Diana Kajmaković nova je šefica Posebnog odjela za organizirani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH, saznaje Istraga.ba. Odluku o imenovanju tužiteljice Kajmaković donio vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca Milanko Kajganić koji je, prethodno, s pozicije šefice POOK-a razriješio Ozrenku Nešković.
Kajganić je u ponedjeljak o svemu obavijestio tužioce u POOK-u. Diana Kajmaković je, podsjećamo, zamjenica glavnog državnog tužioca koju je bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić “prebacila” u Odjel za ratne zločine. Za šeficu POOK-a, Tadićeva je postavila sebi blisku zamjenicu Ozrenku Nešković. No, nakon što je prošle srijede Tadićeva razriješena dužnosti, novi v.d. glavnog tužioca donio je odluku o razrješenju Neškovićeve, nakon čega je imenovao Dianu Kajmaković na funkciju šefice POOK-a.
Diana Kajmaković rođena je 1966. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1990. godine.
Profesionalnu karijeru započela 1991. godine kao pripravnik u Opštinskom sudu II, gdje je radila do marta iste godine, nakon čega pripravnički staž nastavlja na Višem javnom tužilaštvu u Sarajevu.
Nakon položenog pravosudnog ispita 1993. godine, u Opštinskom tužilaštvu II u Sarajevu, obavlja poslove stručnog saradnika sve do 1995. godine, kada počinje raditi na mjestu zamjenika opštinskog tužioca u Opštinskom tužilaštvu II u Sarajevu.
Godine 2003. imenovana je za kantonalnog tužioca u Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu, a za tužioca Tužilaštva BiH imenovana je odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, u maju 2010. godine.
Edukator je Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih konferencija i seminara iz oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije. Tokom 2009. godine bila je sudionik studijskog putovanja u SAD-a, usmjerenog na usavršavanje borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije u skladu sa najboljom međunarodnom praksom.
Član je Radne grupe za izradu Akcionog plana za provođenje Strategije BiH za brobu protiv organiziranog kriminala u periodu od 2009. do 2012. godine. Također, pohađala je specijalističku obuku za rad u Zajedničkim istražnim timovima za Jugoistočnu Evropu.
“Zdravo, svima. Upravo sam telefonom razgovarao sa Danielom Kinahenom. Obavijestio me da je upravo dogovorena najveća borba u istoriji britanskog boksa. Svaka čast, Dan”, kazat će u junu prošle godine u svom video obraćanju svjetski bokserski prvak u teškoj kategoriji Tyson Fury.
Nekoliko minuta kasnije mediji širom svijeta objavili su da su dogovorena dva spektakularna meča – Tysona Furya i Antony Joshue. No, samo je rijetkim novinarima jedno ime zaparalo uši. Daniel Kinahen. On je čovjek kojem se Fury zahvaljuje zbog ugovaranja historijskih borbi.
It’s official FURY VS JOSUAR AGREED FOR NEXT YEAR, I got to smash @bronzebomber first then I’ll annihilate @anthonyfjoshua #WEARESPARTANS
Nagrađivana irska istraživačka novinarka Nicola Tallant 30. je septembra ove godine objavila knjigu “Clash of the Clans: Uspon irskih narkosa i prljava tajna boksa”. Glavni lik je Daniel Kinahan, irski narko boss koji godinama živi u Dubaiju. U februaru ove godine, na BBC-u je, u okviru emisije Panorama, emitiran dokumentarni film istraživačkog novinara Darragha Meclntyra, posvećen boxu i mafiji. I ovdje je glavni lik je – Daniel Kinahan, čovjek kojeg je sudija Vrhovnog suda u Irskoj 2018. godine označio kao jednog od šefova međunarodne grupe koja kontrolira narko tržište. Dvije godine kasnije, u februaru 2020. godine irska novinarka Nicola Tallant objavit će tekst u kojem će kartel Daniela Kinahana dovesti u vezu sa bh. državljaninom Edinom Gačaninom – Titom.
tekst Nicole Tallant: veze Kinahana i Edina Gačanina Tita
Američki portal Insider.com, 7. oktobra ove godine će, pozivajući se na novinarku Nicolu Tallant, objaviti da je klan Kinahan udružio snage s najvećim kokainskim barunima u Evropi.
“Prema Tallantu”, piše Insider.com,”to uključuje nizozemskog kriminalca Ridouana Taghija, čileanskog trgovca narkoticima Richarda Eduarda Riquelmea Vega, zvanog El Rico, talijanskog mafijaškog bosa Raffaelea Imperialea i Bosanaca Edina Gačanina iz zloglasnog kartela Tito i Dino”.
Radeći za online magazin Žurnal.info, urednik Istrage je još u avgustu 2019. godine objavio seriju tekstova u kojima je objavljen identitet vođe narko kartela Tito i Dino, i u kojima je navedeno da je ovaj kartel povezan sa italijanskom, južnoameričkom i irskom mafijom.
Super kartel: policijska shema
“Policijske agencije su zadokumentovale da je Edin Gačanin imao stalne kontakte sa Ridouanom Taghijem, Richardom Riquelmeom, Raffaeleom Imperiale zvani Pasta, Noufalom Fasih zvanim “Mr. Couscous”, koji je član kriminalne skupine iz Sjeverne Irske okupljene oko porodice Kinahan. Ridhuan Taghi je, također, djelovao u Holandiji i za njim je raspisana međunarodna Interpolova potjernica zbog povezanosti sa brojnim ubistvima. Holandske vlasti nude 100 hiljada eura za bilo kakvu informaciju o njemu, a policijske agencije te države prije sedam dana su objavile da se Taghi vjerovatno skriva u Dubaiju, gdje se trenutno nalazi i vođa kartela Edin Gačanin. U Holandiji je djelovao i Gačaninov partner Richard Riquelme, čileanski kriminalac, jedan od najopasnijih kriminalaca na svijetu koji je krajem 2017. godine uhapšen u Kolumbiji na osnovu potjernice iz Holandije. Riquelme je u martu prošle godine izručen holandskim vlastima koje ga terete za međunarodnu trgovinu narkoticima. Treći Gačaninov partner je Rafaele Imperiale zvani Pasta, jedan od čelnih ljudi talijanske mafije Camorra. Policijske agencije raspolažu informacijama da je Imperiale svoj novac uglavnom ulagao kupujući nekretnine u Dubaiju, ali i slike Vincenta van Gogha koje su 2002. godine ukradene u Holandiji, a koje je on kasnije kupio za 100 miliona eura. I Edin Gačanin, kako smo već naveli, kupuje nekretnine u Dubaiju, a u tim poslovima su mu pomagali članovi njegove porodice koja je porijeklom iz Sarajeva”, objavljeno je 1. avgusta u tekstu Žurnal.info.
Edin Gačanin Tito
Riduana Taghija i Rafaella Imperiala nekoliko mjeseci kasnije uhapsit će policija u Dubaiju. Kinahan i Tito nisu uhapšeni. Svi svjetski mediji koristit će informaciju autora ovog teksta da je Edin Gačanin jedan od saradnika Daniela Kinahana i da je Tito, zajedno sa Čileancem Ricom, prisustvovao svadbi sina irskog mafijaša opčinjenog boksom.
“Super kartel” ili “Macro Mafia” – tako će ovu kriminalnu skupinu označiti istraživački novinari širom svijeta koji u svojim tekstovima pominju kartel Tito i Dino.
“Kumovi Makro mafije, super kupole koja kontrolira drogu u Europi”, glasio je naslov teksta objavljenog prije dvadesetak dana u italijanskom sedmičniku Espresso koji izdaje La Republica.
Novinarka Floriana Bulfon piše da je u Dubaiju “samit čelnika kartela koji upravljaju trgovinom drogom na Starom kontinentu” i da oni “dolaze iz Italije, Holandije, Čilea i Bosne”.
Prema istom tekstu, Bosnu i Hercegovinu “zastupa” Edin Gačanin zvani Tito. On je, objavljivali smo nakoliko puta na Istraga.ba, a prije toga i na Žurnal.info, jedan od vođa najmoćnijeg kartela Evrope.
Septembar je 2020. godine. Peruanski specijalci u regiji Cusco proveli su operaciju u džungli i unuštili devet laboratorija za proizvodnju kokaina.
“Ova droga, pronađena u dolini Apurímac, Ene i Mantaro (Vraem), kao i 4.500 kilograma hemijskih sirovina i kontroliranih proizvoda, pronađenih u tom mjestu, pripadali su trgovcima drogom poznatim pod imenom ‘Negro’ i ‘Tito'”, objavio je 22. septembra jedan od najutjecajnih peruanskih listova La Republica.
Tito je na vrhu policijske sheme koju je objavila peruanska policija.
shema peruanske policije
Nazvali su ga finansijerom mafijaške organizacije koja je krijumčarila velike količine kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Ispod njega je Raul. No, na osnovu fotografije otkrivamo da je to, zapravo, David Cufaj. Još jedan Sarajlija koji je odrastao u istoj ulici u kojoj je svoj životni put započeo Edin Gačanin Tito. Prije nego je preselio u Nizozemsku gdje je počeo raditi za Tita, David Cufaj je bio bokser.
Ovaj sarajevski bokser uhapšen je u januaru 2017. godine kada je iz Perua u Evropu pokupšao prokrijumčariti dvije tone kokaina na kojima je bila oznaka BH. Osuđen je na 17 godina zatvora.
U presudi protiv Davida Cufaja koju je, zbog krijumčarenja dvije tone kokaina, izrekao sud u Peruu, pomenuta je osoba po nadimku Tito.
presuda iz Perua u kojoj se pominje Tito
Označen je kao organizator poslova osuđenog Cufaja i kao kupac droge u velikim količinama. Gačanin je, prije nego se preselio u Dubai, živio u Nizozemskoj.
Još jedan bokser radio je za ovaj super kartel. Zove se Smail Šikalo. I on je rođen u Sarajevu i odrastao je u istoj ulici kao Edin Gačanin Tito. U januaru 2019. godine Šikalo je uhapšen u Peruu prilikom pokušaja krijumčarenja 1,5 tona kokaina. Radio je za Tita. Prije nego je iz BiH preselio u Nizozemsku, Šikalo je bio bokser u Sarajevu.
Zahvaljujući sumnjivim odlukama postupajućeg sudije, Šikalo je pušten na “uslovnu slobodu” prije okončanja postupka. “Privremenu” slobodu Šikalo je iskoristio da pobjegne iz Perua. Danas slobodno živi u Sarajevu. Okončao je boksersku karijeru. Peruanske vlasti za njim nisu raspisale međunarodnu potjernicu. I za njegovim šefom Edinom Gačaninom nema potjernice. Tito slobodno živi u Dubaiju gdje je svoje dane provodio i Daniel Kinahan, irski mafijaš koji je ugovarao bokserske mečeve svjetskog prvaka Tysona Furya.
Prije toga Jahorinom su odjekivali rafali, zvukovi motora oklopnih vozila i jednog helikopter. Onaj drugi, planirani, Policija RS-a nije mogla podići, jer je EUFOR poslao svoj avion.
“Avion EUFOR/a omeo dizanje drugog helikoptera MUP-a RS na vježbi na Jahorini”, kazao ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač pic.twitter.com/RlJpbgbjah
“Nenajavljeno”,objasnit će Dragan Lukač koji je postrojenim policajcima rekao da će MUP to “riješiti sa EUFOR-om.
“Mislim da je trebalo da se najavi nešto tako i da su znali da će naši helikopteri biti u vaduhu. Iz tog razloga nismo ni digli drugi helikopter da ne bismo napravili neku incidentnu situaciju”, objasnio je Lukač. “Imali ste priliku da vidite da se pojavio jedan EUFOR-ov avion ovdje koji je nadletio pet šest puta okolo s namjerom da vidi šta se dešava. Mislim da je trebalo da se najavi nešto tako i da su znali da će naši helikopteri biti u vazduhu. Iz tog razloga nismo ni digli drugi helikopter da ne bismo napravili neku incidentnu situaciju”, objasnio je Lukač.
Ministar unutrašnjih poslova RS je, potom, rekao da ne kriju ništa u vezi sa svojim aktivnostima. Dodao je još nije tačna informacija koju je Istraga objavila da MUP RS-a planira nabaviti hiljadu pušaka.
“Ne planiramo ništa da nabaljamo, je li jasno sada”, kazao je Lukač.
Na direktno pitanje o zahtjevu za nabavku “daljinski upravljanje borbene stanice” kalibra 12,7 mililetara (za protivavionski mitraljez”, Lukač nije želio odgovoriti, tvrdeći da ovo nijenintervju.
Podsjećamo, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 28. decembra 2020. godine, dostavljen je zahtjev za nabavku ovog vojnog naoružanja za potrebe MUP-a RS.
U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se pozivao Tehnički remont Bratunac, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.
Kako nabavka nije realizirana, navedeno je da to oružje treba biti nabavljeno naredne godine. U istom “povjerljivom” dokumentu. MUP-a RS je navedeno da bi naredne godine trebalo biti nabavljeno 1044 puške, od čega 600 automatskih pušaka za posebne policijske snage i 444 duge cijevi za pripadnike Žandarmerije.
MUP Republike Srpske namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške i dva drona “Gavran-ubica”, saznaje Istraga.ba.
Ovo je navedeno u “povjerljivom” dokumentu MUP-a RS koji se odnosi na plan javnih nabavki za 2022. godinu u koji su tri nezavisna izvora Istrage imala uvid.
“Planirana je nabavka 600 automatskih pušaka za posebne policijske snage i 444 duge cijevi za pripadnike Žandarmerije”, objasnio je sagovornik Istrage.
Isti izvori navode da je MUP RS-a na nedavno održanom Međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme “Partner 2021” u Beogradu rezervisao i i dva drona “Gavran-ubica”, koji se proizvodi u Srbiji.
“Novi proizvod kompanije „Jugoimport“, dron „Gavran”, predstavlja izviđačko-udarnu platformu namenjenu za izviđanje u realnom vremenu i udare na široki spektar ciljeva iza fronta u dubini neprijateljske pozadine. „Gavran” obezbeđuje osmatranje u realnom vremenu, akviziciju ciljeva, prepoznavanje ciljeva po principu svoj–tuđ i dejstvo na uočene ciljeve.Ovaj dron-ubica radi sa nekoliko dronova kojima se upravlja sa istog komandnog mesta preko zaštićenog radio-linka. Uništava sve vrste ciljeva na zemlji – tenkove i oklopna vozila, krupna PVO sredstava, radare, artiljeriju i raketna artiljerijska sredstva, pešadiju na otvorenom i u zaklonima i druge mobilne i stacionarne ciljeve na zemlji, borbene čamce i dronove”, objavila je Radio televizija Srbije u svom izvještaju sa Međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme.
Sajmu u Beogradu 13. je oktobra ove godine prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.
No, vratimo se nabavci automatskog naoružanja. MUP RS, kako smo naveli na početku teksta, namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške za potrebe Specijalne jedinice MUP-a RS i Žandarmerije, policijske jedinice koja je osnovana u septembru 2019. godine. Prilikom formiranja Žandarmerije, čelnici RS-a su saopćili da će ta policijska jedinica djelovati kao i Jedinica za podršku u kriznim situacijama, velikim akcijama u održavanju sigurnosti ali i “biti mobilna i djelovati u različitim izazovima”.
“Ova jedinica nije napravljena da ratuje protiv bilo koga, ona treba štititi sigurnost RS-a, sigurnost svih naših građana, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Svi oni koji žive u RS bit će zaštićeni od strane našeg SAJ-a (Specijalna antiteroristička jedinica) i jedinice Žandarmerije, koje imaju svoje baze širom RS-a. To je jedini cilj, da branimo sve naše vrijednosti u RS-u”, kazao je tada ministar unutarnjih poslova RS-a, Dragan Lukač.
U februaru 2020. godine Žandarmerija je preuzela i oklopna vozila koja je do tada dužila Specijalna antiteroristička jedinica MUP-a RS.
“U Centru za obuku u Zalužanima danas je izvršena primopredaja četiri borbena oklopna vozila između Specijalne antiterorističke jedinice i Jedinice žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ova oklopna vozila biće na zaduženjima u jedinicama žandarmerije u policijskim upravama Istočno Sarajevo, Zvornik, Doboj i Prijedor.Pripadnici Žandarmerije će ova vozila koristiti u obavljanju svojih poslova i zadataka”, saopćeno je 21. februara prošle godine iz MUP-a RS.
Prije nego je i formirana jedinica MUP-a Republike Srpske, u jesen 2017. godine, bila je pokrenuta procedura za nabavku 2500 automatskih pušaka.
“Izjavljujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, preko Republičke direkcije za promet naoružanja i vojne opreme, uvesti automatske puške MO5EI, količina 1500 komada, te automate M92, količina od 1000 komada“, napisao je u jesen 2017. godine ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.
Nakon što je priča dospjela u javnost, ova nabavka je obustavljena. MUP RS-a, potom, osniva Žandarmeriju i pokreće proces naoružavanja te jedinice. U decembru prošle godine Tehnički remont Bratunac za potrebe MUP-a RS je iz Južne Afrike naručio “daljinski upravljane borbene stanice” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara. To znači da MUP RS namjerava kupiti teški mitraljez kalibra 12,7 mm kako bi ga instalirao na oklopno vozilo DESPOT.
TRB je, naime, 28. 12. 2020. godine predao zahtjev za uvoz “daljinski upravljanih borbenih stanica” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara.
Također, dijelovi će biti iskorišteni za ugradnju i instalaciju na višenamjensko multifuncionalno vozilo koje je proizveo Tehnički remont Bratunac, a po obavezama iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TRB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od 13. 8. 2019. godine”, navedeno je u izjavi o krajnjoj upotrebi koju je potpisao generalni direktor TRB-a Slavenko Ristić, a koja je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavljena 28. decembra 2020. godine.
U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se poziva Ristić, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.
“Ovim ugovorom Prodavac se obavezuje da u roku od tri godine od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora proizvede i isporuči, odnosno proda, a Kupac se obavezuje da kupi ukupno osam višenamjenskih oklopnih terenskih multifunkcionalnih vozila DESPOT, opremljenih osnovnom standardnom opremom, bacačem dimnih kutija, i daljinski upravljivom borbenom stanicom”, navedeno je u Ugovoru.
DESPOT je, piše na stranici TRB-a, oklopno, multifunkcionalno terensko vozilo, sa pogonom 4×4, sa pažljivo odabranim, izrađenim i povezanim komponentama. Ovo vozilo je moguće nadograditi sa borbenim stanicama, daljinski ili direktno upravljanim.
Kako bi dodatno naoružao svoje jedinice, MUP RS-a planira početkom godine nabaviti duge cijevi koje će koristiti pripadnici Specijalnih jednica i Žandarmerije.
Inače, posljednjih mjeseci ove jedinice MUP-a RS-a pojačale su svoje aktvnosti, a za petak su najavljene dvije vježbe – prva na Jahorini, a druga u Mrkonjić Gradu. O aktivnostima MUP-a RS, u četvrtak je popodne predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upoznao i američkog diplomatu Gabrijela Eskobara.
“U vježbi učestvuju MUP i Žandarmerija RS te je jasno kako je riječ o još jednom provokativnom potezu sa ciljem proizvodnje konflikta”, saopćeno je iz kabineta predsjedavajućeg Komšića.
Svemu ovome su prethodile su najave lidera SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska donijeti zakone kojim će, faktički, formirati paralelne (para)vojne formacije koje će biti pod komandom tog entiteta.
Milanko Kajganić je vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja. On je dobio podršku sedam članova VSTV-a i upravljat će Tužilaštvom BiH dok ne bude okončana konkursna procedura za izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Podsjetimo, VSTV je u srijedu ujutro razriješio Gordanu Tadić funkcije glavne državne tužiteljice nakon čeka je donosena odluka o izboru njenog nasljednika. Presudni glas za izbor Milanka Kajganića dao je federalni tužilac Slavo Lakić.
Kajganić je blizak bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji. On je jedan od tužilaca koji je, zajedno sa Gordanom Tadić bio umiješan u akciju spašavanja generala Milomira Savčića. Iako nije imao nikakvo pravosudno iskusto, imenovan je za državnog tužioca. I sve to tokom mandata Milana Tegeltije.
Rođen je u Doboju 16. 11. 1975. godine. Srednju školu unutrašnjih poslova završio je u Banjaluci 1994. godine, a 1998. godine je diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova u Banja Luci.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Banjaluci 2005. godine, a pravosudni ispit je položio 2008. godine.
Radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao policajac od 1994. – 1995. godine.
Od 1995. – 2000. godine je radio kao komandir voda – vaspitač u Centru za obrazovanje kadrova unutrašnjih poslova MUP-a RS u Banjaluci.
Od 2000. godine do juna mjeseca 2006. godine je radio kao inspektor u Odjeljenju za sprečavanje proizvodnje i prometa opojnih droga Centra javne bezbjednosti Banjaluka.
Od mjeseca juna 2006. godine do 01. 01. 2007. godine je radio kao inspektor u Inspektoratu za unutrašnju kontrolu MUP-a RS.
Od 01. 01. 2007. godine do 15. 03. 2014. godine je radio u Specijalnom tužilaštvu u Banjaluci, na poslovima tužilačkog istražioca.
Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, dana 06. 03. 2014. godine, imenovan je na poziciju tužioca u Tužilaštvu BiH, koju je počeo obavljati 15. 03. 2014. godine.
Gordana Tadić više nije glavna državna tužiteljica. Visoko sudsko i tužilačko vijeće odbilo je njenu žalbu na odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je razriješena funkcije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Za razrješenje je glasalo šest članova VSTV-a dok je pet bilo protiv. Jedno je bilo suzdržano.
Podsjećamo, dvije disciplinske komisije VSTV-a BiH utvrdile su da je Gordana Tadić, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, izbjegavala primjenivati TCMS sistem, odnosno elektronski sistem za automatsku dodjelu predmeta. Osim toga, utvrđena je i njena odgovornost zbog nepoštivanja Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, prema kojem je morala tražiti sigurnosne provjere za osoblje zaposleno u Tužilaštvu BiH. Nakon ovih odluka, Tadićeva je imala pravo žalbe VSTV-u, ali samo na izrečenu sankciju.
Dvije članice VSTV-a morale su se izuzeti od glasanja, i to Biljana Simenunović i Željka Radović. Pored njih, o slučaju Tadić nije se izjašnjavala ni Duška Bogojević koja zbog zdravstvenih problema nije prusustvovala sjednici Vijeća.
Do kraja ove dvodnevne sjednice VSTV će bit će donesena odluka o vršiocu dužnosti glavnog tužioca tužilaštva BiH.
Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.
Narodna skupština RS-a na sjednici zakazanoj za srijedu trebala bi razmatrati prijedlog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji podrazumijeva “razvlašćivanje” državne Agencije za lijekove.
Kompletan prijedlog Zakona možete pročitati klikom ovdje.
“Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici. Agencija je samostalna uprava organizacije i ima svojstvo pravnog lica”, navedeno je u članu 4 Prijedloga Zakona.
Sjedište Agencije je u Banja Luci, a Agencija RS u svom sastavu ima Kontrolnu laboratoriju i Glavnu kancelariju za farmakologiju.
“Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8.
U članu 28 je navedeno da će “način i postupak razvrstavanja lijekova” biti propisan pravilnikom koji donosi direktor Agencije za lijekove RS.
“Lijekovi se stavljaju u promet u Republici samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovoj Zakona”, navedeno je u članu 31 Zakona koji će NSRS razmatrati na sjednici u srijedu.
To znači da će svi farmaceuti, kada na snagu stupi ovaj Zakon, dozvole za prometovanje na teritoriji RS morati tražiti od Agencije za lijekove Republike Srpske.
Ovim Zakonom, faktički, poništava se djelovanje Agencije za lijekove BiH koja je jedina bila nadležna za izdavanje dozvola potrebnih za promet lijekovima i medicinskom opremom. Ovo je jedan od seta zakona čije je usvajanje najavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH koji je najavio slične zakone koji se odnose na Oružane snage BiH i pravosudne institucije.
Najmanje četrnaest državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, zbog njegovih najava rušenja institucija BiH, saznaje Istraga.ba.
Nakon što je prošlog petka državni tužilac Džermin Pašić dostavio zahtjev za formiranje predmeta po službenoj dužnosti, u ponedjeljak je njegovu inicijativu podržalo još najmanje deset tužilaca. Kada se tome dodaju još tri tužioca koji su odmah u petak podržali Pašićevu inicijativu, dolazimo do ukupno četrnaest državnih tužilaca koji su zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, inicijativu za formiranje predmeta u ponedjeljak su podržali tužioci Oleg Čavka, Dubravko Čampara, Merisa Nurkić, Jasmin Šoše, Sena Uzunović, Seid Marušić, Senad Osmić, Suada Pašić, Ćazim Hasanspahić i Kasim Halilčević. U petak su, podsjećamo, nakon prvobitne inicijative Džermina Pašića formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zatražili tužioci Elvira Stanojlović, Izet Odobašić, Saša Sarajlić.
Podsjećamo, prošlog petka, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.
“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.
Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.
“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.
Kako bi prikrila činjenično stanje, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u ponedjeljak popodne za N1 televiziju saopćila kako je predmet protiv Dodika već formiran.
“Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv člana predsjedništva gospodina Milorada Dodika koje su pristigle u posljednje vrijeme, posljednja dana 18.10.2021. godine. Radi blagovremene spoznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac a ostale prijave su također u radu”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.
Interesantno je, međutim, da četrnaest tužilaca koji su do danas potpisali inicijativu za formiranje predmeta o tome nije obaviješteno. Osim toga, Pašić je tražio formiranje predmeta zbog Dodikovih najava rušenja ustavno-pravnog poretka BiH, a ne zbog “negiranja genocida”, zbog čega su predmeti ranije formirani.
“Sada sam penzionisan, ali sam još u raspoloženju da ubijam ljude”, rekao je 2016. godine novinarki Al Jazeere English Vojislav Čarkić.
Pet godina kasnije u popu Vojislavu Čarkiću još je bilo snage da stisne ruku srpskom patrijarhu Porfiriju. Fotoreporter portala Klix u subotu je popodne ispred hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Sarajevu fotografisao doček za patrijarha. Na jednoj fotografiji se vidi da je među onima koji su dočekali Porfirija bio – Vojislav Čarkić, poznat kao Pop Vojo ili Pop Žućo. I na snimku Federalne novinske agencije (FENA) (0.25) iz drugog ugla se vidi Pop Vojo dok stišće ruku patrijarhu Srpske pravoslavne crkve.
A zašto je uopće bitan Vojislav Čarkić?
“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kazao je novinarki Al Jazeere ovać sveštenik koji je tokom rata “službovao” na sarajevskom naselju Grbavica. Bio je komandant jedne četničke divizije.
“Ovaj 79-godišnji (tekst objavljen 2016.) pravoslavni sveštenik, koji je sada u penziji, nije se samo borio nego je i krstio druge vojnike i predvodio njihove sahrane.
pop Vojo 1996. godine na Grbavici
Grbavica je bila odvojena od ostatka Sarajeva dok se nije potpisao mirovni sporazum u novembru 1995. Tokom rata, Grbavicu su kontrolirale srpske snage i to je bila prva linija u opkoljenom gradu.
Kao pop u vojsci, Čarkić je također bio zadužen da blagosilja oružje koje će se koristiti u borbi – često protiv civila u Sarajevu.
“Blagoslovio sam oružje mog naroda da ih branim od balija”, kaže, koristeći pogrdnu riječ za muslimane.
Vojislav Čarkić u ratu (maskirna uniforma)
Prema svjedocima, koji su htjeli ostati anonimni, nakon što je rat završio, Čarkić je vodio sahranu majke i brata generala Ratka Mladića, kojem se sudilo u Haškom tribunalu po optužbama za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, za šta je na kraju i osuđen.
Svjedoci navode da je Mladić bio na sahrani uprkos tome što je tada bio bjegunac. Kada ga pitate za to, Čarkić odbija da razgovara, kaže novinarka Al Jazeere English.
Dok puši cigaru, Čarkić opisuje svoju ulogu u ratu te svoj život.
“U ratu i uniformi, uvijek sam bio vojnik Hrista, ratnik srpskog naroda i autentični četnik”, govorio je Vojislav Čarkić.
U junu ove godine RTRS je napravio TV prilog o ovoj “živoj legendi” koja živi u Miljevićima, u Istočnom Novom Sarajevu.
Tokom intervjua za Al Jazeeru Vojislav Čarkić je govorio kako mu je žao što ne može ići da ratuje u Ukrajini.
“Da mogu, opet bih učestvovao u ratu i borio se danas protiv takozvane države Ukrajine”, rekao je tada pop Vojo
Najmanje četvero državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zbog njegovih izjava kojim prijeti teritorijalnom integritetu BiH, saznaje Istraga.ba. No, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić do trenutka objave ovog teksta nije odgovorila na njihove zahtjeve.
Prvo je u petak, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.
“Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.
Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.
“U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.
Nakon ovog dopisa, reagirali su tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Odobašić je, prema informacijama Istrage, napisao da bi tužioci koji su zadužili predmete “negiranja genocida” morali od Suda BiH zatražiti pokretanje postupka ocjene usaglašenosti sa Ustavom i zakonima BiH zakona koje je proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović. On je naveo da se tim zakonima pokušava spriječiti nadležnost Suda BiH po Zakonu o Sudu BiH u primjeni Krivičnog zakona BiH na teritoriji cijele BiH.
Na ove inicijative, međutim, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić nije reagirala ni usmeno niti pismeno. Istina, Tadićeva je u petak boravila u Beogradu, ali ukazi Željke Cvijanović o proglašavanju spornih zakona su objavljeni još u srijedu. Osim toga, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik posljednjih sedmica najavljuje donošenje zakona o povlačenju saglasnosti na zakone o o Oružanim snagama BiH, UIO, OSA-i i Sudu BiH. Tužilaštvo BiH nije reagiralo.
Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...
