Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Kolumna Vildane Selimbegović: Euroatlantski put Zukana Heleza

    Piše:
    Vildana Selimbegović
    -

    Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine na svojoj narednoj sjednici, u srijedu, imat će – kako se očekuje – izbor novog Vijeća ministara. Već danas se sastaje Komisija za izbor i imenovanje, a s obzirom na to da je više puta potvrđeno da su baš svi kandidati prošli neophodne provjere, ukoliko ne bude nekih uistinu velikih iznenađenja, naša zemlja bi trebala dobiti državnu vladu za manje od četiri mjeseca nakon izbora, što bi bio nesumnjivi rekord.

    NAJVEĆI TERET

    Na čelu Vijeća ministara, već je potvrđeno, Borjana Krišto je, koja je i u Davos putovala kao mandatarka, uprkos činjenici da je do izbora novog saziva praktično predsjedatelj aktualni Zoran Tegeltija, koji će voljom SNSD-a ostati i do narednih izbora, kao ministar.

    Iako je posljednjih dana, upravo povodom Davosa, bilo debate o dupliranju funkcija, valjda niko ozbiljan nema dileme da je Tegeltija (srećom) prošlost: čak i u kakofoniji rasprava oko slaganja nove vlasti rezultati Tegeltijinog Vijeća ministara su nedvojbeno najlošiji dokle god pamćenje seže. Uostalom, dovoljan je podatak da su Tegeltija&comp ispunili manje od 10 posto zadataka iz Ekonomske reformske agende II, dokumenta fokusiranog na najvažnija pitanja razvoja, što automatski za sobom povlači one posljedice koje običan građanin osjeti na džepu, u kupovnoj moći i vidi u autobusima odlazećeg mladog svijeta trbuhom za kruhom. Bez obzira na stalna podsjećanja kako su poluge ekonomske moći u nadležnosti entiteta, ovdje je riječ o neophodnim zajedničkim iskoracima, saradnji sa Evropskom unijom i Evropskom komisijom, MMF-u i Svjetskoj banci. Uporedbe radi, za mandata Vijeća ministara sa dr. Denisom Zvizdićem na čelu​, Ekonomska reformska agenda I realizirana je na državnom nivou u poštovanja vrijednih 85 procenata, a zajedno sa entitetima na razini iznad 65 posto.

    Što će reći da smo Tegeltijin mandat prespavali, da ne kažem proveli u jalovim svađama, koje se i oko novog Vijeća ministara nastavljaju mnogo više zbog imena, nego očekivanja od ekipe čiji je način funkcioniranja krajnje precizan i baš zato umnogome i zavisi od čelnog čovjeka. Borjani Krišto se spočitava partijsko članstvo kome je beskrajno odana, nekim bošnjačkim kadrovima, poput lidera Naroda i pravde Elmedina Konakovića spočitava se što je napustio SDA. U domaćoj javnosti zapravo najviše se debate vodi upravo oko bošnjačke kvote u kojoj su osim Konakovića još Sevlid Hurtić i Zukan Helez (Edin Forto je iz reda Ostalih). Hurtić je preko noći opečaćen pripadnošću Miloradu Dodiku, iako recimo u Pokretu za državu, koji ga je iznjedrio, nije baš slovio za odlučujući faktor, što je malo koga spriječilo da uđe u debatu koliki je tačno Bošnjak. Helez, koji je SDP-ov kandidat za ministra odbrane, prolazi još i gore. Naravno, niko ga ne može amnestirati od grijeha koje je činio i za koje je dobio presude, što zbog tuče u kojoj je sam učestvovao, što zbog druge o kojoj je, ispostavilo se, lažno svjedočio, no njegova sklonost kafanama (i tučama) je uvjetno kažnjena, pa je SIPA procijenila da nema zakonskih smetnji da bude izabran. Na Heleza je pao najveći teret i prije imenovanja, prvo zbog debata ignorira li današnja šastorka NATO put BiH, a potom i zbog opetovanih zamjerki zbog nedostatka visokih vojnih škola. Pri čemu se, recimo, zanemaruje obično korištena preporuka, koja onda treba da važi i za njega – pripadnost Armiji BiH. I to na frontu.

    DOVOLJNO JE DA SE FOKUSIRAJU

    A zapravo je riječ o ministarstvu čiji je najvažniji i najveći posao podrška Oružanim snagama BiH, čiji su oficiri dokazano obrazovani, spremni i obučeni, da se nastavi razvijati upravo u skladu sa onim atlantskim dijelom integracija i jasnim ciljem približavanja NATO-u. O čemu postoje dokumenti, strategije, planovi i što je najvažnije – zakoni koji to preciziraju. Helez nema razloga da to opstruira, naprotiv. I bit će uspješan onoliko koliko bude i cijelo Vijeće ministara. Opet kažem, kada (i ako) bude potvrđeno u srijedu, nema razloga da očekujemo spektakularno izmišljanje tople vode. Dovoljno je da se fokusiraju na već zacrtane, ali neispunjene zadatke, poput realizacije one Ekonomske reformske agende II i zakona od kojih zavisi kandidatski status BiH. Svi ih znamo, to je zakon o sukobu interesa, zakon o Sudu i o integritetu sudija i tužitelja, kao preduvjeti, te izmjene Zakona o ombudsmenima kojim bi se konačno napravio iskorak u borbi sa nasiljem nad ženama. Ovaj posljednji je i jedan od onih 14 prioriteta Evropske komisije određenih za našu zemlju. Ako bi se pritom angažirali da BiH dobije i budžet i sve to uspjeli uraditi u relativno kratkom roku od mjesec, dva, onih famoznih 100 dana, to bi onda na proljeće već značilo veći učinak od cijelog prethodnog mandata. A BiH upravo to treba. Ubrzani euroatlantski put. Bio on u sporazumu ili u zakonima.

    Nakon stavova dvojice zastupnika iz RS: Upitna većina za potvrđivanje Vijeća ministara BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Podrška  Borjani Krišto i njenom sazivu Vijeća ministara Bih je upitna. Ukoliko dvojica državnih zastupnika iz Republike Srpske (Miroslav Vujićić iz SNSD-a i Čedomir Stojanović iz DEMOS-a) ostanu pri danas izrečenim stavovima da neće podržati Nenada Nešića za ministra sigurnosti BiH, onda u Predstavničkom domu PS BiH ne postoje 22 ruke koje garantuju potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH.

    “Nenada Nešića ne treba podržati za ministarsko mjesto. Upropastio bi to ministarstvo jer je imao loše poteze i kao ministar Puteva Srpske. Predsjednik je upoznat sa našim stavovima, ali sutra imamo sastanak na kojem ćemo se dalje konsultovati”, kazao je danas na konferenciji za medije Miroslav Vujičić poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

    Vujičićeve stavove, kako saznaje Istraga, prati i državni zastupnik Čedomir Stojanović iz DEMOS-a. On je, zapravo, u stalnom sukobu sa Nenadom Nešićem i veća je vjerovatnoća da će on glasati protiv potvrđivanja novog Vijeća ministara BiH. No, ukoliko bi Vujičić i Stojanović bili suzdržani, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno. Razlog je način odlučivanja u Predstavničkom domu PS BiH. Da bi, naime, neka odluka bila potvrđena, potrebno je da za nju bude više glasova za nego što je protiv, pod uslovom da postoji entitetska većina. Suzdržani se, u tom slučaju, računaju samo u kvorum. Recimo, Vijeće ministara bi bilo potvrđeno ako bi omjer glasova za i protiv bio, recimo, 21-19, uz dva suzdržana glasa Vujičića i Stojanovića.

    Podsjećamo, stranke Trojke, (SDP, NiP i Naša stranka) u Predstavničkom domu PS BiH imaju 10 zastupnika. Ukoliko im se pridoda i glas Aide Baručije iz BHI Fuada Kasumovića, dolazimo do jedanaest ruku. Međutim, u Zeničko-dobojskom kantonu je udrmana većina zbog nesuglasica na relaciji BHI FK – SDP, tako da se ne može očekivati ni bezrezervna podrška Kasumovićeve zastupnice novom sazivu Vijeća ministara BiH. Ranije su, podsjećamo, svoju podršku novoj većini na nivou BiH uskratili NES i ZNG, čime su stranke osmorke sa trinaest glasova, pale na jedanaest (računamo i Aidu Baručiju).

    HDZ BiH u Predstavničkom domu PS BiH ima četiri zastupnika. U zbiru sa Trojkom i Aidom Baručijom to je ukupno petnaest zastupnika iz Federacije BiH koji bi mogli podržati novi saziv Vijeća ministara BiH. Entitetska većina postoji.

    SNSD sa partnerima iz Republike Srpske (DEMOS i US Nenada Stevandića) ima osam zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH.  Ukoliko Vujičić i Čedomir Stojanović ostanu dosljedni, broj ruku će pasti na šest. Sa petnaest federalni i šest iz RS-a dolazimo do 21 zastupnika koji do sada nisu javno uskraćivali podršku novom sazivu Vijeća ministara BiH. Podrška 21 zastupnika/ice ne bi bila dovoljna za potvrđivanje novog saziva Vijeća ministara BiH, pod uslovom da svi drugi dođu i glasaju protiv. No, ukoliko jedno od mogućih 21 protiv bude suzdržano, Vijeće ministara BiH će biti imenovano i sa glasovima 21 zastupnika/ice.

    Sjednica Predstavničkog doma PS BiH za potvrđivanje Vijeća ministara BiH planirana je za srijedu. No, zbog novonastale situacije, razmatra se prolongiranje za narednu sedmicu.

    Sukob SDP-a i stranke Fuada Kasumovića: Raspada se većina u ZDK!

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Većina u Zeničko-dobojskom kantonu, koju čine Socijaldemokratska partija, Bosanskohercegovačka inicijativa, Demokratska fronta, Hrvatska demokratska zajednica, dio Narodnog evropskog saveza, te Narod i Pravda, praktično ne postoji!

    Kako sazanje Politicki.ba, dvije najjače stranke tog bloka – SDP i BHI, žestoko su se posvađale.

    Raspodjela pozicija u institucijama Kantona na površinu je iznijela ranije sukobe.

    Iza kulisa se razmjenjuju oštre optužbe između ove dvije partije.

    Jedan od razloga za bukteću svađu je pozicija Omera Škalje. Njegovo uklanjanje s mjesta direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja ultimativno traži BHI.

    SDP se tome protivi tražeći da se sva imenovanja obave u paketu.

    Politicki.ba iz izvora Narodnog evropskog saveza dobio je na uvid i cijeli niz poruka koje su neki od čelnih ljudi dosadašnje većine u ZDK tazmijenili među sobom.

    Iz njih se praktično vidi da se koalicija raspala i da je SDP već izašao iz nje.

    Također, mogu se nedvosmisleno isčitati i optužbe o tome da su članice dosadašnje koalicije lagali jedni druge, a i razmijenjene su optužbe o vezama s kriminalom.

    Naši sagovornici tvrde da je sukob dosegao tolike razmjere da se na BHI čak više ne računa kao dio Osmorke.

    BHI u Skupštini ZDK ima 5 poslanika, kao i SDP.

    BHI, čiji je predsjednik Fuad Kasumović, gadonačelnik Zenice, u Federalnom, ali i Državnom parlamentu ima po jednog poslanika.

    Koliko je sraz na nivou ZDK ozbiljan moći će se vidjeti već predstojeće sedmice kada se u Parlamentu BiH bude glasalo za prijedlog novog Vijeća ministara BiH. Najavljeno nam je da obratimo pažnju na ponašanje Aide Baručije, poslanice BHI u državnom parlamentu.

    Da je sukob veoma dubok potvrđeno nam je i iz izvora SDP-a.

    Sagovornici Politicki.ba iz te stranke tvrde da je “stvar gotova” i da će “Kasumović napraviti vlast sa SDA i DF”.

    Matematički je to moguće, obzirom da SDA u Skupštini ZDK ima 11 poslanika. S osam (DF ima 3), to bi bila većina od najmanje 19 ruku.

    Dodatno, BHI i Kasumović bili su protiv ulaska HDZ BiH u aktuelnu vladu koju predvodi kadar te partije Amra Mehmedić. Zbog insistiranja HDZ-a, napravljena je Vlada koju već osporavaju, jer nije ispoštovan Ustav ZDK i nacionalna zastupljenost ministara iz svakog od konstitutivnih naroda.

    Ako se aktuelna većina raspadne, preduslov BHI za pravljenje nove sa SDA bit će smjene nekih od čelnih ljudi ove partije na nivou ZDK.

    Također, eventualna nova većina neće uključivati HDZ BiH.

    Kolumna Andreja Nikolaidisa za SB: Zašto je Amerika podržala Schmidtovu intervenciju? Pa da ‘obuzda bošnjački demografski oportunizam…'”

    Piše:
    Andrej Nikolaidis
    -

    Stariji među vama će se prisjetiti: bilo je jednom vrijeme kada su najagilniji promicatelji komunističke ideologije bez stida – naprotiv, s pravovjernim ponosom – uzvikivali: “Više volim rusko govno nego američku pitu”.

    A onda je došlo vrijeme kada su tu istu misao – o užitku u konzumaciji ruskih fekalija – ponavljali velikosrpski nacionalisti. U to vrijeme ti su ljudi smislili i sljedeće stihove, kojima je nedvojbeno mjesto u Panteonu bezumne mržnje:

    „Ko je drugi,
    ja sam prvi,
    da pijemo turske krvi“.

    Čovjeka za koga kažu da je autor tih stihova sreo sam jednom, na promociji knjige Svetislava Basare.

    Izlišno je napomenuti: nismo se zbližili. Za razliku od mudrih ljudi, ja prijatelje volim držati blizu a neprijatelje daleko. Za razliku od tolerantnih ljudi, ne želim dijalog sa neprijateljima. Samo želim da ih ne vidim. Koliko je meni poznato, dijalogom niko nikada nikoga ni u šta nije ubijedio – tomu, naime, služi batina. Osim toga: kad god me je neko, kako se kaže, ‘pozvao na javni dijalog’, taj mi je, gle čuda, pišao po cipelama i izrazio odlučnu želju da me nema – u najmanju ruku, da me nema u javnosti. Nalazim da je dijalog sa stranom koja te nastoji eliminisati besmislen.Ako bi dijalog trebao završiti kompromisom, oko čega bismo kompromis trebali postići? Da se, kako se kaže, “nađemo na pola”, pa da ubuduće funkcionišem kao naizmjenični saobraćaj: da ma ima pa nema?

    U svakom slučaju, nikada nisam bio na večeri na kojoj su se okupili staljinisti ili velikosrbi. Zbog čega mi je neizmjerno drago. Ne usuđujem se ni pomisliti na jelovnik koji je pratio takva okupljanja.

    Bilo je, kažem, takvo vrijeme.

    A sad je, vidiš ti to, došlo vrijeme da je nezgodno reći ono što sam upravo naumio izustiti: meni je, šta ću, draža naša pita nego američko govno.

    Kažeš to, i već si antizapadno nastrojen.

    Bogami nisam. Odavde do Beča nećete naći prozapadnijega insana od mene.

     

     

    Ja vam, naime, mislim da je najveća stvar koju je zapad dao ovome svijetu – sumnja. Bez nje nema mišljenja. Da se pokaže da je Špengler bio u pravu i da zapad, evo: koliko sutra stvarno propadne, sumnja je ono što bi ostalo iza njega, kao vječni spomenik toj civilizaciji.

    Ja nisam čovjek vjere. Negdje sam, mislim kod Vešovića, pročitao kako je Sidran napisao, parafraziram: ovo što vidiš, to je 99 posto strah i jedan posto Sidran. Kod mene je drugačije. Ovo što vidiš, to je 99 posto sumnja i 1 posto Andrej Nikolaidis. A i u tih 1 posto osnovano sumnjam.

    Ako me to ne čini zapadnjakom…

    Naravno, vrijeme je takvo, promjene su tako brze da se čovjeku može desiti da legne kao liberal a probudi se kao suri konzervativac; da legne kao borac za ulazak Crne Gore u NATO, a probudi se kao antizapadnjak protiv čije se retrogradne politike bore putinoljubi i nacionalisti raspoređeni u NVO-ove, ambasade i upravne odbore nekakvih međunarodnih instituta.
    Kada ostariš, postaneš sve ono što te je u mladosti najviše iritiralo, sve ono čega si se bojao, sve ono što si Boga – čak i ako si držao da ga nema – molio da ne postaneš. Poživiš li dovoljno, postaćeš vlastiti strah; vlastita sablast, takoreći. To je cijena trajanja. Da sam kurcu valjao, umro bih do triestreće, do Isusovih godina. Nisam krepao, očito. Sve ovo što danas jesam, cijena je toga.

    U ljudskom životu nema progresa. Kao što ga nema ni u istoriji. Agamben kaže kako ne zna niti jednog važnog filozofa koji je vjerovao u napredak. Klasični filozofi, čini se, nisu dovoljno čitali liberalne medije.

    Kada bi naši preci vidjeli gdje i kako živimo, istoga bi trena umrli od očaja i strave. Ili bi, kako se kaže, digli ruku na sebe. Ovdje imam potrebu da konstatujem kako je dići ruku na sebe kudikamo bliže etičkom činu nego dići ruku za glupavu, kvarnu ideju – što neprekidno činimo i čemu dugujemo svoj takozvani društveni status.

    A neki, eto, i mjesečna primanja.

    Šta sam vam hotio reći…

    Posao novinara nije da perpetuira dominantnu ideologiju (time se bave propagandisti) nego da pod sumnju stavlja sve – pa i vladajuću ideologiju. Pa i sebe: naročito sebe. Zbog čega se tek rijetko složim sa samim sobom.

    Čemu, onda, teške riječi i zgražavanje kada novinar javno posumnja u američku politiku u regionu?

     

     

    Umjesto da sumnjam, treba šta? Da vjerujem, zato što je apsurdno?

    Američka politika u regionu je u ovom trenutku – osim što je štetna, podmukla i radi u korist velikodržavnih projekata – prosto: odvratna.

    U ovom trenutku ta politika na Balkanu promoviše „zapadne vrijednosti“ samo ako držite da i imperijalizam spada u te vrijednosti. Doduše: njihova promocija „zapadnih vrijednosti“ znala je izgledati i gore. U Čileu za Pinočeovog zemana, na primjer.

    Amerika preslaže Balkan i to čini na prilično transparentan i očito brutalan način, koji je iritantan ako imate ideju da na ovom svijetu postoji sloboda na koju pravo imaju i oni mali i siromašni.

    Ako ne pristanemo na narativ o „našim zapadnim prijateljima koji bolje od nas znaju šta je dobro za nas i koji rade u našu korist čak i onda kada mi to ne razumijemo“, dakle ne pristanemo na narativ o našoj neprosvijećenosti zarad koje nam je nužan staratelj, dakle ako nismo spremni odustati od slobode zarad sigurnosti i udobnosti; onda je nužno istrajati na slobodnom mišljenju, dakle na sumnji.

    Onda je, kada čovjek pročita besramni članak u The New York Timesu, naučno-fantastičnu pripovijest koja govori o tome kako je Vulin suparnik Aleksandra Vučića, a ovaj se, pak, usprotivio djelovanju Wagnera u Srbiji, nužno posumnjati da je neko tu nekome u džep tutnuo nekakve pare.

    Onda je, kada Gabriel Eskobar saopšti da će Kosovo dopustiti stvaranje tamošnje Republike Srpske bez obzira šta o tome misli Albin Kurti, dakle demokratski izabrani premijer suverene države, to nužno tumačiti kao tantrum kolonijalnog upravitelja koji, navikao da bude okružen klimoglavima domorodačke posluge, prijeti čovjeku koji radi svoj posao, ima demokratski legitimitet i funkcioniše u okviru Ustava. Ako Amerika u regionu promoviše „vladavinu prava“, zašto Escobar od Kurtija zahtijeva da prekrši Ustav? Aha, znam: antiamerički i antizapadno je sumnjati…

    Ili hajdemo ovako… Nije li, ne slobodarski, nego elementarno insanski, zapitati se: zašto je Amerika podržala Schmidtovu intervenciju koja je za cilj imala – citiram baš zgodno eufemističko, dakle šupačko objašnjenje onoga što je frajer počinio – da “obuzda bošnjački demografski oportunizam”?

    Na pamet mi pada barem jedna zemlja u kojoj su vlasti svojevremeno vrlo uspješno ubuzdavale “demografski oportunizam” većinske populacije.

    Južna Afrika, naime.

    (Slobodna Bosna)

    Kako je Konaković nadmudrio Nikšića: Sa duplo manje glasova, NiP na nivou BiH ima triput više pozicija od SDP-a, u Domu naroda BiH SDP neće imati nijednog delegata!

    Piše:
    Redakcija
    -

    SDP BiH je na nivou Bosne i Hercegovine osvojo više glasova nego NiP i Naša stranka zajedno. Pa, ipak, NiP će u Vijeću ministara BiH imati najbitniju poziciju – poziciju zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. S te pozicije Elmedin Konaković će moći kontrolisati dnevni red, ali i sva imenovanja u državnim agencijama, uključujući i Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH. U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH SDP ima pet zastupnika. NiP ima tri. Međutim, u rukovodstvo Predstavničkog doma PS BiH izabran je NiP-ov kadar Denis Zvizdić. Istovremeno, SDP BiH neće imati nijednog delegata u Domu naroda PS BiH. Hrvata će, izvjesno je, prepustiti HDZ-u BiH, dok će u ime stranaka Trojke, u Klub Bošnjaka Doma naroda PS BiH biti izabran Kemal Ademović iz Naroda i pravde, koji će, vjerovatno, postati član Kolegija tog Doma. Dakle, sa 79 hiljada glasova na nivou BiH, NiP je na istom nivou dobio tri ključne  bošnjačke pozicije na koje su postavljeni – Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, Kemal Ademović, prvi potpredsjednik NiP-a, i Denis Zvizdić, drugi potpredsjednik NiP-a. Sa 129 hiljada glasova i pet zastupnika na novu BiH, SDP-u će na nivou BiH pripasti samo jedna ministarska pozicija u Vijeću ministara BiH. Baš koliko i Našoj stranci koja je osvojila 49 hiljada glasova i koja ima dvoje državnih zastupnika.

    I na nivou Federacije BiH situacija je slična. SDP BiH je osvojio 131 hiljadu glasova, što je za 17 hiljada više nego što su osvojili NiP i Naša stranka zajedno. SDP u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH ima petnaest zastupnika, dok NiP i Naša stranka imaju zajedno – trinaest. Međutim, u rokovodstvu Zastupničkog doma FBiH SDP nema nikoga. Poziciju predsjedavajuće Zastupničkog doma dobila je Mirjana Lepić-Marinković iz Naše strake (kompenzacijski mandat). Zamjeničke pozicije su pripale Edini Gabeli iz Stranke za BiH i Mladenu Boškoviću iz HDZ-a BiH. Dakle, iako je SDP-ov klub najbrojniji u vladajućoj koaliciji na nivou FBiH, ta stranka nije dobila nijednu poziciju. Kada je u pitanju zakonodavna vlast na nivou FBiH, SDP je dobio potpredsjednika Doma naroda FBiH i reda srpskog naroda. Funkcija predsjedavajućeg je pripala HDZ-u BiH, dok je funkcija potpredsjednika iz reda bošnjačkog naroda pripala Izenu Hajdareviću iz Naroda i pravde. Istina, SDP-u BiH bi trebala pripasti pozicija premijera Federacije BiH, ali s obzirom na procedure, teško je očekivati da će tu funkciju dobiti predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

    Tuzlanski kanton je najveća baza SDP-a BiH, gdje je ta stranka osvojila 37 hiljada glasova. NiP je u TK osvojio 10 hiljada glasova. SDP BiH u Skupštini TK ima osam zastupnika, NiP ima dvoje. Među zastupnicima u Skupštini TK, SDP ima jednu Hrvaticu. Ipak, ta stranka je odlučila da prilikom izbora hrvatskog delegata iz TK prepusti Narodu i pravdi. Šest zastupnika SDP-a u Skupštini TK se izjasnilo – Bošnjacima. No, prilikom izbora bošnjačkih delegata, SDP BiH je dobio jedno od ukupno pet B mjesta, dok su drugu poziciju prepustili – Narodu i pravdi. Tako je, u konačnici, oboje NiP-ovih zastupnika prošlo u Dom naroda FBiH (Bošnjak – Izen Hajdarević i Hrvatica Silva Banović), dok je SDP BiH sa osam zastupnika dobio dva delegata (jednog Bošnjaka – Dževad Hadžić i jednog Srbina – Slađan Ilić). Dakle, sa četiri puta manje glasova i zastupnika, NiP je iz Tuzlanskog kantona dobio isti broj delegata kao i SDP BiH. Iako je TK, kako rekosmo, baza SDP-a, u ovom kantonu ta stranka će biti u opoziciji.

    U Unsko-sanskom kantonu SDP je treća stranka. Osvojili su devet hiljada glasova, odnosno – duplo više od Naroda i pravde. Međutim, prilikom izbora bošnjačkih delegata iz USK-a, SDP je glasao za kandidata Naroda i pravde. Tako u Domu naroda FBiH Bošnjake iz USK zastupa NiP-ovac Azhar Sejarić. SDP-u je pripao srpski delegat koji bi im, inače, pripao i bez glasanja, jer je Mladen Lonić jedini Srbin izabran u Skupštinu USK.

    U Zeničko-dobojskom kantonu SDP BiH je osvojio 20 hiljada glasova, skoro duplo više od NiP-a koji je osvojio 11 hiljada glasova. Međutim, prilikom izbora bošnjačkog delegata SDP BiH je podržao NiP-ovu kandidatkinju Amru Babić. SDP-u je pripalo mjesto delegata iz reda hrvatskog naroda koji je dobio podršku BHI Fuada Kasumovića, dok je NiP-ov zastupnik podržao listu HDZ-a BiH.

    U Bosansko-podrinjskom kantonu NiP je osvojio 1444 glasa, dok je SDP osvojio 1136 glasova. Prilikom raspodjele pozicija, NiP je dobio bošnjačkog delegata iz tog kantona. U Vladi BPK SDP je dobio samo jednu poziciju (MUP). Prilikom raspodjele javnih preduzeća i ministarstava u BPK – NiP je dobio devet pozicija, Novi početak sedam, SBiH (sa manje osvojenih glasova od SDP-a) šest, koliko je dobila i Nova politička inicijativa (manje glasova od SDP-a). SDP BiH je u raspodjeli dobio – pet pozicija.

    U Kantonu Sarajevu SDP BiH je treća politička partija. I u tom su kantonu, uspjeli dobiti jednog bošnjačkog delegata (Irfan Čengić) i troje Srba (sve S bi pozicije im pripale i bez glasanja). Prema trenutnom rasporedu funkcija, SDP će i u KS ostati bez premijerske pozicije koja bi trebala pripasti Našoj stranci koja je osvojila manje glasova od SDP-a BiH.

    Zahvaljujući ovakvom glasanju u skupštinama kantona, SDP BiH u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH ima samo dva delegata. Iako je u svim kantonima (osim u KS i BPK) Narod i pravda slabiji politički subjekt od SDP-a BiH, ta stranka će u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH imati čak pet delegata, što im garantuje izbor jednog bošnjačkog delegata u Dom naroda BiH (Kemal Ademović). Kada je u pitanju izbor delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH, SDP BiH je uspio dobiti samo jednu poziciju (Marina Mujkanović iz ZDK), baš koliko je dobila stranka Narod i pravda (Silva Banović iz TK). Te dvije ruke im nisu dovoljne za izbor državnog delegata iz reda hrvatskog naroda. Dakle, zahvaljujući tome što stu pružali podršku kadrovima NiP-a, SDP BiH u Domu naroda PS BiH neće imati nijednog delegata. Da podsjetimo, u mandatnom periodu 2018.-2022., SDP je u Domu naroda imao Bošnjaka Denisa Bećirovića. U periodu od 2014. do 2018. godine, SDP, također, nije imao nijednog dlegata u Domu naroda PS BiH. No, to se desilo nakon propasti SDP-a na izborima 2014. godine. U mandatnom periodu 2010.-2014., SDP BiH je u Domu naroda PS BiH imao čak dva Bošnjaka (Hasan Bećirović i Mehmed Bradarić), i jednog Hrvata (Krunoslava Vrdoljaka). Tokom mandata 2006.-2010. SDP je u Domu naroda PS BiH imao jednog Bošnjaka (Adem Ibrahimpašić), dok je u periodu od 2002.-do 2006., SDP imao delegata u Klubu Hrvata (Tomislav Limov).

    Zbog čega još uvijek nije predložen kandidat za (pot)predsjednika FBiH iz reda Srba: Čeka li Čović glasanje osmorke o delegatima za Dom naroda PS BiH

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Kandidatsku listu na kojoj je ime Lidije Bradara (HDZ BiH) za izbor predsjednika/potpredsjednika FBiH potpisala su 22 delegata Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. HDZ BiH ima 14 delegata, HDZ 1990 tri, HNP 1, NIP, 1, SDP BiH 1, NES 1, ZNG 1 i Berina Fejzić (BNS). To znači da su potpisali svi delegati osim Milana Ševe koji tog dana nije bio prisutan na sjednici.

    CIK je danas prihvatio i kandidaturu Refika Lende (SDA) jer su ispunjeni svi uslovi, a na kandidatskoj listi je 13 potpisa, 12 delegata SDA i 1 iz DF-a.

    Klub Srba u kojem stranke osmorke uz pomoć HDZ-a i SNSD-a imaju sasvim dovoljnu pa i komotnu većinu za predlaganje kandidata (potrebno 11 delegata), nije kandidirao nijedno ime za predsjednika/potpredsjednika FBiH.

    Na sjednici Kluba Srba koja je održana kako bi se izabrao predsjednik Kluba nije razgovarano o imenu kandidata kojeg će predložiti za rukovodstvo FBiH bez kojeg nema ni nove Vlade FBiH.

    Rok za predlaganje kandidata je 30. januar, a naredna sedmica donijet će ili rasplet ili novi zaplet na političkoj sceni. Osim sjednice za potvrđivanje Vijeća ministara BiH koja se očekuje 25. ili 26. januara, a sjednica Doma naroda na kojoj će se glasati za delegate u Dom naroda PS BiH bi trebala biti 27. januara.

    Nezvanične su informacije da je HDZ BiH svoju podršku kandidatu za predsjednika/potpredsjednika iz reda Srba „uslovio“ glasanjem delegata osmorke u Klubu Hrvata za kandidatske liste za delegate Kluba Hrvata u Domu naroda PS BiH.

    Podsjećamo, HDZ BiH je predao četiri kandidatske liste iako imaju 14 delegata što je dovoljno za tri sigurna delegata. HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata koji će podržati svoju listu.

    Stranke osmorke imaju četiri ruke, ali dvije liste. Tako je SDP BiH kandidirao Jugoslava Brdara, a ZNG Zlatka Miletića.

    Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. U tom slučaju glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti žrijeb.

    (NAP)

    Sudije podijeljene, nema odluke: O Schmidtovim amandmanima na Ustav FBiH i Izborni zakon Ustavni sud BiH će odlučivati u martu

    Piše:
    Redakcija
    -

    Ustavni sud BiH ponovo nije donio odluku zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je tražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, saznaje Istraga.

    “S obzirom na to da nije bilo potrebne većine za donošenje bilo kakve odluke, sve je prolongirano za plenarnu sjednicu u martu”, kazao je sagovornik Istrage iz Ustavnog suda BiH.

    Evo o čemu se radi. Da bi Ustavni sud BiH odlučio u nekom predmetu, za ili protiv odluke mora glasati najmanje petero sudija, što je prosta većina od ukupnog broja sudija. Naime, Ustavni sud BiH čini devet sudija, od čega je njih šestero domaćih (četvero iz Federacije i dvoje iz RS) i troje međunarodnih. Međutim, od jeseni prošle godine, Ustavnom sudu BiH nedostaje dvoje sudija, jer su penzionisani Mato Tadić i Miodrag Simović. Federalni Predstavnički dom do danas nije imenovao Tadićevog nasljednika, niti je Narodna skupština RS imenovala nedostajućeg sudiju iz tog entiteta koji bi naslijedio Miodraga Simovića. Tako sada u Ustavnom sudu BiH sjedi sedmoro sudija, četvero domaćih i troje stranaca. Ukoliko su njihovi glasovi podijeljeni, recimo u omjeru 4-3 ili 3:4, Ustavni sud BiH ne može donijeti odluku, jer je prema Pravilima Ustavnog suda za donošenje odluke potrebno pet glasova.

    Upravo je takva situacija bila na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici, kada se ustavne sudije podijelile. Njih četvero je, naime, bilo saglasno da Ustavni sud BiH prihvati nacrt odluke, te tako odbaci Komšićev i Džaferovićev zahtjev kojim je zatražena ocjena ustavnosti Schmidtovih odluka. Kako nije bilo pet potrebnih glasova, odluka nije mogla biti donesena. Stoga je ovaj predmet prebačen za narednu plenarnu sjednicu Ustavnog suda BiH, kada će biti pripremljeni i nacrt odluke da se usvajaju zahtjevi Željka Komšića ili Šefika Džaferovića. Ukoliko i taj nacrt ne dobije podršku petero sudija, formalno-pravno eće biti odluke i predmet će biti prebačen na neku od narednih plenarnih sjednica, kada Ustavni sud BiH bude u punom sazivu.

    Podsjetimo, izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller. Ona je sa stručnim službama i savjetnicima u Ustavnom sudu BiH bila pripremila prijedlog odluke kojim se odbijaju zahtjevi Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Keller je ovaj prijedlog sačinila nakon pritisaka iz OHR-a. Nju je, kako saznajemo, podržala i  Valerija Galić koja je za sutkinju Ustavnog suda BiH imenovana na prijedlog HDZ-a BiH. Preostala dva imena nismo uspjeli saznati. Kako prijedlog sutkinje Keller nije dobio potrebnu većinu, odluka nije donesena i predmet će opet biti razmatran u martu.

    Sada, međutim, postoji druga opasnost. Ukoliko Predstavnički dom FBiH do marta imenuje ustavnog sudiju bliskog HDZ-u BiH, postoji mogućnost da bude dovoljno ruku za odbacivanje zahtjeva Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije prijavilo se 14 kandidata. To su Boris Barun, Danica Šain, Sanela Butigan-Gorušanović, Ivo Rozić, Zvonko Mijan, Ivan Miličević, Marin Vukoja, Monika Mijić, Zdravko Lučić, Bariša Čolak, Mario Širić, Željka Marković Sekulić, Mirko Miličević i Mile Lasić. Svi osim Sanele Butigan-Gorušanović su kadrovi bliski HDZ-u BiH. Ukoliko bilo ko od HDZ-u bliskih kadrova bude imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH, to bi značilo da u Ustavnom sudu BiH postoji dovoljan broj sudija za odbijanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Schmidtovih amandmana. Stranke sa sjedištem u Sarajevu imaju dovoljno ruku u Predstavničkom domu FBiH da imenuju kandidatkinju koja nije bliska HDZ-u BiH. No, da li će to i učiniti?

    Sve ovo se, naravno, moglo prevazići da je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Predstavničkog doma FBiH u prošlom sazivu zakazao sjednicu na kojoj bi bio izabran nedostajući ustavni sudija iz Federacije. No, Zaimović je odlučio da u svom mandatu ne završi ovu proceduru, računajući prije svega na “zadržavanje dobrih odnosa sa HDZ-om BiH!”. Jedan od razloga je i to da je u utrci za Ustavni sud Federacije BiH HDZ-ova podrška bila potrebna Ajši Softić . Ajša Softić je, inače, supruga potpredsjednika SDA Safeta Softića koji je u bliskim prijateljskim vezama sa Mirsadom Zaimovićem. Tako je, u jeku najvećeg sukoba na relaciji SDA-HDZ, Marinko Čavara predložio Ajšu Softić za sutkinju Ustavnog suda FBiH. Istovremeno, Mirsad Zaimović nije dopustio održavanje sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj bi, preglasavanjem HDZ-a BiH, Sanela Gorušanović-Butigan bila imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.

    Konaković i Krišto na listama: Osmorka podijeljena, borba za petog državnog delegata i u klubu Bošnjaka i Hrvata

    Piše:
    Amra Vrabac
    -

    Centralna izborna komisija BiH zaprimila je šest kandidatskih listi za izbor delegata iz reda bošnjačkog naroda u Dom naroda PS BiH. Također je predato sedam listi za izbor delegata iz reda hrvatskog naroda. Ono što je interesantno da su se na listama našli Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH ali i Elmedin Konaković, kandidat za ministra vanjskih poslova BiH.

    Dvije kandidatske liste predali su delegati SDA Muamer Zukić i Haris Zahiragić. Na jednoj listi su Safet Softić i Hazim Rančić, a na drugoj Šefik Džaferović i Halid Genjac.

    Jednu listu predao je Amir Orlović iz DF-a na kojoj su Dženan Đonlagić, Mensura Beganović i Hamed Hodžić.

    Delegat Emir Dautović (NES) predao je listu na kojoj su Džemal Smajić iz SBiH-a i Mirnes Gušić.

    Narod i pravda predala je listu na kojoj su Kemal Ademović, Elmedin Konaković i Amra Babić.

    Jednu listu je predao Irfan Čengić (SDP) na kojoj su Elvir Karajbić i Edis Dervišagić.

    U Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH SDA ima 12 delegata, DF jednog, NES dva, Stranka za BiH 1, SDP 2, Narod i pravda pet.

    SDA sa 12 delegata može izglasati tri delegata, NIP jednog, dok će peti delegat ovisiti od preostalih glasanja. SDP za svoju listu ima dva glasa, a NIP s još jednim preostalim delegatom može podržati tu listu ili listu koju je predao NES koji zajedno sa Strankom za BiH ima tri glasa. Samo jedan delegat presudit će čija lista će imati glas više. Na osnovnu predati lista vidi se da su odnosi u osmorci poljuljani i da nije bilo jedinstva kada je riječ o petom delegatu u Klubu Bošnjaka Doma naroda PS BiH.

    HDZ ima četiri liste, na jednoj Krišto 

    Kada je riječ o listama za delegate iz reda Hrvata, CIK-u je dostavljeno sedam listi.

    Ivan Odak je predao listu na kojoj su Ilija Cvitanović, Ivan Vukadin i Željko Josić.

    Tomislav Mandić predao je listu HDZ-a na kojoj su Zdenko Ćosić, Mate Lončar, Miro Grabovac, Daniela Perić i Nikica Vidović.

    Ivo Tadić predao je drugu listu HDZ-a na kojoj su Ivo Vincetić, Marijan Klaić, Nikola Raguž, Tea Ružić i Ana Rašo.

    Tomislav Martinović predao je treću listu HDZ-a na kojoj su Dragan Čović, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Viktorija Haubrich i Tanja Vučić-Tomić.

    Još jednu listu HDZ-a predao je Ivo Tadić na kojoj je Marina Pendeš.

    Marina Mujkanović (SDP) predala je listu na kojoj su Jugoslav Brdar, Davor Čičić i Vlado Rašić.

    Damir Marjanović (ZNG) predao je listu na kojoj je Zlatko Miletić.

    U Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH HDZ BiH ima 14 delegata što im je dovoljno za tri sigurna delegata.

    HDZ 1990 sa HNP-om ima četiri delegata i mogu izglasati jednog delegata.

    Stranke osmorke imaju četiri ruke jer NIP, SDP, NES i Za nove generacije imaju po jednog delegata. Preostaje Berina Fejzić koja nije dio ovih stranaka.

    Ukoliko se glasovi osmorke podijele na dvije liste, a NIP je već najavio da će podržati listu SDP-a to znači da će jedna lista HDZ-a imati dva glasa, koliko i lista SDP-a i lista Zlatka Miletića koji računa i na glas NES-a. Glas Berine Fejzić mogao bi biti odlučujući ukoliko bude glasala za jednu od ove tri liste. Ukoliko budu ipak izjednačene liste sa po dva glasa, onda će odlučiti baraž.

    (NAP)

    Transparency International podnio prijavu protiv devet stranaka: SDP primio zabranjene donacije od 14 preduzeća koja posluju sa državom, SDA od šest, na spisku još HDZ, NiP, SBiH …

    Piše:
    Redakcija
    -

    Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija privatnih preduzeća, a devet stranaka primalo je zakonom zabranjene priloge od kompanija koje su dobijale tendere od organa izvršne vlasti. Zbog toga je Transparency International u BiH (TI BiH) uputio prijave Centralnoj izbornoj komisiji protiv  SDP BiH, SDA, HDZ BiH, NiP, Stranke za BIH, HRS,  Socijaldemokrata BiH,  Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

    Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 15 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

    Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koje je finansiralo SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

    Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH .

    Stranke ne prijavljuju donacije

    Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

    HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

    Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

    Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

    Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

    Transparentno.ba

    OHR izvršio pritisak na Ustavni sud BiH: Nacrtom odluke predloženo odbijanje Komšićevog zahtjeva za ocjene ustavnosti Schmidtovih amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH

    Piše:
    Redakcija
    -

    Pritisci Christiana Schmidta na sudije Ustavnog suda BiH su urodili plodom. Stručne službe i sudija izvjestilac pripremili su novi draft odluke i sada predlažu da Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici (19. i 20.) odbije zahtjeve Željka Komšića i Šefika Džaferovića kojima je zatražena ocjena ustavnosti odredaba Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH, a koje 2. oktobra nametnuo OHR. No, da bi Schmidtove “odredbe” bile proglašene “usklađenim sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima” i Ustavom BiH, za ovaj prijedlog odluke mora glasati petero sudija Ustavnog suda BiH. Izvjestiteljica u ovom slučaju je švicarska sutkinja Helen Keller i, ona je, nakon pritisaka iz OHR-a, sada stava da se Komšićev i Džaferovićev zahtjev treba odbaciti ili odbiti. Izvjesno je da će sutkinju Keller pratiti Valerija Galić, sutkinja Ustavnog suda BiH koja je funkciju dobila na prijedlog HDZ-a BiH.  Preostalih petero sudija, među kojima je troje domaćih i dvoje stranaca, još uvijek nije zauzelo stav. Ukoliko od njih petero, troje bude protiv ovakvog prijedloga, to će značiti da Ustavni sud BiH opet neće moći donijeti odlulku i da će predmet ponovo biti razmatran na nekoj od narednih plenarnih sjednica.

    Ustavni sud BiH je u ovom trenutku nepopunjen, jer nakon penzionisanja Mate Tadića i Miodraga Simovića nedostaje dvoje sudija, po jedan iz oba entiteta. Tako u Ustavnom sudu BiH trenutno sjede Valerija Galić, Helen Keller, Mirsad Ćeman, Zlatko Knežević, Seada Palavrić, Angelika Nussberger i Ledi Bianku. Švicarska sutkinja Helen Keller je, rekosmo, izvjestilac i ona je, sa stručnom službom i registrarom Ustavnog suda Sevimom Sali-Terzić pripremala draft odluke kojom se odbija Komšićev i Džaferovićev zahtjev. Inače, registrar Ustavnog suda Sevima Sali-Terzić je već na svom Twitter nalogu dijelila objave u kojima se, faktički podržava odluka OHR-a o nametanju izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH.

    “Retvitovanje raznih stavova o nekom pitanju nije ni podržavanje, niti opstruiranje bilo čega, već praćenje i dijeljenje raznih mišljenja. Ja sam ranije prenijela i drugačija mišljenja. Međutim, ništa od ovoga neće i ne može utjecati na odlučivanje Ustavnog sudal, koji u svakom predmetu odluke donosi na osnovu Ustava BiH, a ne na osnovu različitih razmišljanja i javnosti i na društvenim mrežama”, izjavila je za Istraga.ba registrar Ustavnog suda Bih Sevima Sali-Terzić.

    Međutim, prema informacijama Istrage, stavovi određenih diplomata bili su ključni prilikom pripreme nacrta odluke Ustavnog suda BiH. Christian Schmidt je lično imao sastanke sa pojedinim ustavnim sudijama koju su, nakon toga, promijenili mišljenje glede Komšićevog i Džaferovićevog zahtjeva.

    Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od Ustavnog suda BiH izjašnjenje da li su amandmani na Ustav FBiH i Izborni zakon koje je 2. oktobra ove godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt usklađeni sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama.

    Jedna od odredaba čiju je ocjenu zatraži Željko Komšić i Šefik Džaferović odnosi se na izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

    “Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika
    Federacije”, glasi prvi član Amandmana CXX kojeg je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

    Visoki predstavnik je, tako, nametnuo iste odredbe Ustava FBiH za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u predmetu U14/12 već utvrdio da nisu u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, uz promjene koje se odnose samo na potrebni broj glasova u okviru klubova konstituentnih naroda uz isključivanje Ostalih kao mogućih kandidata za te funkcije čime su dovedeni u identičnu situaciju kao i prije usvajanja ovih odluka Visokog predstavnika.

    Podsjećamo, u izreci Odluke Ustavnog suda BiH, broj U14/12 navedeno je: “Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da član 80. stav 2. tačka 4. (tačka 1. stav 2. Amandmana LXXXIII) i član 83. stav 4. (tačka 5 Amandmana XL dopunjen tačkom 4 Amandmana LXXXIII) Ustava Republike Srpske, član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” br. 23/01, 7/02,9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08, 32 /10, 18/13 i 7/14) nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navedno je u Odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 12. maja 2015. godine.

    Dakle, Ustavni sud BiH je utvrdio da član IV.B. 1. član 2. stav 1. i 2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava.

    “U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda”, glase odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine za koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio da nisu u skladu sa Evropskom konvencijom.

    Obrazlažući svoju Odluku, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da su odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojima se Ostalima ne omogućava kandidiranje za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH suprotne Ustavu Bosne i Hercegovine i Evropskoj konvenciji. Osporene odredbe, Visoki predstavnik je promijenio, ali je suština ostala ista, što se može jasno vidjeti iz sljedećeg: “Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih narodau Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim članom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije”, kako glasi odredba Ustava FBiH koju je navedenim amandmanima nametnuo Visoki predstavnik.

    Visoki predstavnik je, tako, samo izmijenio broj delegata koji moraju podržati kandidate za predsjednika ili potpredsjednike Federacije BiH, ističući da se mogu kandidirati samo kandidati iz reda konstituentnih naroda. Građane Bosne i Hercegovine iz grupacije „Ostali“ zbog kojih je Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio kršenje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, Visoki predstavnik ponovno ne pominje niti im daje mogućnost da kandidiraju svog kandidata bilo za predsjednika ili potpredsjednika FBiH niti imaju bilo kakvu ulogu u predlaganju kandidata, što se obavlja isključivo u okviru klubova konstituentnih naroda. Tako je, dakle, Visoki predstavnik nametnuo odredbe koje su u direktnoj suprotnosti sa Odlukom U14/12 Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pa samim time i Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

    Dakle, Ustavni sud BiH je već jednom utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH neustavan. No, nakon pritiska OHR-a sada se razmatra drugačija mogućnost.

    1...606162...192Stranica 61 of 192

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj