Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Inkvizicija je počela: Neka gori Branko Perić!

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    Danas gori Branko Perić. Sutra ćete, možda, na lomači biti vi. To što mislite da po vas ne dolaze, u zabludi ste. Inkvizicija je počela i svako od nas može biti vještica. Posvetit će vam jedan Facebook status, pustit će dvije tri suze pred kamerama i nema tog suda koji će imati hrabrosti da kaže da ste nevini.

    Dokazi već odavno nisu bitni. Jer da jesu do presude u predmetu Dženan Memić ne bi ni došlo. Da su dokazi i činjenice bitni, ne bi bilo ni optužnice protiv petero nesretnika koji su spaljeni u lovu na vještice.

    Ne može ničija tragedija, a porodicu Muriza Memića jeste zatekla tragedija, biti izgovor za nove tragične sudbine. Ne može se neko osuditi na osnovu impresija. A pravosuđem BiH već odavno se formiraju predmeti na osnovu impresija javnosti koju, prethodno, temeljito pripreme lažima na društvenim mrežama i centralnim informativnim emisijama.

    Danas, rekoh, gori Branko Perić. Gori zbog toga što je spasio čast pravosuđa. Taj obraz su isprljali državni tužioci hapseći i pritvarajući ljude koji nisu krivi. Da – nisu krivi. I, opet, nisu krivi.

    Upozoravao sam na stranicama Istrage i na televizijama, dok me još nisu prestali zvati zbog toga što govorim ono što se ne uklapa u matricu, da je optužnica u slučaju Memić najveća sramota bh. pravosuđa. Nisam to govorio i pisao da bih spriječio otkrivanje istine o smrti nesretnog Dženana Memića. Pisao sam i govorio zbog toga što sam vidio dokumente Tužilaštva BiH. A u njima nema ništa. Od ove optužnice samo je bio sramotniji pečat sudije Mirsada Strike koji je potvrdio osnovanu sumnju. Ali možda je to i bolje. Ko je htio gledati, a malo je takvih, nažalost, mogao je vidjeti ono što se u žargonu naziva – montažom.

    Na toj je montaži nastala jedna stranka koja u svom imenu ima riječ pravda i čiji predsjednik neistomišljenicima poručuje da dolazi po njih. Po Hasana Dupovca i Zijada Mutapa su prvo došli. Kasnije će doći i po Alisu Mutap, vodeći je u pritvor u petom mjesecu trudnoće. Došli su i po Josipa Barića zato što je radio svoj posao. Došli su po recepcionera iz jednog sarajevskog hotela. Jer oni dolaze bez dokaza. Oni dolaze kada požele i nije bitno da li ste krivi ili ne. Oni vam na leđa stave naljepnicu – režimski čovijek. I tada postajete zaštitnik ubica.

    Činjenice su već odavno precijenjena stvar u javnom prostoru. Evo, predsjednik Naroda i Pravde Elmedin Konaković napiše na Facebooku da je sudija Branko Perić tokom suđenja pomagao svjedocima optuženih i svi mediji, bez ikakve provjere objave njegov status kao konačni sud. To što optuženi tokom suđenja nisu imali nijednog svjedoka uopće nije bitno. Laž je u trenutku postala istina i Branko Perić je završio na lomači.

    U zabludi su bili svi koji su mislili da će direktan prijenos objave presude otvoriti oči onima koje je zaslijepila laž i mržnja. Bilo je dovoljno samo da sudija Branko Perić kaže da optuženi nisu krivi – i vatra je naložena. Direktno u kabinetu federalnog ministra unutrašnjih poslova Aljoše Čampare čijoj je savjetnici pozlilo na Instagramu i „utroba joj se počela okretat“.

    Danas gori Branko Perić. Sutra ćete, možda, na lomači biti vi. Ali tada neće biti sudije Branka Perića da razdvoji istinu od laži.

    Jedan sudija danas je spasio obraz pravosuđa. Ali obraz medija danas je teško spasiti. Laž je postala istina, a istina se naziva glasom nepostojećeg režima. Evo, nisam pravnik, ali nikako ne mogu da shvatim da neko može završiti u pritvoru zbog toga što je nepoznatoj osobi pomagao nakon izvršenja nepoznatog krivičnog djela. I još manje shvatam da niko, dobro, skoro niko od novinara ne postavi to pitanje prvo sebi, a potom i vrhovnom tumaču svega – Ifetu Feragetu

    Zamislite da vozite automobil i stanete na pješačkom prelazu kako bi ulicu prešlo nekoliko pješaka. Među pješacima koji prelaze možda ima neko ko je nekad i negdje počinio krivično djelo koje još nije otkriveno. Po logici ĆAzima Hasanspahića i Dubravka Čampare vi ste počinili krivično djelo, jer ste nepoznatoj osobi pomogli nakon izvršenja krivičnog djela. To što ne znaju koja je osoba počinila krivično djelo i koje je krivično djelo uopće počinjeno, ne mijenja činjenicu da ste vi tu, nepoznatu osobu pustili da pređe pješački prijelaz.

    E, tako, otprilike, zvuči optužnica u predmetu „Dženan Memić“.

    Danas gori Branko Perić. Inkvizicija je počela. Ako je ne vidite, budite sigurni da ćete je vidjeti kasnije. Kada vam u šest ujutro pokucaju na vrata. Samo, tada neće biti Branka Perića da vas nevine oslobodi.

    Visoki predstavnik se predomislio: Schmidt otkazao saslušanje pred Evropskim parlamentom

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Visoki predstavnik otkazao je svoje pojavljivanje pred Odborom za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta, objavio je politicki.ba.

    Kako je potvrđeno za Politicki.ba iz ureda poslanice Tineke Strik, on je obavijestio ovo tijelo da se neće pojaviti pred njima na saslušanju zakazanom za 30 novembra.

    Visoki predstavnik trebao je odgovarati na pitanja poslanika o zadnjem svojem korištenju Bonskih ovlasti kada je u izbornoj noći 2. oktobra nametnuo promjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i Ustava entiteta F BiH u kojima je, između ostalog, povećao broj delegata u Domu naroda F BiH.

    Strik je ranije objavila da je Schmidt prihvatio da dođe pred AFET.

    Nakon što su brojni poslanici ove evropske institucije oštro osudili njegovo nametanje izmjena Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH, dogovoreno je njegovo saslušanje pred poslanicima Evropskog parlamenta.

    Schmidt je 2. oktobra, netom nakon zatvaranja birališta, nametnuo sveobuhvatne izmjene Izbornog zakona i Ustava entiteta F BiH. Uz ostalo, promijenio je broj delegata u sva četiri kluba Doma naroda F BiH.

    Na to je reagiralo i čak 25 poslanika Evropskog parlamenta, ali i parlamenata Francuske, Holandije, Austrije…

    U otvorenom pismu oni su naveli:

    “U prošlosti smo žestoko branili mandat OHR-a od bilo kakvog podrivanja, nacionalističkih pokušaja i nastavit ćemo to činiti u budućnosti koliko god bude potrebno.

    Mandat OHR-a je vjerovatno najmoćnija i najdalekosežnija međunarodna nadzorna struktura u bilo kojoj zemlji na svijetu. Takozvana Bonska ovlaštenja mogu nadvladati demokratske institucije i odluke kada OHR vidi da je Dejtonski sporazum ugrožen. Dakle, nosilac ovog mandata treba voditi računa o velikom osjećaju odgovornosti, integritetu, proporcionalnosti i poštovanju nacionalnih institucija i građana.

    S obzirom na to, izražavamo našu najdublju zabrinutost u vezi sa vašom upotrebom Bonskih ovlasti na samom kraju dana izbora”.

    Evropski poslanici zamjerili su visokom predstavniku i na tajmingu nametanja Izbornog zakona BiH i Ustava entiteta F BiH.

    “Očekujem da vrlo jasno precizira zašto se odlučio za takav korak, baš na noć izbora u BiH i šta konkretno očekuje, da će ta vrlo parcijalna odluka donijeti u pogledu poslije izbornog političkog života u BiH. Da razjasni stav hrvatske diplomatije o utjecaju na njegovu odluku i da li je ta odluka bilo kako bila donesena na bilo kakvim ideološkim ili drugim vezama među njim i HDZ odnosno EPP. Generalno očekujem oštru i otvorenu debatu oko njegove odluke koja je naime donijeta iz nimalo uvjerljivih razloga”, kazao je za Novinsku agenciju Patria Klemen Grošelj, jedan od poslanika Evropskog parlamenta.

    Pojasnio je i može li konačni stav Odbora, ukoliko bude donesen, doprinijeti eventualnom povlačenju ili ispravljanju Schmidtovih odluka, s obzirom na mnoge poruke iz EU da te njegove nametnute odluke nisu u skladu s evropskim i demokratskim vrijednostima.

    “Bojim se da ne, ali će stav EP svakako utjecati na odnos EU i Ureda OHR ali i gospodina Schmidta, kao visokog predstavnika. Do sada je EP podupirao rad OHR, ali zadnji njegovi potezi tu potporu postavljaju pod upitnik, sa čime se narušava i kredibilitet same funkcije visokog predstavnika.

    Ne želim pristati na tezu, da je funkcija kao takva nepotrebna, naprotiv, svakako, da je neophodna ali u prvom planu moraju znati kakav je izvorni cilj te funkcije, a to svakako nije ugađanje jednoj političkoj opciji, nego garant progresije, mira i prije svega, ne ponoviti podjele, koje su u krvavim 90-im dovele do strašnih zločina na području Bosne i Hercegovine, pa čak i ono najgore, bili smo svjedoci genocidu”, istakao je Grošelj.

    Nadalje, govoreći o spornim detaljima nametnutih odluka Grošelj napominje da je to prije svega vrijeme donošenja odluke.

    “To je bilo na izborni dan, koji je sasvim neprimjeran, a drugo je što se tom odlukom prave nove nejednakosti i neće doprinijeti demokratiji u BiH niti radu organa vlasti BiH. Ova odluka očigledno prije svega preferira očekivanje jednog dijela politike BiH, koja ne zaboravimo, svoje stavove izražava između ostalog i u blokiranju pojedinih institucija. Zato me čudi, kada čujem, da se na taj način brani i bori za prava građana Bosne i Hercegovine”, dodao je Grošelj.

    Suočen sa kritikama, visoki predstavnik prihvatio je da odgovara na pitanja poslanika.

    U pripremama te sjednice vodila se i svojevrsna ne samo politička bitka.

    Uz ostalo, debatirano je i da li će saslušanje Schmidta biti javno ili ne, te ko može prisustvovati sjednici.

    Schmidt je na kraju “prelomio” i otkazao već ranije potvrđeni dolazak.

    Sud BiH presudio: Alisa Mutap i drugi oslobođeni optužbi da su zataškavali istragu o smrti Dženana Memića

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Oslobađaju se optužbi”, rekao je predsjednik sudskog vijeća Branko Perić dok su ispred njega, u najvećoj sudnici Suda BiH, stajali optuženici Alisa Ramić, Zijad Mutap, Hasan Dupovac, Josip Barić i Muamer Ožegovića.

    Nisu krivi, pa ih je Sud BiH oslobodio svih optužbi Tužilaštva BiH organizirani kriminal u slučaju poznatom kao Dženan Memić.

    U toku je čitanje obrazloženja presude koje možete pratiti uživo na ovom linku.

    Ova odluka Suda BiH nije pravsnažna.

    Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je u julu prošle godine podiglo optužnicu protiv Alise Mutap-Ramić, bivše djevojke stradalog  Dženana Memića, njenog oca Zijada Mutapa, policajaca Hasana Dupovca i Josipa Barića, te recepcionara iz hotela na Ilidži Muamera Ožegovića.

    Optuženi se terete da su, u periodu od 8. februara 2016. godine, pa nadalje, pristupili grupi za organizirani kriminal, formiranoj od Zijada Mutapa i drugih, a koja je organizirana radi prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić, sin Muriza, rođen 1994. godine, zadobio teške tjelesne povrede opasne po život dan 08.02.2016. godine u Velikoj Aleji, općina Ilidža, usljed kojih je 15.02.2016. godine preminuo u Kliničkom centru Sarajevo – saopćeno je iz Tužilaštva. U optužnici se navodi da su optuženi vršili prikrivanje dokaza i počinitelja fingiranjem dokaza, prikrivanjem njima poznatih činjenica, te poduzimali radnje sa ciljem prikrivanja stvarnog načina na koji je Memić Dženan zadobio teške tjelesne povrede opasne po život.

    Tokom suđenja je, međutim, utvrđeno da su optužbe Tužilaštva BiH neosnovane. O brojnim nelogičnostima Istraga je pisala u nekoliko navrata.

     

     

     

    Sve tužilačke nelogičnosti u “slučaju Dženan Memić”: Organizovana grupa kojom je do pola suđenja rukovodio Hasan Dupovac, a od pola Zijad Mutap, štitila nepoznate osobe nakon počinjenja nepoznatog krivičnog djela

    Piše:
    Redakcija
    -

    Može li se nepoznatim osobama pomoći nakon izvršenja nepoznatog krivičnog djela? Ako pitate Tužilaštvo BiH – može. I zato su državni tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara odlučili potpisati optužnicu u “slučaju Memić” kojom pet poznatih osoba, međusobno nepovezanih, terete da su počinili krivično djelo – Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela. Pet poznatih osoba je, dakle, po mišljenju Tužilaštva pomoglo nepoznatim osobama koje su izvršile, pazite sada, nepoznato krivično djelo. 

    Ako pitate državne tužioce Hasanspahića i Čamparu, da li nekoga možete optužiti da je počinio krivično djelo koje ne postoji u krivičnom zakonu, dobit ćete potvrdan odgovor. Jer oni su to uradili u “slučaju Memić”, optužujući pet nepovezanih osoba da su, pored ostalog, počinili krivično djelo – protuzakonito posredovanje. A to djelo ne postoji u Krivičnom zakonu FBiH, kojeg su državni tužioci uzeli kao osnov za podizanje optužnice protiv Alise Mutap, Zijada Mutapa, Hasana Dupovca, Josipa Barića i Muamera Ožegovića.

    Otkako je bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić formirala predmet kako bi istražila istragu u slučaju smrti Dženana Memića, istragom, neformalno, rukovodi advokat Ifet Feraget, pravni zastupnik porodice Memić. On je, recimo, procijenio da se 45 osoba, uglavnom onih koje se nikada i nigdje nisu srele, uspjelo da organizuje kriminalnu grupu koja je, pazite sada, prikrivala dokaze protiv nepoznatih osoba za nepoznato krivično djelo koje je Feraget okarakterisao kao – ubistvo.

    “Znamo ko su ubica Dženana Memića”, rekao je Feraget 7. februara 2019. godine.

    Isto će ponoviti i mjesec kasnije. I mjesec kasnije. I ponavljat će to godinama kasnije, ne izgovarajući nikada imena ubica. Na toj je matrici i nastao predmet “Memić”, koji je rezultirao prvo hapšenjem, a onda i optužnicom protiv pet osoba optuženih da su “nepoznatim osobama”, pomogle nakon “nepoznatog krivičnog djela”. Taj predmet se koristio za političke obračune, za predizborne kampanje. Recimo, u početku je za porodicu Memić Aljoša Čampara bio jedan od onih koji je “umiješan u zataškavanje ubistva Dženana Memića”. Nakon što je postao član Naroda i Pravde, Čampara je postao jedan od boraca za rješavanje tog slučaja. No, to su primjeri medijske manipulacije. U nastavku ćemo detaljnije o pravnim detaljima.

    Krenut ćemo samih svjedoka Tužilaštva BiH. Jedan od njih je službenik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Nedžad Hrvat. On je prvo bio osumnjičen, hapšen i od Suda je traženo njegovo pritvaranje. Sud je to odbio jer je utvrđeno da ne postoji osnovana sumnja da je spektakularno uhapšeni Hrvat umiješan bilo kako u ovo krivično djelo. Nakon puštanja, Tužilaštvo BiH ga pretvara u svjedoka.

    Na sumnjiv je način Tužilaštvo BiH vršilo pretrese i oduzimalo telefone od osumnjičenih. No, ni to ne bi bio problem da državni tužioci nisu na jednom od ročišta saopćili da nalaze vještačenje tih telefona nisu dostavili Sudu BiH, jer nalazi nisu bilo gotovi do podizanja optužnice. Naime, Tužilaštvo BiH je optužnicu u ovom predmetu podiglo 9. jula 2021. godine i u njoj su naveli da je “prilikom pretresa mobilnih telefona i ostalih elektronskih uređaja utvrđena je međusobna komunikacija između osumnjičenih i sadržaj navedene komunikacije”. No, vještačenje kao dokaz tog navoda iz optužnice nisu dostavili, tvrdeći da nalaz nije bio završen. Međutim, Izvještaj o vještačenju je dostavljen 05.07.2021.godine. Dakle, četiri dana prije nego što su podigli optužnicu, državni tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara su imali na raspolaganju vještačenje telefona. Sudu su, međutim, kasnije rekli da taj nalaz nije bio gotov.

    Idemo dalje. Veći dio policijske istrage, od prikupljanja dokaza, preko saslušanja svjedoka, do pretresanja i oduzimanja predmeta, u ovom predmetu, po nalogu tužilaca, provodio je policijski službenik MUP KS Adis Prašović. U pitanju je policajac koji je nedavno uhapšen zbog sumnje da je umiješan u organizovani kriminal.

    Osim Prašovića, sporan je i angažman drugih službenika. Recimo, svjedok Nermin Šehović je u nekoliko navrata saslušavao i svjedoke. Svjedoke u ovom predmetu je saslušavao i Nermin Halilagić, istražitelj Tužilaštva BiH, koji je istovremeno imao ulogu i u policijskom odboru za žalbe koji je donosio odluke u odnosu na npr.optužene Barića i Dupovca.

    Nadalje, Tužilaštvo BiH navodi  da su „Romi dobili 200 000 KM“ za preuzimanje odgovornosti u slučaju smrti Dženana Memića. Kao dokaz su priložili dnevnik optuženog Zijada Mutapa. Mutap u dnevniku piše da je čuo informaciju (a ne da je dao ili uradio nešto) da je „navodno plaćeno 50.000 hiljada s tim što je ciganima dato 20.000 da preuzmu odgovornost kao saobraćajnu nesreću jer to nije teško djelo“.
    Kada su državni tužioci čitali dnevnik na suđenju, umjesto iznosa od 20 hiljada KM izgovorili su iznos 200 hiljada KM. Iznos koji je izgovorio tužilac objavljen je u medijima. No, konteksta i tačnog citata iz dnevnika nije bilo.
    Tužilaštvo BiH u završnoj riječi navodi, a mediji objavljuju da je optuženi Mutap upoznat od strane svoje kćerke Alise Ramić da se ista sjeća neke „rasčupane osobe“ sa palicom i da se to saznanje ne prosljeđuje organima gonjenja „da bi se prikrio ovaj rasčupani.“
    Međutim, u Zapisnik o saslušanju svjedoka Zijada Mutapa broj se navodi:“Da bi dana 12.02.2016.godine kako sam već rekao rekla, tata ja sam se sada sjetila da je u tom momentu nakon što je zadobila udarac vjerovatno bila u klečećem ili ležećem položaju, vidjela vozilo zelene boje, te njoj nepoznatog mladića, kako prilazi vozilu zelene boje i ulazi na mjesto suvozača, i tom prilikom je kroz prozor suvozačevih vrata vidjela da joj se on cinički smije. Dalje šta mi je rekla, da je kosa mladića koji joj se smijao bila

    razbarušena“, dužine oko 5-7 cm i da se zeleno vozilo nakon toga pokrenulo i velikom brzinom otišlo ulicom Velika Aleja prema Vrelu Bosne.“
    Tužilaštvo BiH dalje navodi da su svjedoci (Boja, Veljović, Ristivojević i Hrvat) svjedočili da je Alisa Ramić svom ocu, nakon što je došao na lice mjesta, rekla riječi „Tata zovi svoje ljude“. Međutim, nijedan od tih svjedoka nije svjedočio tome. Te riječi je u svom iskazu pominjala kantonalna zastupnica NiP-a i Dženanova Arijana Memić. U svom iskazu je rekla da je to “čula u bolnici”.
    Ko je vođa organizovane kriminalne grupe?

    Na ovo pitanje odgovor ne znaju ni sami državni tužioci. Tokom suđenja su, recimo, tužioci Hasanspahić i Čampara četiri puta kazali da je organizator ove kriminalne grupe policajac Hasan Dupovac, dok su dva puta u istoj sudnici sudnici organizatorom proglasili Zijada Mutapa.

    “Organizirana kriminalna grupa” sa nepoznatim vođom je, pored ostalog, optužena da je nezakonito tragala za autom Renault Clio zelene boje, te da je na taj način “preusmjeravala” istragu za stvarnih izvršilaca nepoznatog krivičnog djela. No, isto to zeleno auto je tražio i Muriz Memić – inače ključni svjedok Tužilaštva BiH.

    On u Zapisniku o saslušanju svjedoka,  broj T20 0 KTA 0014404 17 od 01.02.2019.godine u kom se navodi: “U međuvremenu počinje kružiti priča da se traži zeleno vozilo koje je navodno viđeno na mjestu gdje je moj Dženan ubijen i mene je o tome neko od policije obavijestio o toj priči. Nakon toga ja sam kada god sam vidio neko zeleno vozilo na Ilidži, ja sam zvao nekoga od ovih inspektora MUP-a Kantona Sarajevo Olgu, Sanelu ili Emira Mehmedagića i rekao bi im za to vozilo.“
    O nelogičnostima tokom ovog procesa mogli bismo pisati feljton. No, konačnu odluku dat će Sud BiH.

    Šta, u suštini, predviđa Sporazum osmorke i HDZ-a: Asimetričan izbor članova Predsjedništva, treći RTV kanal, osnivanje vrhovnog suda BiH …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Lider HDZ-a BiH Dragan Čović nije potpisnik Briselskog sporazuma. Ali to nije spriječilo lidere osam političkih partija iz Sarajeva da u Sporazum o koaliciji koju će potpisati sa HDZ-om ugrade – “Briselski sporazum”.

    “Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma”, navedeno je u jednoj od tačaka Sporazuma kojeg će potpisati lider HDZ-a, SDP-a, NiP-a, NES-a, PDA, BHI Fuada Kasumovića, NS, SBiH i ZNG.

    Dakle, koalicijski partneri se obavezuju da će provesti “ograničene ustavne reforme”, te izmijeniti Izborni zakon.

    Večernji list pojašnjava da će te izmjene značiti da “nema više preglasavanja hrvatskog naroda” u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.

    O čemu se, zapravo, radi?

    Da bi bio izmijenjen Ustav BiH, odnosno, da bi bile provedene presude iz Strazbura, potrebna je dvotrećinska većina u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Osmorka zajedno sa SNSD-om i HDZ-om ima 24 zastupnika. Za djelimičnu promjenu Ustava BiH potrebni su glasovi 28 zastupnika, a eventualna vladajuća koalicija okupljena oko Osmorke i HDZ-a bi imala četiri ruke manje.

    Dalje, Milorad Dodik je kazao da on nije spreman podržati izmjene Ustava tako da bi se član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske birao indirektno. Lider SDP-a BiH kaže da je on spreman za izbor članova Predsjedništva BiH kroz Dom naroda PS BiH. To, opet, znači, da bi u pitanju bila asimetrična rješenja. Dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije BiH bi bila birana kroz Dom naroda, dok bi član Predsjedništva BiH iz RS bio biran direktno. Čak i ako bi Elmedin Konaković podržao asimetrično rješenje, teško je očekivati da to urade SDP, Naša stranka i NES. To znači da je ova tačka Sporazuma faktički – neprovodiva. Pod uslovom da sve partije iz Osmorke ne pristanu na asimetričan način izbora članova Predsjedništva.

    “Modernizacija Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine”, navedeno je u jednoj od tačaka Sporazuma.

    Za modernizaciju Oružanih snaga BiH nužno je povećati budžet Oružanim snagama BiH. Čak i ako bi ministar finansija BiH bio iz neke od stranaka Osmorke, to bi značilo da za povećanje budžeta Oružanim snagama BiH mora glasati i SNSD. Sa četiri SNSD-ova delegata u Domu naroda PS BiH Milorad Dodik bi držao ključ povećanja budžeta za Oružane snage i modernizaciju vojske po NATO standardima. Realnost ili zabluda?

    “Reorganiziranje pravosudnih institucija uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu s preporukama Evropske unije, te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine”, piše u jednoj od tačaka Sporazuma.

    Za reorganizaciju pravosudnih institucija, nužna je izmjena Zakona o Sudu BiH. Ukoliko se žele ispoštovati evropski standardi, BiH bi morala osnovati vrhovni ili apelacioni sud na nivou države. No, zvaničnici Republike Srpske se osnivanju tog suda protive protekle dvije decenije, odnosno, od osnivanja Suda BiH.

    “Reforma cjelokupnoga javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom”, glasi posljednja tačka Sporazuma.

    Kako se može vidjeti, reformisanje Radio-televizije Republike Srpske nije predviđeno, dok se planira reforma RTV Federacije BiH “u skladu sa ustavom”.

    Šta to znači u praksi?

    U Ustavu Federacije BiH sistem “javnog informisanja” pominje se u članu 17a i to u dijelu koji se odnosi na “vitalni nacionalni interes”.

    “Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda su definirani na slijedeći način: 1) ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, 2) identitet jednog konstitutivnog naroda; 3) ustavni amandmani; 4) organizacija organa javne vlasti; 5) jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; 6) obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; 7) teritorijalna organizacija;  8) sistem javnog informisanja”, piše u Ustavu FBiH.

    Dakle, u skladu sa Ustavom FBiH, HDZ bi mogao tražiti osnivanje kanala na hrvatskom jeziku. No, i za to je potrebno mijenjati Zakon o RTV FBIH. Ovaj Zakon se mijenja u Parlamentu Federacije BiH. Da li potpis na ovom Sporazumu znači da su političke partije iz Sarajeva spremne izglasati osnivanje takozvanog – “trećeg kanala” koji bi bio finansiran kroz sistem rtv takse na nivou Federacije BiH.

    NAP objavio Sporazum Osmorke i HDZ-a: Izmjene Ustava i Izbornog zakona, reogranizacija pravosuđa …

    Piše:
    Redakcija
    -

    U prostorijama Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine danas je održan sastanak lidera stranaka koji čine Osmorku. Na sastanku je finaliziran Sporazum programske koalicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za predstojeći četverogodišnji mandat.

    U skromnom saopštenju pristiglom iz SDP-a naznačeno je da Sporazum predstavlja okvir za buduće djelovanje, odnosno, temelj buduće koalicije sa drugim strankama.

    U nastavku Patria objavljuje Sporazum u cjelosti

    Snažeći suverenost, teritorijalni i institucionalni integritet Bosne i Hercegovine, Zagovarajući uspostavu pravednog društva jednakopravnih ljudi u Bosni i Hercegovini, neovisno o njihovom etničkom, nacionalnom, vjerskom, političkom i svakom drugom identitetu ili uvjerenju,
    Podupirući ustavnu obavezu ostvarenja pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana Bosne i Hercegovine,

    Pozivajući na žurno uklanjanje svih oblika diskriminacije svakoga stanovnika Bosne i Hercegovine, Opredjeljujući se za jačanje vladavine prava i pravne sigurnosti u skladu s europskom pravnom stečevinom, Vodeći se ciljem punopravnoga članstva u Europskoj uniji i članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO),

    Naglašavajući nužnost žurne uspostave vlasti u Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine te kantonima/županijama, s političkim subjektima i predstavnicima koji su dobili povjerenje,

    Ističući nužnost stvaranja konstruktivnoga ozračja saradnje za stabilnost i otklanjanje svih ugroza za funkcionisanje vlasti na svim razinama u Bosne i Hercegovine, Okupljeni oko ideje savremene, sigurne, napredne Bosne i Hercegovine nudimo svim stanovnicima jasnu viziju i put ka kreiranju pozitivnih promjena,

    Vođeni načelima zakonitog, profesionalnog, etičkog i transparentnog upravljanja javnim dobrom i procesima, fokusirajući se na politiku koja nudi adekvatne odgovore na probleme i potrebe stanovništva, posebno u vremenu krize, te na konkretne mjere za poboljšanje
    socijalnog i ekonomskog stanja stanovnika, jačanje nezavisnosti u ključnim oblastima i poboljšanje demografskog stanja u Bosni i Hercegovini,

    Mi, dole potpisani predsjednici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini usvajamo zajedničke

    SMJERNICE, NAČELA I CILJEVE PROGRAMSKE KOALICIJE U IZVRŠNOJ I ZAKONODAVNOJ VLASTI ZA RAZDOBLJE 2022.-2026. GODINE

    1. EUROATLANTSKE INTEGRACIJE

    Postizanje dogovora oko zajedničkih vanjskopolitičkih stajališta Bosne i Hercegovine usuglašavanjem i usvajanjem vanjskopolitičke strategije je od presudnog značaja, uz poštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, zakona i drugih akata kojima se određuje vanjska politika Bosne i Hercegovine, te usvajanje novih zakona u ovim oblastima uz uvažavanje svih činitelja političkog poretka.

    • Poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidatskog statusa, te ubrzanje procesa integracije prema punopravnom članstvu.

    Saradnja sa svim institucijama Evropske unije u korist evropskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne implementacije evropskih standarda;

    • Hitno provođenje svih mjera, preporuka i uvjeta za sticanje kandidatskog statusa i pristupanje Europskoj Uniji;
    • Hitno provođenje Briselskog sporazuma od 12. juna 2022. godine, najkasnije u roku 6 mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, što uključuje provođenje ograničenih ustavnih reformi, usvajanje izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava, te primjenu ostalih načela i elemenata predmetnog sporazuma;
    • Usvajanje strategija i zakona u cilju uspostavljanja efikasnije, sistematične, regulirane oblasti vanjskih poslova, prilagođene standardima Evropske unije, te potrebama državljana Bosne i Hercegovine, posebno u domenu diplomatsko-konzularnog djelovanja;
    • Poštivanje preuzetih obaveza i nastavak daljnjih aktivnosti u implementaciji programa reformi i saradnja s NATO savezom i njegovim članicama;
    • Modernizacija oružanih snaga Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim obavezama i potrebama države Bosne i Hercegovine;
    • Provedba svih elemenata Akcijskog programa za članstvo u NATO-u (MAP) i blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih Programa reformi;
    • Provedba odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi sa knjiženjem vojne imovine.

    2. POLITIČKA STABILNOST I VLADAVINA PRAVA

    Politička stabilnost i vladavina prava su temeljni preduslovi za potpunu demokratizaciju društva, privlačenje inostranih investicija, zaustavljanje iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine i dostizanje željenog ekonomskog standarda življenja.
    • Reorganiziranje pravosudnih institucija uz usvajanje nužnih reformskih zakona u skladu s preporukama Evropske unije, te nastavak usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom s ciljem povećanja pravne sigurnosti svih stanovnika Bosne i Hercegovine;
    • Provođenje reformi koje će osigurati nultu stopu tolerancije prema svim oblicima kriminala i korupcije;
    • Reforma sigurnosno-obavještajnog sistema koji će biti u funkciji zaštite, stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine i svih njenih stanovnika;

    • Modernizacija, depolitizacija i kadrovsko i materijalno unaprjeđenje rada sigurnosnih, obavještajnih i policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, u skladu sa važećim ustavima u Bosni i Hercegovini;
    • Unaprjeđenje efikasnosti rada tužilaštava, agencija i ostalih institucija u oblasti pravosuđa i sigurnosti u skladu sa ustavnim nadležnostima;
    • Jačanje efikasnosti institucija nadležnih za zaštitu i promociju ljudskih prava;
    • Provođenje svih odluka pravosudnih institucija na svim razinama Bosne i Hercegovine, ustavnih sudova i Europskoga suda za ljudska prava, s ciljem pune zaštite svih individualnih i kolektivnih prava;
    • Digitalna transformacija javne uprave;
    • Zaštita integriteta i unapređenje izbornog procesa;
    • Temeljna reforma javne uprave s ciljem povećanja efikasnosti i profesionalnosti;
    • Rješavanje pitanja državne imovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine;

    3. SOCIJALNA PRAVDA I EKONOMIJA

    Reforme u oblasti socijalne politike i ekonomije su ključne za nužno poboljšanje kvaliteta života stanovništva Bosne i Hercegovine i najvažniji su programski segment u smislu konkretnog, mjerljivog napretka koji trebaju prepoznati i osjetiti svi ljudi u Bosni i Hercegovini.
    • Usvajanje budžeta na svim razinama za narednu fiskalnu godinu do kraja tekuće godine;
    • Obuhvatna reforma u oblasti fiskalne politike;
    • Smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uslova rada;
    • Povećanje penzija i plata, a posebno minimalne penzije i plate;
    • Provođenje demografskih i populacijskih politika s ciljem poboljšanja demografskog stanja u Bosni i Hercegovini;
    • Povećanje učinkovitosti mehanizma naplate duga u skladu sa standardima Evropske unije;
    • Ubrzanje razvoja infrastrukture:
    – prometna infrastruktura (dovršetak koridora Vc, izgradnja mreže brzih cesta, unapređenje željezničkog saobraćaja i dalji razvoj infrastrukture u oblasti vazdušnog prometa i uvezanosti);

    – energetska infrastruktura (povećanje energetske nezavisnosti poticanjem projekata energetske opskrbe iz obnovljivih izvora, izgradnjom toplovoda i plinovoda ondje gdje postoji infrastrukturna osnova za ove projekte, reformom elektroprivrednih preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, te nastavkom realizacije ključnih energetskih projekata);
    • Implementacija okolišnih politika i razvoj turizma;
    • Implementacija obuhvatnih, odgovornih i ubrzanih agrarnih politika;
    • Reforma i integriran pristup po pitanju osiguranja sistemske podrške boračkim kategorijama, civilnim žrtvama rata, te povratnicima i izbjeglicama;
    • Razvoj i reforme zdravstvenih politika koje će modernizirati i podići kvalitetu zdravstvenih usluga u skladu sa ustavnim nadležnostima;
    • Modernizacija i povećanje kvalitete i standarda obrazovanja, povećanje izdvajanja za naučnu djelatnost, sistemsko stručno planiranje prilagođeno tržištu rada u skladu sa ustavnim nadležnostima;
    • Sveobuhvatnija podrška kulturnoj, sportskoj i turističkoj djelatnosti;
    • Reforma cjelokupnoga javnog RTV sistema Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom.

    Stranke potpisnice su usaglašene da će programske mjere zasnovane na smjernicama, načelima i ciljevima iz ovog dokumenta biti detaljno razrađene u periodu koji će prethoditi formiranju
    izvršne vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima.

    Kolumna Vildane Selimbegović: Praznik BiH

    Piše:
    Vildana Selimbegović
    -

    Iz današnje perspektive zvuči gotovo nevjerovatno, ali makar uoči praznika koji obilježavamo u znak sjećanja na 25. novembar 1943. godine, dužni smo prisjetiti se odlučnosti naroda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih.

    Historijski dokument

    To ni nego i dio je Rezolucije i Proglasa Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, usvojenih na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu.

    z prvih brojeva Oslobođenja saznajemo da – iako je u Evropi tada opako bjesnio Drugi svjetski rat – baš te se jeseni i zime počela nazirati pobjeda nad fašizmom, jer su savezničke snage preuzimale inicijativu. Na prostoru bivše Jugoslavije partizani su, osokoljeni kapitulacijom Italije, ali još i više uspješnim probojima iz neprijateljskih obruča tokom bitaka vođenih na Sutjesci i Neretvi, jačali svoje narodnooslobodilačke snage uprkos svim neprijateljima protiv kojih su se morali boriti. Vrhovni štab s maršalom Titom na čelu bio je u Jajcu. U tim i takvim uvjetima pristupilo se stvaranju jezgra buduće vlasti: 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa, probilo se do Mrkonjić-Grada i u 20 sati 25. novembra počeli Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a. Do četiri sata ujutro 26. verificirali su Rezoluciju i Proglas koji će nekoliko dana kasnije, na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, biti potvrđeni u Jajcu, gdje je zapravo Jugoslavija dobila svoje buduće demokratske i federativne obrise, a Bosna i Hercegovina ušla kao ravnopravna federalna jedinica u njezin sastav.

    Raif Dizdarević, tada partizanski kurir, kasnije (što bi se reklo) istaknuti republički i savezni društveno-politički radnik, nekadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, predsjednik Skupštine SFRJ, dugogodišnji ministar spoljnih poslova bivše nam države, kasnije i član njezina Predsjedništva, a potom i predsjednik Predsjedništva SFRJ, prisjećajući se toga doba, evocirao je uspomene na razgovore sa ostalim kuririma iz svih krajeva i listom su bili svjesni da je u pitanju “nešto krupno”. Te podsjećao kako su početkom oktobra 1943. partizanske jedinice oslobodile Tuzlu da bi skrenule pažnju neprijatelja s događaja koji su se pripremali u Mrkonjić-Gradu i Jajcu. Dizdarević nikada nije propustio priliku da istakne značaj odluka ZAVNOBiH-a, akcentirajući posebno vrijednosti Deklaracije o ljudskim pravima, usvojene na Drugom zasjedanju 1. jula 1944. u Sanskom Mostu. Treće i posljednje zasjedanje ZAVNOBiH-a održano je u Sarajevu, od 26. do 28. aprila 1945. godine, i tada je ZAVNOBiH prerastao u Narodnu skupštinu, a osnovana je i Narodna vlada Narodne republike BiH.

    Dizdarević Deklaraciju naziva historijskim dokumentom, pretečom svih kasnijih dokumenata uključujući i Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, usvojenu u UN-u 1948. godine. Prijedlog teksta naše Deklaracije napisali su pravnik iz Livna Hasan Brkić i književnik iz Bijeljine, tada glavni i odgovorni urednik Oslobođenja Rodoljub Čolaković. Tekst je vijećnicima prezentirao Brkić, a Čolaković ga je nazvao “našim novim ustavom”, o kome je nadahnuto pisao i na stranicama našeg Oslobođenja, ističući najvažnije značajke tog dokumenta – ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina; slobodu vjeroispovijesti i savjesti, kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti; slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe; osobnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu; ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti; izborno pravo u demokratskoj BiH birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu općeg, jednakog i neposrednog prava glasa; svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti; nitko ne može biti osuđen bez predhodnog sudskog postupka.

    Pogled naprijed

    Zašto je Deklaracija potisnuta u zaborav, dalo bi se raspravljati, no koliko je važna, temeljito piše i Besima Borić u našim Pogledima, fokusirajući se na njezin ženski aspekt. Usuđujem se reći: štivo koje se bavi ulogom žene u ratu, u radu samog ZAVNOBiH-a, ali i izgradnji postratnog društva, vapi da bude primijenjeno. Ko ne vjeruje, dovoljno je da samo razmisli o današnjem tretmanu žene u BiH, i to onih koje važe za aktivne učesnice u političkom životu i vlasti, pa će shvatiti koliko razloga imamo da zavidimo vijećnicama ZAVNOBiH-a, ali i da učimo na njihovim primjerima. U kojem su stadiju naše slobode neka kažu aktualni borci za ljudska prava, ja ću još samo podsjetiti da je Boro Kontić u svojoj sjajnoj knjizi “Grebo: kratka biografija” citirao praznični trobroj Oslobođenja od 29. novembra 1989. godine, u kome od Skupštine SRBiH Tarik Haverić, Zdravko Grebo, Desimir Međović, Miodrag Živanović i Ivan Lovrenović traže reafirmaciju Deklaracije o ljudskim pravima ZAVNOBiH-a, a u knjizi donosi i prijedlog Ustava RBiH koji je profesor Grebo napisao temeljem upravo ovog dokumenta. Nadolazeće demokratske vlasti u BiH nisu se ni osvrnule.

    Za koji dan će opet 25. novembar. Dan državnosti biće obilježen svečano i radno i ne sumnjam da će se s dužnim pijetetom pominjati i Deklaracija, možda – u duhu aktuelnih političkih obračuna – i patiti za njom. No, nekako ne vjerujem da će iko od velikih govornika pogledati naprijed, u budućnost koja nam se nudi jer već sljedećeg mjeseca će Vijeće Evrope razmatrati preporuku Evropske komisije iz oktobra ove godine da se našoj zemlji dodijeli status kandidata. Dobili smo je uz osam uvjeta: hoće li, kako i kada biti ispunjeni? Htjeli mi to priznati ili ne, Evropa danas živi (i) našu Deklaraciju o ljudskim pravima, a naši se političari ovdje svađaju i obračunavaju sa svima koji bi – korak po korak – da i nas povedu (ili vrate) do njezinih principa. Govoreći o kandidaturi, evropski komesar je istakao da je to ponuda narodu BiH koju političke elite trebaju pretvoriti u stvarnost. Pa da vidimo šta će sa svoje strane učiniti (makar) oni koji se vole zaklinjati i u BiH i u ZAVNOBiH.

    Kolumna Damira Rastodera: Sarajevska šutnja

    Piše:
    Damir Rastoder
    -

    Ima li još nekog, pri zdravoj pameti, da vjeruje u međunarodno pravo, njihovu pamet i poštenje? To vam je isto kao da tvrdite da te karakteristike postoje i u domaćoj politici. I tamo i ovdje postoje, ali u tragovima. Šta bi za nekog ovdašnjeg političara rekli, a naročito pomislili, da se ponaša, recimo, kao Christian Schmidt, dok se dere, viče, galami, mlatara rukama i glavom. Postoji više izraza za takav osebujni temperament,ali ovo je prije svega politička, a ne lična analiza bilo kog pojedinca. Oni su, na svu sreću prolazni, ali na našu nesreću, jedina konstanta je njihova pogrešna politika prema BiH. Jedino što više boli od njihovog činjenja je nečinjenje i sveopća šutnja ovdašnje političke, intelektualne i kulturne javnosti. Jedni očito precjenjuju inostranu pamet, tvrdeći da znaju šta rade, drugi su sretni što će SDA otići u opoziciju, makar se koristila i sva nedemokratska sredstva, treći su zadovoljni “samo da rata ne bude” makar nam sudbinu krojili Dodik i Čović, četvrti misle samo na svoju stražnjicu i peti ne misle baš ništa!

    A da stvar nije tako bezazlena svjedoče nam dva primjera iz našeg susjedstva, iz bliske nam prošlosti, piše politicki.ba.

    Priča prva. Srbija 2012. godina. Na predsjedničkim izborima takmiče se Tomislav Nikolic, četnički vojvoda i Boris Tadić, predsjednik proevropske Demokratske stranke. Dobar dio građanske i antinacionalističke elite iz potpuno neobjašnjivih razloga vodi kampanju protiv Borisa Tadića, formalno pozivajući na bojkot, a suštinski priželjkujući pobjedu Nikolića. Četnički vojvoda je bio bolji za nekih 2% glasova,a broj tzv. “bijelih listića” (bojkotaši) bio je veći od 4%. Tako je Vesna Pesić, poznata i po svom antiratnom angažmanu, a koja je faktički predvodila bojkotaše, direktno doprinijela da Nikolić i Aleksandar Vučić dođu na vlast. Nažalost, nije bila jedina, jer se dobar dio intelektualaca priključio kampanji “bijelih listića”,računajući da je svaka promjena dobra i pozitivna. U to su povjerovale i mnoge međunarodne diplomate, pa čak i Angela Merkel kojoj se nije svidio Tadićev pristup kosovskom problemu, pa je priželjkivala i njegov poraz na izborima. Srbijanski mediji su tada izvjestili da je već u nedjelju popodne, dok je glasanje još trajalo, stigla čestitka iz Brisela novoizabranom predsjedniku Nikoliću. Koliko nam je poznato, do dan danas, nije razjašnjenja sudbina tog telegrama, ni koga je poslao, da li ga je poslao i zašto je to učinjeno. Sve ostalo je dobro znano. Nekadašnji radikali preuzeli su kompletnu vlast u Srbiji. Šešeljeva ideologija srpskog nacionalizma je zadominirala, a srpsko društvo nikada nije bilo bliže Rusiji, a dalje od EU. Angela Merkel je otišla u penziju, a kosovski problem je ostao tamo gdje je i bio dok je ona podržavala Vučića i njegovu stabilokratiju. Dok ona piše memoare, a Vesna Pešić twituje, Vučić neprikosnoveno vlada i destabilizira cijeli region. Gabriel Escobar podržava njegov Otvoreni Balkan, Vučić sa Charles Michelom peče ćevape, sa Lajcakom kao traži rješenje za Kosovo.

    Dakle,u Srbiji se prije deset godina dogodila promjena u kojoj su nacionalisti imali podršku domaćih građanista i liberala, ali i stranog faktora. Što je najgore, ni jedni ni drugi ni danas ne bi priznali da su napravili nepopravljivu grešku, sa teškim posljedicama za ionako krhku demokratiju.

    Primjer drugi, svježiji i još ilustrativniji. Crna Gora 2020. godina. Na parlamentarnim izborima Milo Đukanović, poslije 30 godina gubi vlast. Dominantnu ulogu imala je SPC koja je kroz litije izvršila klasičnu konzervativnu kontrarevoluciju. Za američke i evropske diplomate to je bila logična i dobrodošla promjena nakon višedecenijske vladavine jedne stranke (DPS).Uslijedili su hvalospjevi novoj vladi sastavljenoj u manastiru Ostrog, uz očekivanje da će se nastaviti reforme i ubrzati evropske integracije. Naravno, ni ova promjena vlasti nije se mogla dogoditi bez savezništva većinskih nacionalista (DF) i manjinskih građanista(URA), uz asistenciju i podršku međunarodnog faktora i tobože nezavisnih intelektualaca. Za njih je smenjivost vlasti u osnovi demokratskog poretka. U teoriji da, u Crnoj Gori je to poprimilo sasvim drugo značenje.  Crna Gora je danas u najvećoj institucionalnoj krizi od proglašenja nezavisnosti, faktički bez vlade, bez Ustavnog suda, bez reformi i euro integracija, sa nelegitimnim parlamentom i premijerom čija je podrška u biračkom tijelu manja od 3%. Zato mu i ne pada na pamet da ide na izbore. Oni koji su podržavali proruske i prosrpske stranke da dođu na vlast, sada se prave mrtvi. Bez ijedne riječi kritike, a da ne govorimo o eventualnom priznanju sopstvene krivice. A ona je više nego očigledna. I americka, i britanska i evropska.

    Bosna je danas u sličnoj situaciji i zato navodimo ove primjere. Stranci žele vlast po svojoj mjeri i aktivno u tome učestvuju. Tu su i domaći akteri, navodno građanske i liberalne orjentacije kojima ne smeta koaliranje sa nacionalistima(HDZ i SNSD). Sve je začinjeno oportunistickom šutnjom sarajevske čaršije kojoj ne pada na pamet da se zamjeri moćnim zapadnim ambasadorima. Sa Trebevića se vidi da je današnja američka politika prema Bosni i regionu, a koju kreira Escobar, krajnje štetna i pogrešna. Ukazivanje na njenu površnost i nedosljednost ne znači promjenu spoljnopolitičkih prioriteta ili saveznika, već samo da se ne slažemo sa onim što govori i radi jedan Escobar ili jedan američki ambasador. Uostalom, ko može povjerovati u strategiju po kojoj će silazak SDA sa vlasti uticati na demokratizaciju HDZ i SNSD ili da će to otupiti njihovu nacionalističku i secesionističku politiku. Slab bošnjački blok, sastavljen od čak osam stranaka samo će dodatno ohrabriti i ojačati osovinu Dodik-Čović. Možda stranci i imaju dobru namjeru, ali se ljudi u politici ocjenjuju po posljedicama svojih odluka a ne namjera. Vidjeli smo šta su njihove namjere donijele i u Srbiji i u Crnoj Gori. Sa velikom sigurnošću možemo reći da i poslijednje aktivnosti ni Bosni ništa dobro donijeti neće.

    Pritisak na Ustavni sud BiH: Stranke žure u vlast, a Federacija klizi u žestok pravni haos!

    Piše:
    Amina Čorbo Zećo
    -

    Redovna plenarna sjednica Ustavnog suda BiH planirana za 1. decembar, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i zahtjev Željka Komšića sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH koje je na dan održavanja Općih izbora 2. oktobra nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH.

    No, postoji mogućnost da zahtjev bude razmatran na nekoj od narednih sjednica, a što, prema saznanjima Patrije lobiraju stranci, tačnije onaj dio međunarodne zajednice koja očekuje brzu uspostavu vlasti.

    Prvenstveno se ovo odnosi na Ured visokog predstavnika, pa znajući da OHR pokušava odložiti odluku kako bi dokazali da su nešto deblokirali otežali bi odlučivanje Ustavnog suda BiH kroz novo činjenično stanje. Takav pritisak na Ustavni sud BiH, koji je nedopustiv i neprihvatljiv mogao bi prouzrokovati žestok pravni haos.

    No, ono što jeste indikativno jeste da političke stranke osmorke i još neke druge pristaju na Schmidtovu odluku i ne žele čekati odluku Ustavnog suda BiH.

    Tim više jer su predsjednici deset političkih partija (SBiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, BH Zeleni, SD i NES) okupljenih oko Pokreta za državu u Republici Srpskoj, uputili pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu kojim traže da OHR upotrijebi Bonske ovlasti i u vezi sa funkcioniranjem Vijeća naroda RS.

    Odgovor nisu dobili, ali se dalje nisu ni bavili ovim pitanjem, izuzev DF-a koji čiji je predsjednik podnio apelaciju, a ostale stranke prionule su formiranju vlasti i to sa HDZ-om i SNSD-om.
    A Schmidt je narušavanjem principa pravne sigurnosti, narušio i prava koja garantuje Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

    I upravo iz potpune svjesnosti da sve ovisi od Ustavnog suda i vrši se pritisak na ovu instituciju kako bi eventualno odložila svoju odluku prije nego se formira vlast. A, tada će Marko kasno na Kosovo stići.

    Jer, ono što bi moglo predstavljati problem je činjenica da će se Ustavni sud uskoro naći u problemu, jer je nakon odlaska Mate Tadića sa mjesta predsjednika Ustavnog suda (penzionisanje),  u penziju otišao i Miodrag Simović. Njihovi nasljednici daleko su od Ustavnog suda, jer majstori blokada su ponovo stupili na scenu. U Federaciji BiH je konkurs okončan, ali Radna grupa nikada nakon otvaranja koverti kandidata nije zasjedala, a sada su odlučili sve ostaviti novoizabranim zastupnicima.

    A, šta ukoliko Ustavni sud BiH donese odluku o poništavanju dijelova Schmidtove odluke i izbor delegata iz kantonalnih skupština i popunjavanje Doma naroda FBiH bude “neustavno”?
    Slaven Kovačević je to okarakterisao kao pravnu neizvjesnu situaciju, koja bi definitivno destabilizirala političke i društvene odnose.

    Definitivno bismo ušli u pravni haos i destabilizaciju u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Zato je i sam Komšić pismom prema CIK-u tražio da se prije odluke o popuni Doma naroda sačeka odluka Ustavnog suda, no, taj zahtjev nije ispunjen. Suprotno tome, vrši se pritisak na Ustavni sud da odluku prolongira, prije nego se vlast I formira.

    Detalji o saobraćajnoj nesreći kod OHR-a: Schmidtov saradnik motociklom pokosio dvije djevojčice, nanio im teške tjelesne povrede, pa se pozvao na diplomatski imunitet!

    Piše:
    Redakcija
    -

    Član Kabineta visokog predstavnika Christiana Schmidta motociklom je u Sarajevu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su teško povrijeđene dvije djevojčice koje su, na zelenom svjetlu za pješake, prelazile ulicu u blizini OHR-a. No, Marcus Morgner neće odgovarati u Bosni i Hercegovini jer se pozvao na diplomatski imunitet.

    Da se ovaj njemački diplomat, angažiran u Kabinetu Christiana Schmidta, pozvao na diplomatski imunitet, potvrdili su nam i u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Zbog toga Marscus Morgner neće biti krivično gonjen u Bosni i Hercegovini.

    Sve se desilo 12. novembra, na raskrsnici pored grade OHR-a. Marcus Morgner je svojim Kavasakijem, piše u službenim policijskim izvještajima, oko 18 sati i 30 minuta “oborio” dvije maloljetnice (G.F. 15 godina i K.E. 16 godina) koje su prelazile ulicu na raskrsnici Zagrebačka-Terezija-Most Suade i Olge. Ljekari će kasnije konstatirati da je petnaestogodišnja G.F. zadobila teške tjelesne povrede. U pitanju je fraktura pubične kosti. Teške tjelesne povrede ljekari su konstatirali i kod K.E., Njoj je slomljena desna potkoljenica.

    Službenici MUP-a Kantona Sarajevo su odmah izvršili alko testiranje Marcusa Morgnera. Nije utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. No, prilikom identifikacije je utvrđeno da Marcus Morgner ima diplomatski status. On se nalazi na popisu službenika sa diplomatskim statusom BiH koji je u julu ove godine objavljen na sajtu Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    Tokom uviđaja, pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo su o svemu obavijestili dežurnog tužioca. No, kako se Marcus Morgner pozvao na diplomatski imunitet, protiv njega neće moći biti vođen krivični postupak u Bosni i Hercegovini.

    Međutim, krivični progon Marcusa Morgnera je moguć u njegovoj matičnoj državi. Podsjećamo na slučaj bivše slovenačke ambasadorice u BiH Nataše Vodušek. Ona je u jesen 2008. godine u Sarajevu izazvala saobraćajnu nesreću u kojoj je teško povrijeđen Nihad Zolak. Nakon što je slučaj isplivao u javnost, slovenačke vlasti su razriješile svoju ambasadoricu i vratile je u Ljubljanu. Protiv nje je pokrenut krivični postupak u Sloveniji. U decembru 2011. godine osuđena je na godinu dana zatvora.

    Da li će slično postupiti i OHR?

    1...707172...192Stranica 71 of 192

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj