“E, to su teme sad, interpretacija pravnika u kojoj se u toj presudi Šestorci (presuda Tribunala u Hagu Jadranku Prliću i ostalima op.p.) za udruženi zločinački poduhvat može iščitati definicija u kojoj se kaže da je to projekat Banovine koju je živio Tuđman i da je on zapravo bio taj.
“Je li on bio taj preko ljudi iz Bosne i Hercegovine ili je učešće formalno, to su te teme koje bi nam ovdje danas eksplodirale i evo, bit ću tu diplomata da zadržim taj odgovor za sebe”, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
“Bit ću diplomata i neću odgovoriti na pitanje da li je Hrvatska izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu”, kazao je ministar vanjskih poslova BiH @DinoKonakovic gostujući na HRT-u pic.twitter.com/sMt6jGIvOl
On je danas gostovao u popularnom talk-showu Aleksandra Stankovića.
Voditelj je pročitao jedno od pitanja publike koje se ticalo uloge Hrvatske tokom rata u BiH. Gledalac je pitao Konakovića da li smatra da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.
“Mislim da je to jedino pitanje na koje niste odgovorili”, uzvratio je voditelj gledane emisije Hrvatske radio-televizije.
Mato Tadić i Valerija Galić za sudije Ustavnog suda BiH su imenovani u maju 2002. godine. U tom trenutku na vlasti u Federaciji BiH je bila Demokratska alijansa za promjene, predvođena SDP-om BiH i potpomognuta zapadnim ambasadama u Sarajevu.
“Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić je izabran je u maju 2002., a na dužnost je stupio u maju 2003. godine prilikom konstituiranja Ustavnog suda”, navedeno je u biografiji sad već bivšeg ustavnog sudije Mate Tadića koji je godinama bio blizak HDZ-u BiH i za čijeg nasljednika u ovom trenutku Dragan Čović, Nermin Nikšić, Elmedin Konaković i Edin Forto žele imenovati Marina Vukoju, sekretara Predstavničkom Parlamentarne skupštine BiH koji je poziciju dobio zahvaljujući upravo HDZ-u BiH.
Kada je 2005. godine za ustavnu sutkinju Predstavnički dom Ustavni sud BiHParlamenta FBiH imenovao Seadu Palavrić (bivšu članicu SDA), SDP je bio u opoziciji. Evo kako je prije osamnaest godina reagirao i tadašnji i sadašnji SDP-ov federalni zastupnik Damir Mašić.
„Kako će Seada Palavrić biti nezavisna u svom budućem radu kad je direktno poslana i plasirana u Ustavni sud od centrale SDA. Pogotovo ako uzmemo u obzir njenu beščasnu ulogu u kreiranju državnog udara, kada je bila glasnogovornik svih onih koji su pokušali montirati politički sudski proces usmjeren prema nezavisnim novinarima, liderima opozicionih političkih partija i prema nezavisnim intelektualcima”, rekao je prije u decembru 2005. godine Damir Mašić.
Osamnaest godina kasnije, Damir Mašić, njegove stranačke kolege i koalicioni partneri žele primijeniti sličan princip protiv kojeg su bili 2005. godine prilikom imenovanja Seade Palavrić.
“Bio bih vjerovatno najsretniji čovjek kada bi se u ovoj zemlji ljudi birali samo prema struci, prema znanju i prema kvalifikacija. Nažalost, svi znamo da to nije tako i svi znamo ko sad sjedi u Ustavnom sudu BiH”, izjavio je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, priznavši, zapravo, da će se i on držati istog principa – imenovati nestručne ljude.
Ipak, Dragan Mioković, federalni zastupnik Naše stranke koji direktno, što u Komisiji za izbor i imenovanje, što u samom Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH odlučuje o izboru sudije Ustavnog suda BiH bio nedosljedniji u svojim izjavama. Evo samo njih nekoliko. Nakon što je objavljeno da SDP, Naša stranka i NiP namjeravaju imenovati HDZ-ovog kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, Mioković je odgovornost pokušao prebaciti na bivši saziv Parlamenta.
“Pokušavam istražiti ko je iz Komisije za izbor i imenovanja PD FBiH u kojem mandatu i s kim bio u talu., proveo proceduru izbora sudije Ustavnog suda BiH i sačinio današnju listu””, napisao je Mioković 14. marta u 8.24.
Istraga.ba mu je pomogla prilikom istraživanja. Rang listu je 20. februara sačinila Radna grupa koju su činili Irfan Durić (NES), Rasim Smajlović (NiP), Mladen Bošković (HDZ), Hakija Zajmović i Božana Banduka iz reda sudija. Radna grupa je kompletirana 26. januara. Odluku o imenovanju Radne grupe potpisala je Mirjana Marinković-Lepi, predsjedavajuća Predstavničkog doma FBiH i kadar Naše stranke.
Unatoč dokumentu, Mioković je ponovio da ostaje pri istom stavu, pa sada objavljujemo Izvještaj komisije za izbor i imenovanja od 20. februara ove godine.
Dakle, intervjue je radila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom pod palicom Mirjane Marinković-Lepić iz Miokovićeve Naše stranke. Rang listu je, suprotno navodima Dragana Miokovića, sačinila Radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom FBIH u ovom mandatu, a ne u prošlom mandatu, kako to navodi Dragan Mioković.
Kada je izgubio činjenice i kada je, zbog pritiska javnosti, otkazana sjednica Komisije za izbor i imenovanje Predstavničkog doma FBiH, Miković je ustvrdio da je priča – izmišljena.
“Nije bilo ni frtalj od onoga kako je pumpano. Ovdje gdje sam ja ludi rade. Nema se kad za ublehe”, napisat će Dragan Mioković nakon što je prekinuta sjednica Komisije za izbor i imenovanja.
No, samo nekoliko sati predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić će izjaviti da će podržati imenovanje prvorangiranog Marina Vukoje. Isto je ponovio i Miokovićev imenjak i koalicioni partner Dragan Čović, koji je potvrdio da je sve dogovoreno usmeno. Tada federalni zastupnik Dragan Mioković odlučuje odgovornost prebaciti na Našu stranku iz koje dolazi.
“Ja nisam nezavisni zastupnik, nego član Naše stranke koji slijedi viziju i politiku političke opcije u koju vjerujem. To, nekada, podrazumijeva i gutanje žaba, ali sam taj rizik prihvatio kada sam ušao u sve ovo”, napisao je Mioković i tako, praktično, najavio da će glasati za HDZ-ovog Marina Vukoju. Jer, navest će kasnije, on to radi samo po proceduri koju su uspostavili HDZ i SDA. I koju je ranije kritikovao SDP. Ali sad je vrijeme za gutanje HDZ-u BiH. Gutanje žaba.
Federalni zastupnici Damir Mašić (SDP), Aner Žuljević (SDP) i Dragan Mioković (Naša stranka) direktno odlučuju da li će HDZ BiH u srijedu dobiti sudiju Ustavnog suda Bosne i i Hercegovine koji će na toj funkciju ostati narednih dvadeset godina. Jer glasovi Damira Mašića, Anera Žuljevića i Dragana Miokovića bit će presudni prilikom odlučivanja o tome koliko će kandidata za državnog ustavnog sudiju Komisija za izbor i imenovanja poslati prema Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi konačnu odluku. Bude li to samo “prvorangirani” HDZ-ov Marin Vukoja, to znači da će Dragan Čović naredne dvije decenije imati svog čovjeka u Ustavnom sudu BiH, jer je Vukoja rođen 1973. godine, a u penziju ide sa napunjenih sedamdeset godina.
Situacija je jednostavna. HDZ-ov Marin Vukoja je najbolje rangirani kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. U konkursnoj komisiji su ga podržali kadrovi HDZ-a BiH i Naroda i Pravde. Drugorangirana je Sanela Butigan-Gorušanović. U pitanju je aktualna potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH čiji je otac, Pero Butigan, godinama bio jedan od najutjecajnijih kadrova SDP-a BiH u Sarajevu. U utorak, 14. marta bit će održana sjednica Komisije za izbor i imenovanja Parlamenta Federacije koja će donijeti odluku koliko će imena uputiti prema Predstavničkom domu. HDZ BiH i NiP planiraju da samo Marin Vukoja bude upućen kao prijedlog. No, HDZ BiH i NiP nemaju dovoljno ruku da to urade. Stoga je ključna uloga dvojice zastupnika SDP-a i jednog zastupnika Naše stranke.
Komisija ima 11 članova. Predsjednik Komisije je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH. Potpredsjednik je Damir Mašić iz SDP-a BiH. Članovi Komisije su Antonio Sesar i Feliks Vidović iz HDZ-a BiH, Aner Žuljević iz SDP-a, Dragan Mioković iz Naše stranke, Rasim Smajlović iz NiP-a, Edina Gabela iz SBiH-a, Eldan Čomor iz SDA i Dajana Čolić iz DF-a.
Prema informacijama Istrage, četvero članova Komisije (Čomor iz SDA, Gabela iz SBiH-a, Durić iz NES-a i Čolićeva iz DF-a) insistirat će na tome da se prema Predstavničkom domu FBiH upute najmanje dva imena i to – Marin Vukoja i Sanela Butigan-Gorušanović. Međutim, četiri glasa nisu dovoljna. Da bi ovakva odluka bila donesena, mora je podržati šestoro članova Komisije. HDZ BiH, rekosmo, imao tri člana Komisije. NiP jednog. I to su četiri sigurne ruke koje će podržati prijedloge Dragana Čovića. Zato su ključni glasovi Anera Žuljevića, Damira Mašića i Dragana Miokovića. Ukoliko dvojica od njih trojice budu kontra HDZ-a, Predstavničkom domu FBiH će biti dostavljena dva kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH. A onda je sve moguće, jer HDZ BiH u ovom trenutku ima “ruku manje”. Naime, Centralna izborna komisija BiH nije još uvijek dodijelila zamjenski mandat toj stranci, tako da je mjesto u Predstavničkom domu FBiH koje je napustila novoizabrana predsjednica Federacije Lidija Bradara – upražnjeno. To bi, ukoliko NES i SBiH, budu pratili SDA i DF prilikom glasanja o sudijama Ustavnog suda moglo presuditi, jer se suzdržani glasovi, prilikom ovog odlučivanja ne računaju i većina nije nužno – 50 ruku. Prema informacijama Istrage, član CIK-a blizak HDZ-u BiH Vlado Rogić u ponedjeljak je na sjednici Kolegija insistirao da se “zamjenski mandat” HDZ-u dodijeli u utorak u 12.30 kako bi ta stranka “popunila” svoju kvoru u Predstavničkom domu Parlamenta FBIH.
Ukoliko HDZ-ov Marin Vukoja bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, on će na dužnost stupiti odmah po objavi odluke. To znači da će Vukoja biti jedan od sudija Ustavnog suda BiH na plenarnoj sjednici zakazanoj za 24. mart. A baš na toj sjednici bit će razmatrani zahtjevi za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. S obzirom na podjele među ustavnim sudijama, Vukojim glas bi mogao biti presudan prilikom donošenja odluke, odnosno odbacivanja zahtjeva koje su podnijeli aktualni član Predsjedništva BiH Željko Komšić i bivši član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Marin Vukoja je dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na tu poziciju je postavljen kao kadar HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Visoki predstavnik Christian Schmidt izjavio je da je trebao da se desi “situacija u stilu genocida” da bi se okončao rat u Bosni i Hercegovini.
Govoreći na konferenciji u Budimpešti on je govorio o BiH. Kada je pomenuo “situaciju u stilu genocida u Srebrenici” burno je i vrlo glasno reagirala Senada Selo Šabić.
Ona je glasno protestirala, a potom je na svom Twitter nalogu prenijela spornu izjavu visokog predstavnika.
“Situacija u stilu genocida. Šta to znači? Neki privid genocida? Genocid u nekom određenom stilu? Tako uvrijedljivo za žrtve i međunarodnu pravdu”, napisala je ona na svom Twitter nalogu.
Odmah je reagirao i Adi Ćerimagić, koji prisustvuje Balkan forumu u Budimpešti i podržao je.
Izjavu Schmidta osudila je i Arminka Helić, poslanica u Domu lordova britanskog parlamenta.
“Genocid ne pada s neba. To je akt istrebljenja koji je pripreman, organiziran i planiran.
Imenovanje djela i njegovih počinitelja i insistiranje na odgovornosti jedini je put do pomirenja i ozdravljenja”, poručila je Helić.
Burno je reagirao i Vedran Džihić, univerzitetski profesor u Austriji: “Omalovažavanje genocida u Srebrenici na ovaj način vrijeđa žrtve i podriva međunarodne standarde”.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio je u utorak Ustavnom sudu BiH “ispravku” svog zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske, saznaje Istraga.
Ovu informaciju, međutim, Denis Bećirović nije podijelio na Instagramu, niti je kabinetskim saopćenjem obavijestio javnost da je ispravio samog sebe.
Podsjećamo, želeći u javnosti pokazati da prvi reaguje, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio je od Ustavnog suda BiH ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini RS, iako on nije ni stupio na snagu. To je, već smo objavili, bilo suprotno Pravilima Ustavnog suda BiH, zbog čega je Bećirovićev zahtjev osuđen na propast.
“Zahtjev nije dopustivako postoji neki od sljedećih slučajeva: … g) osporeni akt nije na snazi”, piše u članu 19 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja su dostupna na ovom linku.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Ne vodeći računa o ovim odredbama, “ekspertni pravni tim” Denisa Bećirovića je u utorak obavijestio javnost su zatražili ocjenu ustavnosti Zakona o nepokrenoj imovini Republike Srpske.
“Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Bećirović podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) u skladu sa Ustavom BiH i nizom konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda BiH koje ovaj entitet nije izvršio. Osporavajući ustavnost ovog zakona, Bećirović je zatražio od Ustavnog suda da donese Odluku o privremenoj mjeri kojom se stavlja van pravne snage ovaj zakon do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o podnesenom zahtjevu”, navedeno je u saopćenju za javnost Bećirovićevog kabineta dostavljenog medijima u utorak, 21. februara 2023. godine.
No, ovdje postoji jedan problem. Denis Bećirović je 21. februara zatražio ocjenu ustavnosti zakona koji na snagu stupa tek 28. februara. Dakle, Bećirović je zatražio ocjenu ustavnosti Zakona koji nije na snazi.
Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske objavljen je u Službenom glasniku RS, broj 16/23, od 20.2. 2021. godine.
Međutim, Denis Bećirović i njegov pravni ekspertni tim predvođen Nedimom Ademovićem nisu do kraja pročitali objavljeni Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
“Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske”, piše u članu 7 Zakona o o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je u ponedjeljak, 20. februara objavljen u Službenom glasniku.
Nakon što je Istraga objavila ovu priču, reagirao je i Bećirovićev (bivši) savjetnik Šahbaz Džihanović.
“Apelacija je upućena Ustavnom sudu u skladu sa Ustavom, pravilima Ustavnog suda i Poslovnikom Predsjedništva BiH. U Ustavu izvorno stoji da je Ustavni sud nadležan da odlučuje o pitanjima ustavnosti bilo kojeg zakona u BiH. Zakon o nepokretnoj imovini je objavljen u Službenom glasniku RS-a 20. februara i on je po Ustavu akt koji je podoban za osporavanje, a pitanje primjene je stupanje na snagu. To dvoje se ne može miješati.Analizom ovog zakona i onog koji je Ustavni sud već proglasio neustavnim i stavio van snage vidi se da se radi o istom zakonu pa se ovdje radi o kontinuitetu istog zakona koji je od ključne važnosti za BiH”, izjavio je za Faktor savjetnik Džihanović.
Dodao je da je zakon objavljen u Službenom glasniku i kao takav je podoban za osporavanje.
– A u primjeni će biti osmi dan od objave i kada Ustavni sud bude odlučivao, zakon će biti na snazi u pogledu primjene. Treba razumjeti suštinu nadležnosti Ustavnog suda. Zakon postoji. Treba gledati suštinu problema, ali čak forma nije povrijeđena. Šta bi se dogodilo da je primjena šest mjeseci ili godinu od objave ako znamo da se provodi konfiskacija državne imovine – rekao je Džihanović.
Međutim, sedam dana kasnije, Bećirovićev kabinet je, zapravo, priznao grešku upućujući Ustavnom sudu BiH “ispravku” prvobitnog zahtjeva.
Ni hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman nije imao hrabrosti reći ono što je kazao bosanskohercegovački ministar Elmedin Konaković. Jer nigdje na svijetu nije zabilježeno da se na zajedničkoj sjednici vlada dvije države raspravlja o unutrašnjim pitanjima jedne države.
Zamislite, iako je nezamislivo, da, recimo, Slovenija i Hrvatska naprave zajedničku sjednicu svojih vlade i da se na toj sjednici razmatraju mogućnosti izmjena izbornog zakona u Sloveniji. Ili da recimo, Dritan Abazović i Ana Brnabić održe zajedničku sjednicu crnogorske i srbijanske vlade pa da na toj sjednici raspravljaju o Ustavu Crne Gore. Teško je, je li tako, zamisliti da to uradi čak i Dritan Abazović.
Ali Elmedin Konaković je hrabriji u izdaji i od crnogorskog premijera.
Pitanje postavlja novinar javnog servisa Republike Hrvatske: “Evo, konkretno, vezano za provođenje izborne reforme. Rekli ste, ministre, da već imate u glavi neka potencijalna rješenja. Jeste li, možda, već danas na sastanku razgovarali o tim rješenjima i sa kakvim učinkom i kada, konkretno, u kojem vremenskom roku možemo očekivati provođenje izborne reforme”.
Elmedin Konaković, valjda ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:
“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.
Pošto zvuči nevjerovatno – da ponovimo.
“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.
I, još jednom.
“Pa, danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkoj sjednici”.
Novinar @hrtvijesti : “Kada možemo očekivati provođenje izborne reforme” Ministar @DinoKonakovic : “Tempirali smo da neka sa nekim konkretnim rješenjima izađemo na ovoj zajedničkoj sjednci” (Vijeća ninistara i Vlade RH) video: @N1infoSApic.twitter.com/OmWmlAzGJF
Dakle, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, u Zagrebu, u kameru Hrvatske-radio televizije kaže da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na zajedničkoj sjednici sa Vladom Republike Hrvatske raspravljati o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.
Elmedin Konaković se ministar zove. I buni se kada ga nazivaju izdajnikom. A kako uopće možete nazivati ministra svoje države koji u glavnom gradu druge države, a koja je pred međunarodnim UN-ovim sudom proglašena krivom za uspostavu udruženog zločinačkog poduhvata u vašoj državi, saopći da će sa Vladom te države usaglašavati izmjene Ustava vaše države. On je prevazišao nadimak “Dritan”, regionalnu jedinicu mjere za izdaju. On je sada jedinica mjere za izdaju. Elmedin Dino K(r)onaković.
Biti ministar vanjskih poslova jedne države nije isto što biti mjerač vode u hotelima Alije Budnje. Vodomjer nije isto što i Ustav i izborno zakonodavstvo. Država se vodi. Ona se ne mjeri.
Nije Bosna i Hercegovina isto što i KK Bosna pa da bude svejedno da li će se sutra njeni “posmrtni ostaci” spajati sa državama u regiji, kao što KK Bosnu, nakon Konakovićevog mandata. spajaju sa nekim anonimnim klubovima da je održe u životu u bilo kojoj ligi.
“Mi smo hrabri”, reći će u izdajničkom zanosu, opčinjen svjetlima Zagreba, Elmedin K(r)onaković, najavljujući zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara za koju “tempiraju” rješenja o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine.
Hrabrost je poginuti za ideju. Hrabrost je poginuti za državu. Hrabrost je doći u Zagreb i reći pred kamerama – neće se više Hrvatska pitati o unutrašnjim pitanjima BiH. Nije hrabrost doći u Zagreb i reći svojim domaćinama – Bosnu i Hercegovinu ćemo urediti onako kako želite. To je izdaja.
To što je, naknadno, Konaković “ispravio” vlastiti kriv navod je još opasnije. On, zapravo, pokazuje da ministar vanjskih poslova ne zna šta govori. A ne zna ni šta radi. Jer on radi sve ono što mu (do)ministar Josip Brkić naredi.
Visoki predstavnik Christian Schmidt odgovorio je grupi evropskih poslanika.
Nakon što su mu 14. oktobra uputili oštro pismo zbog njegovih nametanja izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH, Schmidt je danas poslao odgovor.
On dolazi nakon što je 24. januara visoki predstavnik svjedočio pred Evropskim parlamentom – Odborom za vanjske poslove (AFET). Taj događaj, sasvim neuobičajeno za Evropski parlament, bio je zatvoren za javnost. No, sagovornici Politicki.ba tada su nam prenijeli da saslušanje visokog predstavnika pred AFET-om nije bilo ni malo ugodno.
U svom odgovoru poslanicima Evropskog parlamenta, ali i Bundestaga, te parlamentarcima iz Austrije, Francuske, Holandije, Schmidt ističe da je 2. oktobra djelovao kako bi “ojačao funkcionalnost i sposobnost institucija da ispune svoje demokratske i pravne obaveze”.
Naglašava i da je korištenem Bonskih ovlasti riješio dugotrajne probleme nefunkcioniranja institucija entiteta F BiH.
“Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija”.
Schmidt podsjeća potpisnike pisma, njih skoro 30, da je odluka od 2. oktobra pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, te ih izvještava da “do sada Ustavni sud nije poduzeo privremene mjere kako bi spriječio izbor delegata u Dom naroda”. Naveo je da do sada nije htio odgovarati jer “postupak nije okončan”.
Potom im šalje dva linka sa detaljim pravnim tumačenjima OHR-a odluka koje je poduzeo u izbornoj noći prošle godine.
Schmidt posebno naglašava da intervencijama nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz Strazbura, te da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić. To su stvari kojima se moraju baviti bh. političari, a za Schmidta je “neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastacni dio ustavnog okvira BiH”.
Visoki predstavnik u pismu evropskim poslanicima ističe i da je uvjeren da njegove odluke “jačaju demokratiju time što uklanjaju pravne nesigurnosti koje bi mogle bilo kojoj političkoj partiji omogućiti potkopavanje volje birača tako što će onemogućavati provođenje izborne volje i formiranje vlasti”.
Schmidt je i snažno odbacio optužbe da se i tajmingom nametanja svoje odluke od 2. oktobra miješao i u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.
Uz ostalo, podsjetio je da je ovlasti koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta F BiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine (Wolfgang Petritsch op.p.) i 2018. (Valentin Inzko op. p.).
“Kako BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice. Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.
Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.
Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – ćlanica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme”, zaključuje Schmidt.
On je pismo poslao ne samo poslanicima koji su ga kritizirali, već i predsjedavajućem AFET-a, poslaniku iz Njemačke Davidu McAllisteru (CDU – EPP).
Svi principi zasnovani na rogobatnoj legitimnosti umrli su prilikom izbora rukovodstva oba doma Parlamenta Federacije, a danas je ‘legitimnost’ i definitivno sahranjena!
Možda je upravo zbog tog saznanja lider HDZ-a BiH Dragan Čović nervozno reagirao nakon izbora rukovodstva Doma naroda, pa je osuo rafalnu paljbu po SDA-u, spominjući ugovor iz Mostara, koji je davno prestao da važi, a za koji se HDZ hvata uvijek kada kreira narativ o legitimnim predstavnicima u BiH.
Izmišljenja opasna tvorevina pod kojom se zapravo legalizuje dominacija manjine nad većinom, što demokratski sistemi ne poznaju, ali poniženje Bošnjaka kao naroda danas je dvostruko odjeknulo u javnosti.
Prvo, Kemal Ademović je predložio sam sebe za rukovodstvo Doma naroda (!?), sakrivši se iza nekog fantomskog pisma trojice predsjednika stranaka (SDP, NS, NIP) u kojem mu kao zahtjev traže da sam sebe nominuje, mimo volje ostala četiri delegata u Klubu Bošnjaka. Izabran je Kemal Ademović i to voljom HDZ-ovih i SNSD-ovih delegata!
Zašto, kada znamo da je Čović godinama unazad uvijek mantrao o tome da se legitimnost crpi iz domova naroda, gdje su smješteni Bošnjaci, Hrvati i Srbi po volji stranaka, jer ovaj dom nije volja građana, pa kao tamo sjede legitimni!
Odgovor je vrlo jednostavan. Ostatak stranaka od Osmorke, danas neka šestorka pomoći će HDZ-u da ipak tu legitimnost ostvare i kod izbora članova Predsjedništva BiH! Za to im je neophodna prohodnost, ako ništa u Kolegiju Parlamenta BiH.
Rok od šest mjeseci počinje teći kada se formiraju i niži nivoi vlasti. Nema sumnje da će šestorka koja obnaša vlast na državnom nivou sa HDZ-om i SNSD-om podržati ‘legitimno’, iako su taj pojam zajedno s HDZ-om i SNSD-om danas sahranili. Ili pak legitimno vrijedi isključio za Hrvate, a što nam je pokazao Christian Schmidt svojom odlukom od 2. oktobra.
On je štiteći HDZ uveo BiH u dalje etničke podjele!
Ne važi ‘legitimno’ ni u Federaciji za Bošnjake. Tu se traži većina u Predstavničkom domu. Sakupljaju se potpisi, šalju se međunarodnoj zajednici prije svih Ambasadi SAD-a i OHR-u…Ima razlog zašto je to tako.
Ovo ludilo uspostave vlasti kreirali su direktno američki ambasador Michael Murphy, kojeg je također ujeo vuk kojeg je hranio. Naime, ponižene su danas i Sjedinjene Američke Države, tačnije Murphy, koji je nakon progutane žabe i izbora Marinka Čavare u rukovodstvo PDPSBiH danas prinuđen progutati novu prihvatajući imenovanje Nikole Špirića u rukovodstvo Doma naroda PSBiH. Obojica su na nepopularnoj crnoj listi SAD-a. Murphy će to morati objasniti u State Departmentu, s obzirom da je vodio procese uspostave vlasti, pa se nerijetko, prema tvrdnjama učesnika pregovora javljao telefonski gdje je putem ‘speakerphona’ slagao vlast. I nema potrebe da iskazuju novo razočarenje, znamo da su razočarani! I mnogi su građani BiH razočarani u njihovu politiku.
Ambasada SAD je željela vlast u kojoj nema SDA! To je sada vidljivije više nego ikad.
No, danas smo još plastičnije uvidjeli da domovi naroda ne trebaju postojati u obliku kakvom sada djeluju, ali je iluzorno očekivati da ‘šestorka’ to ponudi HDZ-u kao ultimatum, za eventualne izmjene Izbornog zakona i Ustava BIH kada je riječ o izboru u Predsjedništvo BiH.
A, jasno je da nikada niko ne smije pristati na tzv. legitimno etničko predstavljanje u Predsjedništvu BiH, odnosno da narodi biraju članove Predsjedništva – to bi bila veleizdaja.
Ovo što gledamo do sada izdaja je, a sprema li se i veleizdaja? I nije izdaja jer SDA nije u vlasti, već što svojim potezima odabrani kadrovi ruše ugled Bosne i Hercegovine postavljajući na važne funkcije osobe omražene na zapadnom svijetu. Osobe koje rade na razgradnji BiH, osobe koje svojim nečinjenjem pokazuju da je BiH nemoguća država, a nije li to ratni cilj agresora!
Dugogodišnji sekretar Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i kadar HDZ-a BiH Marin Vukoja prvorangirani je kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH, saznaje Istraga. Njega je na prvo mjesto rangirala Komisija za provođenje konkursne procedure koju čine po jedan federalni zastupnik HDZ-a, Naroda i Pravde, NES-a i dvoje eksperata iz reda sudija. Vukoja je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobio od Mladena Boškovića (HDZ BiH), Rasima Smajlovića (NiP) i Božane Banduke, članice udruženja sudija Federacije BiH. Drugorangirana na ovoj listi je aktualna potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović. Ona je, prema informacijama Istrage, najviše bodova dobila od NES-ovog Irfana Durića i sudije Hakije Zaimovića.
Ova lista bit će upućena na glasanje u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji, na kraju, neovisno o rang listi, donosi odluku o tome ko će postati sudija Ustavnog suda BiH. Dakle, stranke sa sjedištem u Sarajevu odlučuju hoće li u Ustavni sud BiH biti imenovan kadar HDZ-a BiH, ili će, pak,poziciju dobiti Sanela Butigan-Gorušanović, Hrvatica iz Sarajeva koja nema bliske veze sa bilo kojom političkom partijom. Ključnu ulogu mogli bi imati federalni zastupnici SDP-a BiH. Ukoliko bi, naime, na jednoj strani bili SDP, SDA, NES i DF, to bi značilo da HDZ-ov kandidat Marin Vukoja ne bi mogao biti imenovan, a da bi Sanela Butigan-Gorušanović mogla dobiti potrebnu podršku.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH čini devet sudija. Četvero sudija (nije bitna nacionalnost) bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije (nema Doma naroda FBiH). Dvoje sudija bira Narodna skupština Republike Srpske, dok troje sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura. U avgustu prošle godine je sudija Mato Tadić (kadar HDZ-a BiH koji dolazi iz Federacije), napunio 70 godina zbog čega je morao u penziju. Od tada njegovo mjesto nije popunjeno. U novembru prošle godine je penzionisan i sudija Miodrag Simović (sudija iz RS), pa sada Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje domaćih sudija. Bez dvoje domaćih sudija, nije moguće konstituisati Veliko vijeće Ustavnog suda BiH, jer petero sudija čini kvorum (sada ih ima samo četvero). Stoga se sve odluke moraju donositi na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH kojima prisustvuju i međunarodne sudije.
Da bi na plenaroj sjednici bila donesena odluka, nužno je da za nju glasa petero sudija. S obzirom na to da Ustavnom sudu BiH nedostaju dvojica sudija, dolazi se u situaciju da neke odluke ne mogu biti donesene. Jedna od njih je i ona koja se odnosi na zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je zatražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je 2. oktobra prošle godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Na dvije plenarne sjednice, prva u decembru, a druga u januaru, nije postojala većina od pet sudija da bi se donijela bilo kakva odluka poi ovim zahtjevima.
U Ustavnom sudu BiH trenutno sjede – predsjednica Valerija Galić, te sudije Mirsad Ćeman, Seada Palavrić, Zlatko Knežević, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Četvero njih je bilo za prijedlog da se prihvati zahtjev Željka Komšića i Šefika Džaferovića, te da se Schmidtove odredbe proglase neustavnim. Međutim, treba naglasiti da je jedan od sudija koji je bio za prijedlog da se prihvati Komšićev zahtjev glasao i za prijedlog da se taj zahtjev odbije. No, kako god, izbor sudije iz Federacije BiH mogao bi biti ključan za donošenje odluke u ovom predmetu. Ukoliko HDZ-v kadar Marin Vukoja bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, izvjesno je da će on pratiti glasanje Valerije Galić koja je glasala za odbijanje Komšićevog zahtjeva. Ukoliko, pak, Sanela Butigan-Gorušanović bude imenovana, moguć je i drugačiji ishod.
Podsjećamo, samo Predstavnički dom Parlamenta Federacije odlučuje o imenovanju ustavnih sudija koji dolaze iz tog entiteta. HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a imaju ukupno 20 zastupnika. Za imenovanje je potrebno 50 ruku. S obzirom na to da je NiP-ov kadar u komisiji pratio glasanje HDZ-a BiH, bloku HNS-a treba dodati i glasove sedam zastupnika Naroda i Pravde. Čak i ako bi Naša stranka sa šest zastupnika, te PDA i SBiH pratili HDZ BiH, Marin Vukoja ne bi imao potrebnu potršku. Stoga će ključnu ulogu u svemu imati SDP BiH. Ukoliko oni odluče da Ustavni sud BiH isporuče HDZ-u BiH, to će značiti da će Schmidtove odredbe ostati na snazi.
Sjećate li se Mirele Bubalo? To je ona (bivša) savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare koja je sa svojom prijateljicom, a usaglašena sa ministrom, slala anonimne krivične prijave protiv osoba koje su, potom, diskreditirane putem RTRS-a i njenog portala pressmediabih.ba. E, od ove sedmice Mirela Bubalo je na novom radnom mjestu. Postala je savjetnica ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića. Kao “urednica” portala bez impressuma, Bubalo će biti zadužena za odnose s medijima u Konakovićevom kabinetu čiji je šef – Zlatan Burzić. Burzić je dugogodišnji službenik Ministarstva vanjskih poslova BiH protiv kojeg su bh. diplomate nekoliko puta podnosile prijave zbog kršenja procedura i ponašanja koje izlazi iz okvira diplomatije.
Konaković je, objavila je ranije Slobodna Bosna, za savjetnika imenovao stranačkog kolegu Mirsada Pindžu. Prije ulaska u NiP Pindžo je promijenio nekoliko stranaka. Počeo je kao kadar Stranke demokratske akcije, potom se prebacio u Stranku za Bosnu i Hercegovinu, odakle je istjeran i odmah se priključio Demokratskoj fronti Željka Komšića. Prije četiri godine se skrasio u Narodu i pravdi. Nedavno mu je istekao mandat u Parlamentu Federacije BiH i postavljen je za Konakovićevog savjetnika. U kabinetu ministra vanjskih poslova donedavno je i Amel Kovačević, također član Naroda i pravde. Posljednja Kovačevićeva funkcija bila je u Vladi Kantona Sarajevo gdje je kratko vrijeme bio ministar finansija. Završio je tokom rata studije u Maleziji, a bio je ambasador BiH u Kini. Njegovo ime je pominjano i u aferi Panama papers, kada međunarodni konzorcij istraživačkih novinara otkrio vlasnike offshore računa preko kojih je vršeno međunarodno pranje novca.
No,vratimo se kratko novoj savjetnici za medije Mireli Bubalo. Ona je budžetsku karijeru započela kao savjetnica federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare. No, kako je njeno radno mjesto bilo vezano za ministrov mandat – konkursom za državnog službenika je riješeno pitanje njenog trajnog zaposlenja. Nakon provedene konkursne procedure Mirela Bubalo je ocijenjena kao “najuspješniji kandidat” za poziciju Šefa Odsjeka za studijsko-analitičke poslove i poslove izrade programa i projekta za potrebe policije iz oblasti evropskih integracija u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH. Tako je stekla status državnog službenika. Ipak, zbog veće plate, zamrzla je svoj status i postala je Čamparina savjetnica za medije. Tokom kampanje radila je u izbornom štabu Denisa Bećirovića, a nakon što je imenovan novi saziv Vijeća ministara, prekomandovana je na državni nivo. Mirelu Bubalo, međutim, čekat će njeno radno mjesto u državnoj službi koje je stekla tokom savjetničkog mandata.
Kada su u pitanju savjetnici, u Vijeću ministara BiH, još jedno ime je vrijedno pažnje. Ranka Ninković-Papić nova je savjetnica zamjenice ministra za ljudska prava i izbjeglice Duške Jurišić.
Ranka Ninković-Papić je supruga “nezavisnog političkog analitičara” Žarka Papića. Godinama je bila angažirana u nevladinom sektoru. U kabinetu Duške Jurišić svoj savjetnički angažman će nastaviti i SDA-ov kadar Šefket Hafizović, inače bivši potpredsjednik Republike Srpske.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
