Istrage

MUP KS reagirao na pisanje Istrage i tvrde: Šmrk nije napao policiju, već policijsko auto, nisu ga uhapsili, već su ga pozvali da se, nakon napada, sam javi u stanicu, jer nema nedodirljivih!

Službenici MUP-a Kantona Sarajevo potvrdili su u svom saopćenju da je Admir Arnautović zvani Šmrk sa svojim bandom napao njihov automobil. Potvrdili su da se u trenutku napada u njihovom automobilu nalazio Eldin Mulić. Potvrdili su da je Mulić prethodno pucao na Šmrka, da je, potom, Šmrk sa svojim grupom nanio teške tjelesne povrede Muliću, da je policija uhapsila Mulića, da je Šmrk oštetio “tuđu stvar”, tj. policijski automobil”. Potvrdili su i da Šmrk nije uhapšen, već da je pozvan u službene prostorije, nakon čega je, po naredbi dežurne tužiteljice, pušten. Potvrdli su da protiv njega nisu podnijeli izvještaj o počinjenim krivičnim djelima “nanošenje teških tjelesnih povreda” i “oštećenje tuđe stvari”. I na kraju su dodali da – nema nedodorljivih.

Iz Službe za odnose sa javnošću MUP-a KS, dalje, tvrde da njihovi policajci nisu bježali od Šmrka. Ali su potvrdili da su njihovi policajci pod internom istragom zbog postupanja te večeri. A ako je postupanje bilo u skladu sa policijskim obavezama i dužnostima, čemu, onda, istraga?

A sada ćemo ovaj slučaj obraditi konkretnije, kako bismo dokazali da, ipak, ima “nedodirljivih”. I da je Šmrk jedan od njih.

Kliknete li na ovaj link, pristupit ćete medijima dostupnom biltenu MUP-a Kantona Sarajevo. Onda idite na događaje objavljene 15. 8. 2022. godine i kliknite na izazivanje opće opasnosti.

“Dana 14.08.2022.godine u 13.50 sati policijski službenici PU Centar su, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 323. KZ F BiH (Izazivanje opće opasnosti), lišili slobode lice E.M. rođen 1989.godine iz Sarajeva.  O događaju je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, pod čijim nadzorom, policijski službenici nastavljaju dalji rad na rasvjetljavanju i dokumentovanju svih okolnosti vezanih za izvršenje ovog krivičnog djela”, navedeno je na stranici MUP-a Kantona Sarajevo.

objavljeni bilten MUP-a KS

Dakle, osoba inicijala E.M. (Eldin Mulić) uhapšena je zbog sumnje da je počinila krivično djelo – izazivanje opće opasnosti. U javnosti dostupnom biltenu nema inicijala A.A.. Nema, dakle, Šmrka, nema opisanog događaja o napadu na E.M., nema napada na “policijsko vozilo”, nema “oštećenja tuđe stvari”. Jer nema nedodirljivih.

A, evo šta piše u necenzurisanom biltenu MUP-a Kantona Sarajevo dostupnom samo policijskim službenicima.

“Dana 14.8. 2022. godine u 13.50 sati, policijski službenici PU-PS Centar lišili su slobode lice Mulić Eldina, rođenog 1989. godine, iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo iz člana 323 KZ FBiH / izazivanje opće opasnosti/ izvršeno istog dana u 3.50 u ulici Reisa Džemaludina Čauševića bb., općina Centar, kojom prilikom je imenovani iz vatrenog oružja – pištolja, ispalio više metaka u pravcu lica Arnautović Admira, nakon čega je Admir, u ulici Musala bb, općina Centar, upotrebom fizičke snage izvršio krivično djelo iz člana 172 KZ FBiH, /teška tjelesna ozljeda/ izvršena na štetu Mulić Eldina, te krivično djelo iz člana 293 KZ FBiH /oštećenje tuđe stvari/, gdje je Arnautović Admir stisnutom pesnicom udario i oštetio prednje vjetrobransko staklo na službenom vozilu Golf VI, vlasništvo MUP-a KS. O navedenom obaviješten dežutni tužitelj Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, lice slobode lišeno je predato u prostorije Jedinice za osiguranje objekata i zadržavanje lica lišenih slobode MUP-a KS. Policijski službenici nastavljaju na dokumentovanju navedenih krivičnih djela”, piše u internom biltenu MUP-a Kantona Sarajevo.

necenzurisani bilten MUP-a Kantona Sarajevo

Kako su ime i krivična djela Admira Arnautovića Šmrka “isparila” iz biltena dostavljenog medijima, morali bi znati u MUP-u Kantona Sarajevo za kojeg – nema nedodirljivih.

Na redu je sada saopćenje MUP-a Kantona Sarajevo povodom pisanja portala Istraga.ba. Donosimo ga u cjelosti.

“Dana 14.08.2022. godine, oko 03.50h, policija je obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u ulici Reisa Džemaludina Čauševića, općina Centar. Na mjesto događaja odmah je upućeno više patrola policije, a  dolaskom na lokaciju policijski službenici su uočili jedno povrijeđeno lice, fizički napadnuto od više NN lica. Policijski službenici su odbili daljnji napad, te su povrijeđenog u cilju zaštite smjestili u službeno vozilo, te poduzeli druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti s ciljem uspostave narušenog javnog reda i mira, kao i identifikacije i zadržavanja osoba koje se mogu dovesti u vezu s ovim događajem. Prilikom intervencije, od strane jednog lica, upotrebom fizičke snage, došlo je do oštećenja prednjeg vjetrobranskog stakla na službenom vozilu PS Centar. Za povrijeđeno lice utvrđeno je da se radi o: – E. M. iz Sarajeva, pored kojeg je u momentu zaticanja na mjestu događaja pronađeno vatreno oružje i kapa tzv. “fantomka”, koje je isti koristio prilikom upotrebe vatrenog oružja usljed kojeg nije bilo povrijeđenih lica, a E. M. je povrede zadobio fizičkim napadom od strane drugih lica, te je prevezen na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć i konstatovane teške tjelesne povrede, nakon čega je otpušten iz bolnice. Po uputi dežurnog tužioca, E.M. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iz člana 323. KZ FBiH (Izazivanje opće opasnosti) i otpušten je nakon kriminalističke obrade.
Dva lica koja su zadržana na mjestu događaja su pozvana u službene prostorije, a radi se o: – A. A. iz Sarajeva, koji je ispitan u svojstvu osumnjičenog, zbog sumnje da je počinio krivična djela iz člana 172. i 293. KZ FBIH (“Teška tjelesna povreda” na štetu E. M. i “Oštećenje tuđe stvari” na štetu Uprave policije MUP-a KS oštećenjem službenog vozila), te je isti potom, po uputi dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, pušten iz službenih prostorija, i – A.Š. iz Sarajeva koji je na okolnosti predmetnog događaja saslušan u službenim prostorijama u svojstvu svjedoka. Policijski službenici su osigurali mjesto događaja, te je po ovlaštenju dežurnog tužioca, izvršen uviđaj i poduzete druge zakonom propisane mjere i radnje na rasvjetljavanju i dokumentovanju izvršenih krivičnih djela.
Daljnjim radom na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog događaja, policijski službenici su došli do saznanja da se u vezu s nanošenjem tjelesnih povreda E. M. može dovesti i lice A. M. iz Sarajeva koji je pozvan u službene prostorije, te ispitan u svojstvu osumnjičenog na okolnosti izvršenja krivičnog djela iz člana 172. KZ FBiH (Teška tjelesna povreda). Protiv lica E.M. nadležnom tužilaštvu je 16.08.2022. godine dostavljen Izvještaj o izvršenim krivičnim djelima iz člana 323. KZ FBiH (Izazivanje opće opasnosti) i člana 74. Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije Kantona Sarajevo. U vezi s rasvjetljavanjem i dokumentovanjem krivičnih djela iz člana 172. KZ FBiH (“Teška tjelesna povreda” na štetu E.M.) i člana 293. KZ FBiH (“Oštećenje tuđe stvari” oštećenjem službenog vozila na štetu Uprave policije MUP-a KS), do sada, ispitana su dva osumnjičena lica, A. A. i A. M., a u svojstvu svjedoka saslušana su četiri lica, te se nastavljaju dalje aktivnosti na potpunom rasvjetljavanju svih okolnosti vezanih za ovaj događaj, kao i prikupljanju materijalnih dokaza, shodno uputama Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo i naredbama Općinskog suda u Sarajevu. Po kompletiranju cjelokupnog operativnog materijala, nadležnom tužilaštvu će biti dostavljen Izvještaj protiv osumjičenih lica. U cilju poštivanja procedura u odnosu na postupanja policijskih službenika prilikom vršenja službenih radnji, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu Jedinice za profesionalne standarde Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti s ciljem provjere postupanja policijskih službenika. U vezi s prethodno navedenim činjenicama, odbacujemo kao netačne navode o tome da su policijski službenici “pobjegli” s mjesta događaja, ili da su propustili izvršiti službene radnje propisane zakonom.
Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo nastavljaju vršiti profesionalno i zakonito svoju obavezu zaštite života i imovine građana i posjetilaca u Kantonu Sarajevo, kao i procesuiranje svih lica za koja se utvrdi da su počinioci krivičnih djela ili prekršaja, posebno zastupajući jednakost svih pred zakonom, jer za policijske službenike Kantona Sarajevo nema “nedodirljivih””, navedeno je iz MUP-a KS nakon što smo objavili detalje o zataškavanju slučaja iz centra Sarajeva.

Šta vidimo iz ovog saopćenja?

Ukratko, vidimo sve ono što smo i objavili prvog dana. Eldin Mulić je pucao na Admira Arnautovića Šmrka, onda je Šmrk krenuo u potragu za Mulićem, policijska patrola je pokušala da spriječi fizički obračun, onda su zatvorili Mulića u policijski automobil, na koji je nasrnuo Admir Arnautović Šmrk, razbivši, pritome, vjetrobransko staklo. Pripadnici MUP-a KS su uhapsili pretučenog Mulića, a Šmrku su rekli dase javi u policijsku stanicu. Onda su nazvali postupajuću kantonalnu tužiteljicu Almu Džinović koja je rekla da puste Arnautovića. Kada se razbudila, tužiteljica je naredila hapšenje Eldina Mlića koji je bio u teškom stanju. Što se tiče Arnautovićevog napada na Mulića i policijski automobil, istaga je u toku. Jer nema nedodirljivih.

Opasnost za nacionalnu sigurnost: Vođama Narodnih patrola iz Srbije koji su povezani sa ruskom organizacijom Wagner zabranjen ulazak u BiH

Sigurnosne službe BiH (OSA i Služba za poslove sa strancima BiH)  zabranile su ulazak u Bosnu i Hercegovinu šestorici državljana Srbije koji se dovode u vezu sa ruskom paravojnom formacijom Wagner, saznaje Istraga.ba.

Ulazak u BiH je zabranjen Damnjanu Kneževiću, vođi udruženja “Narodne patrole” u Srbiji, zatim članovima tog udruženja Zoranu Lekiću i Aleksandru Lisovu, te pripadnicima paravojne formacije Wagner Aleksandru Milovanoviću i Zoranu Paviću iz Valjeva, kao i Draganu Mirkoviću iz Šapca.

Svi navedeni su proglašeni osobama opasnim po nacionalnu sigurnost i od početka ove godine zabranjen im je ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

Milovanović, Pavić i Mirković trenutno se nalaze u Ukrajini gdje se bore na strani ruskih snaga. Damnjan Knežević, Zoran Lekić i Aleksandar Lisov bili su veoma aktivni na sjeveru Kosova, a nedavno su posjetili Wagner centar u Rusiji.

Narodne patrole su desničarska organizacija koja je proteklih godina provodila antimigrantsku kampanju u Srbiji. Prema pisanju  BBC-a na srpskom jeziku, organizator patrola je inicijativa organizacije Nema predaje Kosova i Metohije koju predvodi Damnjan Knežević, osnivač i nekadašnji potpredsjednik Srpskog sabora Zavetnici.

Iz tadašnjeg pokreta, a današnje stranke, izašao je krajem 2014. godine nakon što su ga smijenili sa mjesta potpredsjednika. Sa angažmanom je nastavio i po izlasku iz Zavetnika, kao govornik i organizator okupljanja protiv NATO pakta, kao i Vidovdanskog protesta 2018. na kojem je potpisivana peticija za zabranu rada političkih nevladinih organizacija, koje se finansiraju iz inostranstva.

U julu 2019. godine je sa drugim desničarima upao na predstavu „Srebrenica – kad mi ubijeni ustanemo” u Kolarčevoj zadužbini. U novembru prošle godine Damnjan Knežević je boravio u Wagner centru u Rusiji.

“Meni je čast što sam ovdje”, govori Knežević na snimku koji je objavljen 29. novembra povodom njegove posjete Wagner centru.

Na snimku iz Wagner centra pojavljuju još i Zoran Lekić i Aleksandar Lisov, koji je početkom decembra predstavljen kao ideolog i voditelj  PMC Wagner centra – ANO Rusko-srpski kulturno-informativni centar prijateljstva i saradnje Orly u Beogradu.

Nepuni mjesec nakon posjete Wagner centru, Damnjan Knežević je pozvao Srbe da krenu u oslobađanje Jarinja na sjeveru Kosova. Knežević je 18. decembra prošle godine boravio na Jarinju sa nekoliko maskiranih članova desničarskih udruženja iz Srbije.

Za razliku od njega, Aleksandar Milovanović, Zoran Pavić i Dragan Mirković su bili konkretniji u svojim proruskim akcijama. Njih trojica se godinama bore u Ukrajini kao pripadnici paravojne formacije Wagner iz Rusije.

Aleksandar Milovanović, Dragan Mirković i Zoran Pavić nalaze se na spisku pripadnika Wagnera kojeg su objavile ukrajinske sigurnosne službe.

(Audio) Kako je optuženi predsjednik Skupštine USK i krajiškog SDP-a trgovao uticajem i skupljao većinu: “Samo neka kažu šta im treba, mi dajemo. Ako ovo prisluškuju ko ih j…”

“Slušaju se brojevi, ali ako ovo ko sluša, ko ih jebe”, reći će Razim Halikić, predsjednik Skupštine USK i kadar SDP-a BiH na kraju telefonskog razgovora zbog kojeg će kasnije morati sjesti na optuženičku klupu.

Općinski sud u Bihaću je svojim rješenjem od 23.06.2022. godine potvrdio optužnicu Kantonalnog tužilaštva USK Bihać protiv Razima Halkića zbog krivičnog djela Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem iz člana 382. stav 2. Krivičnog zakona FBiH, saopćeno je u petak iz Tužilaštva USK.

 “Optuženom Halkiću se stavlja na teret postojanje osnovane sumnje da je koristeći svoj službeni položaj kao predsjedavajući Skupštine USK i poslanik Socijaldemokratske partije BiH u Skupštini USK kao dio vladajuće većine u Skupštini USK koju je činio kao poslanik SDP-a, posredovao spram Zikrije Durakovića kao poslanika u Skupštini USK na način da je, protivno općim i osnivačkim aktima JU Direkcije regionalnih cesta USK, Zikriji Durakoviću usmeno ponudio i obećao poziciju direktora JU Direkcije za ceste USK, kako bi isti kao poslanik u Skupštini USK glasao za Odluku o budžetu USK za 2021. godinu i kako bi dalje kroz vršenje službene funkcije poslanika u Skupštini USK i kroz službene radnje glasao na način da podržava odluke postojeće skupštinske većine”, navedeno je u činjeničnom opisu optužnice Tužilaštva USK, a koju je potvrdio Općinski sud u Bihaću.

Tužilaštvo USK došlo je u posjed i telefonskog razgovora koji potvrđuje da je Halkić trgovao uticajem. Tako, on nepoznatoj osobi govori da je razgovarao sa troje zastupnika u Skupštini USK-a i to sa Vildanom Alibabić, Zikrom Durakovićem i Ekremom Prošićem zvanim Maršal.

“Najgore sto mi trenutno, od tri čovjeka sa koja trenutno razgovaramo, neće nijedan. Vildana, Zikrija, Maršal. Neće ni (Rasim) Kantarević da čuje. Sjedio sam sa Maršalom dva i po sata. Tri dana sam sjedio po četiri sata sa Vildanom. Sa Zikrijom, koji laže sve što pljune. Samo treba jedno od to četvero da kaže – hoću ministra i mi damo. Hoću ceste i mi damo. Hoću bilo šta i evo ti. Ali neće ništa. Samra, možeš biti direktor Zavoda za zapošljavanje. Dao sam Muriću zdravstvo. Napravim rat unutar Cazina, Nermina me pljuje gdje god stigne, zato što sam Muriću dao zdravstvo. Ima informacija milion da Zikriju vozaju u autima. Traže pare, kamate. Slušaju se brojevi, ali ako ovo ko sluša, ko ih jebe”, rekao je Halkić u telefonskom razgovoru.

Nakon što se u februaru pojavila informacija da postoji ovaj snimak, Halkić je negirao njegovu autentičnost.

“Žao mi je što institucije ne rade svoj posao, da se montira, neovlašteno snima, objavljuje. Vjerovatno su ljuti što ne mogu doći na vlast. Ali radije ćemo u opoziciju nego sa SDA u vlast”, rekao je tada Razim Halkić u razgovoru za Faktor.

Nakon pojave prvih informacija, Tužilaštvo USK je formiralo predmet i otvorilo istragu. Halkićevi navodi da je sve montirano su bili neutemeljini. Tokom istrage je utvrđeno da je on trgovao uticajem i nudio direktorske pozicije kako bi obezbijedio skupštinsku većinu.

Zajednička akcija državnog i kantonalnog pravosuđa: Policija upala u Općinu Stari Grad, u toku pretres i privatnih objekata načelnika Ibrahima Hadžibajrića

Pripadnici policijskih agencija jutros su počeli pretrese na nekoliko lokacija u Sarajevu. Prema informacijama Istrage, pretres traje u Općini Stari Grad, te u objektima koje koristi porodica načelnika Osim toga, pretresi se vrše i u elitnom restoranu Dos Hermanos u Radićevoj ulici čija je vlasnica povezana sa vođom narko kartela Tito i Dino.

Spacijalci ispred zgrade Općine Stari Grad

Akcija se realizira po naredbama Tužilaštva BiH i Suda BiH, a u sve je uklučeno i Tužilaštvo Kantona Sarajevo koje vodi nekoliko istraga protiv načelnika Hadžibajrića.

U ovom trenutku, kako saznajemo, prva meta su načelnik Ibrahim Hadžibajrić i njegov sin Seid. Oni su osumnjičeni za korupciju i pranje novca.

Dio informacija istražitelji su dobili putem dešifriranja aplikacije Sky.

Da provode akciju, potvrdili su i iz Kantonalnog tužilaštva Sarajevo.

“Po naredbi Suda BiH i Kantonalnog suda u Sarajevu i u saradnji s EUROPOL-om, a pod nadzorom postupajućih tužilaca Sarajevskog i Državnog tužilastva, pripadnici Uprave policije MUP-a KS vrše pretrese na više lokacija na području KS zbog krivičnih djela organizirani kriminal, zloupotreba položaja, primanje i davanje dara i pranje novca”, saopćeno je jutros iz Tužilaštva KS.

Fotografije i dokumenti dokazuju: Konaković se u Turskoj službeno sastajao sa šejhom Abu Anasom, selefijskim vođom kojem su Nijemci zabranili djelovanje zbog radikalnih stavova i antikršćanskih izjava

Iz promotivne kese Općine Ilidža Nermin Muzur je izvadio poklon i dao ga svom turskom domaćinu. Koji minut ranije isto je učinio još jedan član delegacije NiP-a Elvedin Okerić. Lider je sve to posmatrao sa strane. Kasnije će napraviti zajedničku fotografiju. Domaćin je stao u sredinu, a oko njega se poredala delegacija NiP-a koju je u martu ove godine u Tursku odveo Elmedin Konaković.

Nermin Mazur sa Abu Anasom

Na svojim profilima na društvenim mrežama Konaković se nije hvalio ovim susretom u Turskoj.  Pitate se – zbog čega? Odgovor je jednostavan – domaćin im je bio Muhamed Çiftçi, u selefijskim krugovima poznat kao šejh Abu Anas, njemačkim policijskim agencijama poznat kao radikalni islamista, nevladinim organizacijama kao čovjek koji je radikalizirao muslimane u Njemačkoj. Koristeći isključivo strane medije i nevladine organizacije kao izvore u nastavku ćemo se pozabaviti Abu Anasom, selefijom kojeg je u martu ove godine službeno posjetila delegacija Naroda i pravde.

delegacija NiP-a sa Abu Anasom u Turskoj

Ako na Google upišete ime Muhamed Çiftçi, pojavit će vam se brojni tekstovi u kojima piše da se radi o pripadniku selefijskog pokreta, poprilično radikalnih stavova, čiju su online školu njemačke vlasti zabranile još 2011. godine. Svoje je stavove propagirao iz njemačkog grada Braunschweig. Tamo je rođen u porodici turskih doseljenika. U selefijskim krugovima poznat je kao šejh Abu Anas. Širom svijeta poznati njemački list Die Welt u julu 2012. godine je pisao o njemu i njegovim stavovima.

Muhamed Çiftçi alias šejh Abu Anas u Njemačkoj

“Kada Muhamed Çiftçi propovijeda, govori tihim glasom”, piše Die Welt i podsjeća na neke izjave šejha Abu Anasa.

“Mnogi misle da su Židovi najopasniji. To nije istina. Kršćani su opasniji od Židova”, izdvojit će Die Welt Çiftçijevu izjavu. 

Njemači novinari bilježe i Çiftçijeve stavove o nasilju nad ženama. Citiramo ih u nastavku.

“Ako ovoj ženi pokažete štap, ona će se uplašiti. Cilj udaranja je uplašiti ženu. Pazite, ja imam palicu”, govorio je  šejh Abu Anas, pravog imena Muhamed Çiftçi. 

Muhamed Çiftçi i Pier Vogel u Njemačkoj

Abu Anasa možete pronaći na stranicama drugih njemačkih medija. Spegel TV ga je, recimo, pominjao u svojoj reportaži o radikalnim islamistima u Njemačkoj i dovodio ga u vezu sa još jednim radikanim selefijom – Pierom Vogelom.Na videu ispod možete čuti i vidjeti ko je, iz perspektive njemačkih kolega, Muhamed Çiftçi.

Konakovićevog domaćina Au Anasa možete pronaći i u izještajima međunarodnih organizacija koje su se bavile ekstremističkim skupinama. Doktor Lorenzo Vidino direktor je Programa za ekstremizam na Univerzitetu George Washington. Stručnjak za islamizam u Evropi i Sjevernoj Americi, a posljednjih 20 godina se fokusirao na istraživanje džihadističkih mreža na Zapadu. U svom izvještaju u okviru istraživanja Univerziteta George Washington on i njegove saradnici pominju Muhamed Çiftçija. Baveći se selefijskim centrima u Njemačkoj koji su se izvojili iz struktura Islamske zajednice, istraživači navode jednu od džamija u blizini Berlina. 

“Najistaknutiji salafistički lideri u zemlji često su držali predavanja ili seminare u džamiji, koji su počeli privlačiti sve više sljedbenika iz lokalne muslimanske zajednice i iz susjednih područja. Među osobama koje su držale predavanja u džamiji bili su Muhamed Ciftci, Ahmad Armih, Abdelilal Belatouani, Sven Lau i Efstathios Tsiounis – svi ključni igrači njemačke salafističke scene koji su u najboljem slučaju optuženi za radikalizaciju njemačkih muslimana i, u najgorem slučaju, za direktno regrutovanje za Islamsku državu i druge slične grupe”, navedeno je u izvještaju. 

Podsjetimo, 11. marta ove godine delegacija Naroda i pravde koju je predvodio Elmedin Konaković otputovala je u službenu posjetu u Tursku. Jedan od zvaničnih susreta imali su sa šejhom Abu Anasom, selefijskim vođom koji zagovara nasilje nad ženama i kojem su njemačke vlasti zabranile vođenje online škole zbog radikalnih stavova.

Slučaj ubistva Envera Hadrija: Belgija obustavila crvenu Interpolovu potjernicu za Andrijom Draškovićem

Belgijske vlasti obustavile su crvenu Interpolovu potjernicu za Andrijom Draškovićem, srbijanskim državljaninom optuženim za učešće u ubistvu kosovskog aktiviste Envera Hadrija 1990. godine, saznaje Istraga. Crvena potjernica je obustavljena početkom februara, a prošle sedmice su o tome obaviještene sve policijske agencije. U obrazloženju koje su uputile belgijske vlasti navedeno je da će “potraga za Draškovićem biti nastavljena na nacionalnom nivou”, odnosno samo na teritoriji te države.

Prije tačno četiri godine sud u Briselu ukinuo je prvostepenu presudu kojom je Andrija Drašković, u odsustvu, osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva Hadrija.  Osim Draškovića U istom postupku na doživotne kazne zatvora osuđeni su i bivši visokopozicionirani službenik SDB-a Božidar Spasić te srbijanski i kriminalac Veselin Vukotić. Andrija Drašković je, inače, poznati srbijanski kriminalac koji osuđivan zbog ubistva Zvonka Plećića. Posljednjih desetak godina policijske agencije imale su u svojim bazama crvenu Interpolovu potjernicu protiv Draškovića.

U junu 2015. godine, Drašković je, na osnovu Interpolove potjernice, uhapšen u Splitu. Nakon što je, uz kauciju od 100 hiljada eura pušten da u hotelu čeka odluku hrvatskog pravosuđa, Drašković je pobjegao dan prije odluke o izručenju. U novembru 2017. godine je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Belgiji, te je naloženo ponovno suđenje. Potjernica za Draškovićem ostala je na snazi. Međutim, on je u junu 2019. godine nesmetano ulazio u BiH, iako je graničarima na prijelazu Šepak sistem Granične policije pokazao da za njim postoji važeća Interpolova potjernica iz Belgije. Unatoč tome,  pripadnici Granične policije BiH nisu ga željeli uhapsiti.

Drašković u junu 2019. godine nesmetano ulazio u BiH

Granični prelaz Šepak kod Zvornika prešao je 3. juna 2019. godine u 11 i 38 minuta i to koristeći ličnu kartu Republike Srbije broj: 010266402. Kontrolisao ga je granični policajac Nermin Latifović. Sa Draškovićem je tada bio i bh. državljanin Miroslav Milanović, što dokazuje i fotografija ličnih dokumenata nastala u momentu njihove kontrole na Šepku. Prema informacijama Istrage, granični policajci su utvrdili da je za Draškovićem raspisana Interpolova potjernica, ali je tada uslijedio poziv iz centralne GP BiH nakon čega je Drašković morao biti pušten da slobodno uđe na teritoriju BiH. Njegov izlazak nije registiran.

“Ured za profesionalne standarde i unutarnju kontrolu Granične policije BiH sproveo je interni postupak protiv policijskih službenika GPBiH, a u vezi sa omogućavanjem prelaska državne granice osobi Andriji Drašković 3. juna 2019. godine na Međunarodnom graničnom prijelazu Šepak, kojom prilikom je utvrđeno da u radnjama policijskih službenika GPBiH nije bilo dokaza da su počinili povredu službene dužnosti”, naveli su iz Granične policije BiH.

Graničarima je, kako saznajemo, tada saopćeno da je prilikom kontrole u bazi IDDEEA-e utvrđeno da je Drašković bh. državljanin te da nema potrebe da bude lišen slobode jer ne može biti izručen Belgiji. Istina je da u bazi IDEEA-e postoji ime Andrije Draškovića, ali je navedeno da su svi njegovi bh. dokumenti nevažeći.

Draškovićevi dokumenti na prilikom ulaska u BiH

Prvi bh. pasoš Andriji Draškoviću je izdat 1999. godine. Proglašen je nevažećim. Potom je u avgustu 2004. godine dobio ličnu kartu, vozačku dozvolu i novi pasoš. I ovi dokumenti su poništeni, kao i lična karta izdata 2005. godine.  Draškovićevi bh. dokumenti bili su obuhvaćeni istragom u okviru tzv. afere CIPS, kada je, tada strani tužilac  Tužilaštva BiH Heikki Wendorf, uhapsio nekoliko zvaničnika policijskih agencija BiH koji su omogućili srbijanskim kriminlcima da nezakonito steknu bh. državljanstvo. Drašković je, utvrđeno je tadašnjom istragom, fiktivno bio prijavljen na adresi u Brčkom, dok mu je dio dokumenata izdat u Livnu, a dio u Zvorniku. No, ovaj predmet, otvoren još prije dvanaest godina, nije završio na sudu. Tako se Drašković slobodno kretao koristeći nezakonito izdate bh. dokumente.

Ko je Enver Hadri?

Enver Hadri bio je predsjednik Odbora za zaštitu ljudskih prava na Kosovu.  Ubijen je 25. februara 1990. u automobilu dok je čekao na semaforu u briselskoj općini Saint-Gilles.

Enver Hadri

Prilikom izricanja sad već ukinute presude protiv Andrije Draškovića, sud u Belgiji je zaključio da su Hadrija ubili kriminilci iz Beograda Vukotić i Drašković i to po nalogu tadašnjih jugoslavenskih tajnih službi u kojima je Božidar Spasić bio glavni inspektor. Sud je ocijenio da je ubistvo Envera Hadrija bilo politički motivisano jer je on branio interese Albanaca na Kosovu i zauzimao se za nezavisnost Kosova.

Proširena istraga protiv uhapšenog predsjednika Suda BiH: Debevec osumnjičen da je pomagao Zdravku Mamiću, biznismen Ljiljanko Palac posredovao prilikom davanja poklona!

Pripadnici SIPA-e večeras su ponovo pretresli kuću pritvorenog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, saznaje Istraga. Pretres je obavljen nakon što je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o proširenju istrage protiv Debeveca koji je uhapšen prije skoro dva mjeseca zajedno sa bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem.

Prema informacijama Istrage, protiv Debeveca je proširena istraga zbog sumnje da je počinio krivična djela primanje dara i drugih oblika koristi, a u vezi sa slučajevima koji su vođeni na Sudu BiH.

U pitanju su, kako saznajemo, dva predmeta. Prvi se odnosi na slučaj Zdravka Mamića, bivšeg potpredsjednika zagrebačkog Dinama koji je, bježeći od hrvatskog pravosuđa, utočište našao u BiH. Drugi slučaj se odnosi na postupak vođen pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH i u pitanju je kompanija Kramar iz Ljubuškog.

Tužilaštvo BiH sumnja da je Debevec pogodovao porodici Mamić glede odluka Suda BiH koje su se odnosile na postupke izručenja Zdravka Mamića u Hrvatsku, kao i deblokada računa na kojima se nalazilo nekoliko miliona KM, a čiji je vlasnik bio Mamićev sin. Sve je, sumnja Tužilaštvo, dogovoreno na sastanku u Grudama gdje su se sreli Debevec i Mamić, a glavni posrednik je bio hercegovački biznismen Ljiljanko Palac, koji se intenzivno družio sa dekanom Stomatološkog fakulteta u Sarajevu Muhamedom Ajanovićem i suspendovanim predsjednikom Suda BiH Rankom Debevecom. Mamić je, sumnja dalje Tužilaštvo, odlučio pokloniti sat Ranku Debevecu (vrijednost 15 hiljada eura), posrednik prilikom predaje sata bio je biznismen Ljiljanko Palac. Upravo su ovaj sat pripadnici SIPA-e večeras tražili u stanu Ranka Debeveca, ali ga, prema informacijama Istrage, nisu pronašli.

biznismen Ljiljanko Palac, tužilac Oleg Čavka i dekan Muhamed Ajanović

Drugi dio proširenja istrage odnosi se na odluke Suda BiH u vezi sa kompanijom Kramar iz Ljubuškog koja se bavi uvozom automobila. Tužilaštvo BiH sumnja da je kompanija Kramar, također preko biznismena Ljiljanka Palca, uspjela isposlovati presudu kojom joj je omogućen povoljniji uvoz automobila u BiH. Zauzvrat je, kao mito, treća osoba, povezana sa predsjednikom Suda BiH, dobila automobil POLO.

Podsjetimo, suspendirani predsjednik Suda BiH Ranko Debevec i bivši direktor OSA-e Osman Mehmedagić uhapšeni su 18. decembra prošle godine zbog sumnje da su nezakonito izdavali naredbe za prisluškivanje telefona. Od tada se obojica nalaze u pritvoru. Prilikom hapšenja, Debevec se nalazio u društvu dekana Stomatologije Muhameda Ajanovića koji je, također, bio u odličnim privatnim vezama sa bizmismenom Palcem. Već smo objavljivali fotografije na kojima se vide biznismen Palac, državni tužilac Oleg Čavka i dekan Stomatologije Muhamed Ajanović.

Ministarstvo sigurnosti BiH zatražilo hitnu informaciju: Zbog čega direktor Granične policije BiH Zoran Galić nije spriječio hrvatske kompanije da ispod Save postave plinovodne cijevi

Ministarstvo sigurnosti BiH zatražilo je u subotu od Granične policije BiH dostavljanje hitne informacije o dešavanjima u Brodu, gdje dvije hrvatske kompanije, na osnovu sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske, bez saglasnosti institucija BiH, ispod korita Save postavljaju plinodne cijevi za gasifikaciju ruske Rafinerije nafte u Brodu.

“Unutar Ministarstva sigurnosti analiziramo problem, upućen je zahtjev prema Graničnoj policiji BiH za dostavljanje njihovih saznanja i informacija, nakon čega možemo preduzimati mjere iz svoje nadležnosti”, kazao je Istraga.ba ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

U petak su, podsjećamo, nakon priče Istrage o događajima na Savi reagirala i dva člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, koji su zatražili od hrvatskih vlasti da zaustave sve radove jer ovaj slučaj predstavlja “udar na suverenitet države Bosne i Hercegovine”.

“Jedan od aktera koji nam mora ponuditi odgovore na pitanja kako je ovo uopće bilo moguće je Zoran Galić, direktor Granične policije BiH”, kazao je Komšić.

Umjesto Zorana Galića, naravno, oglasio se predstojnik njegova ureda Svevlad Hoffman.

“Čim dobijemo službeni dopis, angažirat ćemo ronilački tim opremljen i osposobljen naporima člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ispitati možebitnu “agresiju” na plavu granicu Bosne i Hercegovine” kazao je Hoffman za Hrvatski medijski servis.

Ovom izjavom Hoffman je jasno stavio do znanja da Granična policija BiH ne želi preduzeti ništa kako bi spriječila nezakonito djelovanje hrvatskih kompanija u Brodu. Prema Zakonu o graničnoj kontroli BiH, granična kontrola, pored ostalog, obavlja se radi “osiguranja nepovredivosti državne granice”. 

“Vršenje granične kontrole je pod mjerodavnošću GP BiH. Poslove granične kontrole obavljaju policijski službenici GP BiH. Pri obavljanju poslova granične kontrole policijski službenici GP BiH primjenjuju važeće propise i ovlaštenja propisana zakonima. GP BiH u obavljanju poslova granične kontrole surađuje s drugim državnim tijelima u BiH”, piše u članu 4 Zakona o graničnoj kontroli BiH.

Granična policija kojom rukovodi HDZ-ov kadar i hrvatski državljanin Zoran Galić morala je spriječiti radnike hrvatskih kompanija da postavljaju plinovodne cijevi na teririji BiH. Osim ako im Granična policija BiH nije dala saglasnost vez prethodne odluke Vijeća ministara BiH.  No, u tom slučaju bi moralo reagirati Tužilaštvo BiH kojim, također, rukovodi državljanka Republike Hrvatske Gordana Tadić.

Istraga.ba je objavila u petak da hrvatske kompanije u noći između srijede i četvrtka postavile plinovodne cijevi, duge oko 450 metara. Sve je urađeno temeljem sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Srpske o “gasifikaciji” Rafinerije nafte u Brodu čiji je većinski vlasnik ruski Zarubrežnjeft. Za gradnju ovog plinovoda državne vlasti Bosne i Hercegovine nikada nisu dale saglasnost. A morale su.

“Vijeće ministara Bosne i Hercegovine stara se o izvršavanju međunarodnih ugovora preko nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i entiteta”, piše u Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.

Po istom Zakonu, sve sporazume i međunarodne ugovore moraju ratificirati Parlament i Predsjedništvo BiH. U ovom konkretnom slučaju ništa od toga nije urađeno. Hrvatska firma je preko granice položila cijevi za plin, Granična policija BiH nije ih spriječila. Cijevi su položene u zoru 25. marta. Istog dana Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske izdala je dozvolu “Rafineriji nafte Brod” za obavljanje djelatnosti “trgovine i snabdijevanja prirodnim gasom”. Država BiH iz ovog međudržavnog projekta potpuno je isključena.

U vezi sa ovim slučajem reagirao je i član Kolegija Predstavnčkog doma Paralamenttarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

“U vezi sa skandaloznim postavljanjem plinovodne cijevi ispod korita rijeke Save kao međudržavne granice, a bez saglasnosti države Bosne i Hercegovine, i na bazi tzv. Sporazuma između Republike Hrvatske i bh entiteta RS, podsjećam na tri važna propisa na osnovu kojih odmah mora reagovati Pravobranilaštvo BiH: 1. Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora – samo su države subjekti međunarodnog prava ( to bi trebala da zna R Hrvatska kao članica EU); 2. Ustav BiH: Predsjedništvo BiH je nadležno za vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora, a Parlamentarna skupština BiH odlučuje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora ( nije ispoštovana niti jedna od ove dvije ustavom obavezujuce procedure – i ovo je morala znati R Hrvatska, kao clanica EU) ; 3. Zakon o graničnoj kontroli: Granična linija je isključiva nadležnost Granične policije BiH.Dakle, rijeka Sava predstavlja međunarodno priznatu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i svako zadiranje u granični pojas, bez saglasnosti države, predstavlja najgrublju povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Zbog toga tražim da se navedeni Sporazum proglasi ništavim, uključujući i sve posljedice koje proizilaze iz istog”, naveo je Zvizdić

Napad u sarajevskom naselju Dobrinja: Ranjen Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire FBiH i svjedok u predmetu Profit!

Nepoznata osoba ili više njih pucale su u srijedu popodne na Mateja Živkovića, člana Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH, saznaje Istraga.
Živković je teško ranjen i prebačen je na Klinički centar u Sarajevu. Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo ogradili su mjesto zločina i uskoro bi trebao početi uviđaj. Napad se desio u sarajevskom naselju Dobrinja.
Da je ranjen Matej Živković potvrđeno nam je i iz policijskih izvora.
Živković je, prema informacijama Istrage, jedan od ključnih svjedoka u predmetu Profit, u okviru kojeg je optužen Zijad Blekić, trgovac dionicama, i bivši član Komisije za vrijednosne papire Hasan Ćelam.
Prema nezvaničnim informacijama, Živković je napadnut i nekoliko dana ranije.

Dan D u VSTV-u: Konačni pad Milana Tegeltije ili privremeno spašavanje antidejtonskim djelovanjem

Prije nego je u srijedu navečer formalno otvorio konsultativni sastanak, Milan Tegeltija je članovima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća podijelio pismo podrške koje je dobio od Udruženja sudija Republike Srpske. Potom je prešao na stvar. Saopćio je svojim kolegama da su svi zajedno ugroženi u Sarajevu, da je on podnio krivičnu prijavu zbog nezakonitog praćenja, da bi njegovim odlaskom “došlo do nemira u BiH”. Na kraju svog izlaganja, predsjednik VSTV-a je ponudio “džentlmenski dogovor” da “članovi VSTV-a usvoje zaključak kojim će osuditi pritiske na njega”, da ustvrde da je “snimak njegovog razgovora sa Milijanom Buhom montaža” i, na kraju, da ga pozovu da podnese ostavku.

“Ja ću, onda, dobiti malo vremena da razmislim, kako bismo pripremili javnost na moj odlazak”, predložio je Tegeltija.

Njegovim planom, očekivano, bile su oduševljene Željka Radović, Duška Bogojević i Jadranka Stanišić. Ove su članice VSTV-a podržale Milana Tegeltiju i sigurno će na dnašnjoj sjednici biti protiv njegove smjene. Na drugoj je strani, barem za sada, deset članova Vijeća. Sanela Gorušanović Butigan, Biljana Simeunović, Lejla Hadžić, Slavo Lakić, Goran Nezirović, Mahmut Švraka, Monika Mijić, Selim Karamehić, Amila Kunosić i Berina Alihodžić bili su saglasni da Milan Tegeltija mora podnijeti ostavklu. Ukoliko svi navedeni ostanu dosljedni predsjednik VSTV-a bit će smijenjen, jer je deset glasova, zapravo, potrebna dvotrećinska većina za smjenu Milana Tegeltije.

Početkom ove sedmice Tegeltija je imao sastanke sa predstavnicima Međunarodne zajednice u BiH. Od njega je direktno zatraženo podnošenje ostavke. No, ukoliko to odbije, diplomate su tražile od članova VSTV-a da ga razriješe.

“Upravni odbor PIC-a primio je k znanju odluku članova VSTV-a da se očituju povodom nedavnih dešavanja i podstiče ih da poduzmu odgovarajući korak kojim će se povratiti povjerenje u tu instituciju”, saopćeno je u srijedu nakon sastanka ambasadora najmoćnijih zemalja koje su članice Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Tegeltiju je kasnije, ipak, podržala samo Ambasada Ruske Federacija koja je ustvrdila da se ne smije vršiti pritisak na pravosudne institucije. No, i Rusi su, kao i Tegeltija, ostali usamljeni u priči o VSTV-u. Postoji više načina da Milan Tegeltija bude smijenjen, a samo jedan da se spasi. I to privremeno.

Za smjenu predsjednika VSTV-a, pod uslovom da su sjednici prisutni svi članovi Vijeća, potrebno je imati deset glasova. U ovom trenutku, dakle, postoji dvotrećinska većina za smjenu Milana Tegeltije.  Ukoliko, pak, neki od desetoro članova VSTV-a ne budu glasali za smjenu, Tegeltija će privremeno biti spašen, jer će Ured discipolinskog tužioca podići tužbu protiv njega zbog narušavanja ugleda pravosuđa. U tom slučaju Milan Tegeltija ne može odlučivati o sastavu Disciplinske komisije. Formalno, Komisiju bi morala formirati Sanela Gorušanović Butigan i jasno je da Tegeltija ne bi imao kontrolu nad članovima VSTV-a koji bi u tom slučaju po hitnom postupku razmatrali njegovo udaljenje s dužnosti predsjednika VSTV-a, Jedini način da se Milan Tegeltija spasi, brarem privremeno, je da VSTV ostavi bez kvoruma. Naime, prema Zakonu o VSTV-u za odežavanje sjednice Vijeća potrebno je prisustvo jedanaest članova. Predstavnik Suda BiH u Vijeću Dragomir Vukoje jučer je formalno otvorio bolovanje i sada ima opravdanje da ne dođe na današnju sjednicu. Osim njega, sjednicu bi mogle napustiti još i Tegeltijine sljedbenice Jadranka Stanišić, Duška Bogojević i Željka Radović. Ukoliko njih tri i Tegeltija napuste sjednicu, a Vukoje zbog bolovanja ne dođe na sjednicu, neće biti kvoruma za odlučivanje i predsjednik VSTV-a će “preživjeti” još jednu kriznu situaciju. No, to bi značilo da on više ne bi smio doći na sjednicu VSTV-a i ta bi institucija bila paralizirana, što bi moglo izazvati reakciju OHR-a, jer je u pitanju antidejtonsko djelovanje. Tegeltija, međutim, računa da u decembru ističe mandat Moniki Mijić, a na njeno bi mjesto trebao doći kadar HDZ-a kojeg u VSTV imenuje Vijeće ministara. Međutim, bez saglasnosti oba zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara, ta institucija ne može imenovati novog člana Vijeća. Osim toga, u februaru ističe mandat Dragomiru Vukoji i na njegovo mjesto dolazi Halil Lagumdžija, što bi značilo da Milan Tegeltija, uz sve moguće opstrukcije i antidejtonsko djelovanje, na funkciji može ostati do kraja februara. Uz uslov da ne održava sjednice. Stoga je mnogo izvjesnija opcija da će predsjednik VSTV-a biti razriješen danas ili najkasnije do sredine decembra. Ukoliko, naravno, ne podnese ostavku što mu je sugerisano.

 

NAJČITANIJI ČLANCI

Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...