-u“, navedeno je u nacrtu Rangelovog izvještaja o napretku BiH. 

    Dalje, Evropski parlament prima k znanju da je “implementacija spoljnopolitičke strategije Bosne i Hercegovine 2018-2023, koja uključuje punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borbu protiv terorizma, saradnju na regionalnom nivou, te bilateralnu i multilateralnu saradnju , potkopana je čestim divergentnim pozicijama, zbog čega potiče vlasti da ubrzaju njegovu provedbu. 

    Lider SNSD-a Milorad Dodik je u nacrtu izvještaja označen kao najbitniji faktor destabulizacije, pa se, zato, poziva na njegovo sankcionisanje.

    “Evropski parlament poziva EU, njene države članice i međunarodnu zajednicu da slijede primjer Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva i koriste sve raspoložive alate, odnosno ciljane sankcije i suspenziju sredstava protiv destabilizirajućih aktera u zemlji, uključujući i one koji ugrožavaju teritorijalni poredak Bosne i Hercegovine, a posebno Milorada Dodika , i poziva sve države članice EU da osiguraju da takve sankcije mogu biti usvojene od strane Vijeće, navedeno je u izvještaju.

    U tom om pogledu Evropski parmalent “žali zbog izmjene postupka donošenja odluka u kontekstu produženja režima sankcija EU-a za BiH u martu 2022. godine.

    Podsjećamo, na insistiranje Mađarske izmjenjen je način sankcionisanja, pa je, tako, sada potreban pristanak svih članica EU da bi neki zvaničnik u BiH bio sankcioniran.

    Rezultati izbora pokazuju: Schmidt spasio Čovića, bez OHR-ovog nametanja HDZ ne bi bio nužan partner u vlasti

    Piše:
    Redakcija
    -

    Da Christian Schmidt nije nametnuo izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona, HDZ BiH danas ne bi bio nužan partner u Vladi Federacije BiH. To pokazuju rezultati izbora za kantonalne skupštine. Prema tim rezultatima, HDZ BiH ne bi imao 12 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, što je bio kontrolni paket za formiranje vlasti na nivou Federacije BiH. Evo konkretnih podataka.

    Prema Uputstvu Centralne izborne komisije BiH, koje je sada poništeno odlukom OHR-a,  svaki kanton u Federaciji je davao po jednog delegata iz reda sva tri konstitutivna naroda. Isto Uputstvo je pripisivalo, tako, da Tuzlanski, Zeničko-dobojski, Bosansko-podrinjski, Unsko-sanski i Kanton Sarajevo daju po jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. SBK je imao tri hrvatska mjesta, koliko i Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski. Kanton 10 je davao dva hrvatska mjesta, dok je Posavkim kantonu pripadalo jedno mjesto. Sada idemo po kantonima. USK je davao jednog delegata iz reda hrvatskog naroda. Prema trenutnim rezultatima u Skupštinu USK je ušlo troje Hrvata – Ines Delić (SDA), Tanja Šantić (NES) i Elvira Abdić-Jelenović. Dakle, probosanske stranke bi mogler izabrati Ines Delić iz SDA ili Tanju Šantić NES-a za delegatkinju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. To bi bio prvi hrvatski delegat kojeg HDZ BiH ne bi kontrolirao. Idemo dalje. U Tuzlanskom kantonu, prema trenutnim rezultatima, DF u Skupštini ima dvoje zastupnika Hrvata. U pitanju su Boris Krešić i Ivana Mijatović. Ko god bi od njih dvoje prošao, to bi značilo da HDZ BiH nema kontrolu nad delegatom. Dakle, dva kantona, dva delegata koja ne kontrolira HDZ BiH. U Zeničko-dobojskom kantonu izvjestan je ulazak u Skupštinu najmanje četvero Hrvata koje ne kontrolira HDZ BiH. U zbiru sa Hrvatima iz SDP-a (Marina Mujkanović, Vinka Aletović) DF-a (Snježana Pandža), SDA (Mirela Mateša – Bukva), BHI KF (Vinko Marić), probosanske stranke bi sigurno dobile delegata iz reda hrvatskog naroda, jer HDZ nema dovoljno mandata da ih preglasa. Ukoliko bi HDZ dobio pet mandata, opet bi bilo žrijebanje. No, izvjesnije je da će HDZ imati četiri mjesta u Skupštini ZDK. Izborom Hrvata iz ZDK probosanske stranke bi se popele na tri sigurna Hrvata u Domu naroda FBiH. U Skupštinu Kantona Sarajevo, za sada, ulaze Damir Marjanović (ZNG), Danijela Kristić (NiP), Marijela Hašimbegović (DF) i Davor Čičić (SDP). Ko god od navedenih prođe u Dom naroda FBiH, bio bi to četvrti delegat u Klubu Hrvata kojeg ne kontrolira HDZ BiH- U Kantonu 10 pojednička stranka je Hrvatski nacionalni Pomak (HNP). Taj kanton daje dva Hrvata, tako da će bivši HDZ-ovci koji su se pobunili protiv Dragana Čovića i Borjane Krišto sigurno imali jednog delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH.  Njegovim izborom, broj Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH bi se popeo na pet. U Skupštinu Bosansko-podrinjskog kantona ulazi Bosanska-narodna stranka BNS čiji je osnivač državljanin Hrvatske Edim Fejzić. Zastupnica u Skupštini BPK će biti Berina Fejzić koja se, također, izjašnjava kao Hrvatica. S obzirom da je jedina takva u Skupštini BPK, izvjesno je da će i ona ući u Dom naroda FBiH. Dakle, već imamo šest Hrvata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH koje ne kontrolira HDZ BiH. Kada je u pitanju Srednjobosanski kanton, HDZ je sada na osam mandata u Skupštini. HDZ 1990 ima jedan mandat. DF ima dva i u Skupštinu ulazi Hrvatica Željka Matković. SDP je na rubu petog mandata, što znači da bi u Skupštinu mogla ući Anita Markanović. SBK u Dom naroda FBiH daje tri delegata iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na to da HDZ BiH ima osam zastupnika, DF i SDP bi mogli, u saradnji sa HDZ 1990 izabrati zastupnika te stranke za delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Tako bi se broj delegata u Klubu Hrvata koje ne kontrolira Dragan Čović popeo na sedam. U tom slučaju, predsjednik Federacije BiH bi mogao biti iz livanjskog Pomaka kojeg su osnovali bivši HDZ-ovci, nezadovoljni politikom Dragana Čovića i Borjane Krišto. No, nakon što je Christian Schmidt podigao broj delegata na 23, a 11 potpisao stavio kao preduslov za izbor Predsjednika Federacije BiH, priča o formiranju vlasti bez HDZ-a BiH i Dragana Čovića više nije realna.

    Procjena američke obavještajne zajednice za 2024. godinu: Dodik bi mogao započeti secesiju, a njegovi postupci bi mogli potaknuti Bošnjake da ojačaju svoju zaštitu što bi dovelo do sukoba u BiH. Međunarodne snage bi bile nadjačane!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milorad Dodik bi u 2024. godini mogao započeti proces secesije Republike Srpske, što bi dovelo do sukoba u Bosni i Hercegovini, navedeno je u Izvještaju američke obavještajne zajednice.

    U dokumentu koji se bavi procjenom prijetnji u svijetu, samo jedan pasus je posvećen Bosni i Hercegovini i u njemu se direktno navodi da postoji opasnost od sukoba u BiH.

    “Lider bosanskih Srba Milorad Dodik poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i Hercegovini i osigurao de facto secesiju za svoju Republiku Srpsku. Njegovo djelovanje moglo bi potaknuti vođe Bošnjaka da ojačaju vlastite kapacitete kako bi zaštitili svoje interese, što bi moglo dovesti moguće dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadjačati mirovne snage”, navedeno je u dokumentu. 

    Pojednostavljeno, američki obavještajci procjenjuju da postoji opasnost da Dodik započne otcjepljenje RS, na šta bi odgovorili Bošnjaci, što bi dovelo do teških sukoba u BiH. U tom slučaju međunarodne snage EUFOR-a bi bile nadjačane.

    Podsjećamo, predsjednik RS godinama prijeti secesijom Republike Srpske. Za svoju politiku Milorad Dodik reovno dobija podršku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ovaj izvještaj američke službe načinile su početkom februara.Petnaest dana kasnije, predsjednik RS Milorad Dodik boravio je u Bjelorusiji i Rusiji gdje se susreo sa Putinom. Tokom sastanka, ruski predsjednik je odlikovao Milorada Dodika ordenom Aleksandra Nevskog.

    „Potvrđujemo dobre odnose koje Srpska ima i gaji prema ruskoj državi i prema Vama. Ono što mi radimo u sadašnjim okolnostima, odbijamo bilo kakvu mogućnost da se pridružimo sankcijama Zapada prema Rusiji“, rekao je Dodik Putinu na sastanku, istakavši da neće pokleknuti pred sankcijama Zapada i pritiscima da se uvedu sankcije Rusiji, za što RS neće dati svoj glas. Dodik je Putinu rekao da mu u tim pritiscima sa Zapada posebnu podršku daju premijer Mađarske Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    „Međutim čitavo rukovodstvo Srpske, predsjednik Vlade, predsjednik Narodne skupštine, srpski član Predsjedništva BiH i ja, svi smo dobili sankcije SAD-a i Britanije. Zahvaljujući našim prijateljima u EU-u, Europa nije uvela iste sankcije nama“, rekao je Dodik, vodeći se, kako je rekao, onom narodnom „što vas ne uništi, to vas ojača“.

    1...111213...40Stranica 12 of 40

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    Facebook Twitter Youtube

    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj