Najnoviji

    Istaknuto

    Istaknute objave

    Analiza Seada Numanovića: Šta nakon susreta Vučića i Dodika?

    Piše:
    Sead Numanovic
    -

    Nakon još jednog u nizu sastanaka Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije i Milorada Dodika, političkog lidera bosanskih Srba, nekoliko se stvari ističu.

    “Razgovarali smo i o Vojsci Republike Srpske, i ja sam prenio važne poruke ljudi iz svijeta predsjedniku Dodiku. Drago mi je što je izrazio spremnost da sasluša mišljenje drugih ljudi, i mislim da je važno da pokušamo sačuvati mir, ali i pokušati  pokati da nije RS nikakav izvor problema, već da smo svi u regionu spremni razgovarati.

    Srbija će se apsolutno suprotstaviti, i nećemo se ponašati u skladu sa bilo kakvim sankcijama koje bi uveli protiv bilo koga u RS. Naš stav je vrlo čvrst i jasan. Neću reći da upozoravamo, ali molim sve da razgovaramo i rješavamo probleme dijalogom, piše u analizi politicki.ba.

    Srbija se neće pridružiti sankcijama dok sam ja predsjednik, neće biti blokade na Drini”, poručio je Vučić.

    S  druge strane, Dodik je prenio i spremnost da okonča blokadu institucija Bosne i Hercegovine.

    Prvi korak za ulazak predstavnika entiteta RS u organe BiH, po njemu je reguliranje pitanja šuma i poljoprivrednog zemljišta.

    “Mi želimo sjesti i razgovarati i ukazati im da konačno shvate da je to ozbiljno i da ne možemo popustiti u smislu da nam se oduzmu poljoprivredno zemljište i šume. Onog trenutka kada to pitanje bude regulirano, stvorit će se prvi korak za to da uđemo u organe BiH”, rekao je Dodik.

    Istakao je i da će se nastaviti vraćanje “otetih” nadležnosti s nivoa Bosne i Hercegovine na njegov entitet.

    O vojsci nije rekao ni riječi.

    Šta to znači?

    Čini se da je Dodik voljan napraviti “ustupak”.

    I to je klopka kako za zvanično Sarajevo, tako – posebno – za međunarodnu zajednicu.

    Objavom, koju treba očekivati, da Dodik i Narodna skupština entiteta RS neće (još) dirati Oružane snage, neće provoditi “slovenački scenarij”, zasigurno će u diplomatsko-birokratskim krugovima u Briselu, pa i Vašingtonu, izazvati olakšanje.

    “Prva pobjeda”, moglo bi se opisati stanje u birokratskim krugovima u dijelovima Brisela.

    Ne treba sumnjati da će se na Sarajevo, potom, pojačati pritisak da se sjedne i pregovara. A o čemu se to treba “pregovarati”? Dodik je nagomilao cijeli niz “problema” koji se moraju riješiti razgovorom i dogovorom.

    U najkraćem, svi se oni svode na pitanje vladavine zakona. Ili će je biti ili je neće biti.

    Za Dodika je Christian Schmidt lažni visoki predstavnik jer ga nije izabralo Vijeće sigurnosti. On traži da taj organ Ujedinjenih nacija provede postupak kakav nikada nije proveden za šefa OHR-a. Ako toga nema, Schmidt nema šta tražiti na teritoriju pod njegovom kontrolom.

    Hoće li i ko će s Dodikom iz Brisela, Vašingtona, Berlina… pregovarati o tome? Kako sada stvari stoje, takav se “pregovarač” ne vidi.

    Izgovor za totalnu blokadu institucija BiH Dodik je našao u odluci sada već bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da negiranje genocida, dokazanog pred nizom domaćih i međunarodnih sudova, uključujući i Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu, te nagrađivanje ratnih zločinaca proglasi krivičnim djelom.

    Inzko je odredbe izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine o tome jednostavno prepisao iz Odluke Evropskog vijeća od 28. novembra 2008. godine koja se odnosila na “suzbijanje određenih formi i izraza rasizma i ksenofobije”. Inzkovo posezanje za Bonskim ovlastima i nametanje ovih odredbi urađeno je usprkos protivljenju Zapada.

    Niko od Zapadnjaka nije spreman javno, imenom i prezimenom, pregovarati s Dodikom o tome, ali se na Sarajevo vrši pritisak da se nađe modus za (ne)provođenje te odredbe.

    U opticaju je i model po kome bi se – političkim dogovorom Bakira Izetbegovića i Milorada Dodika proglasio moratorij na primjenu te odluke na neki vremenski period. A onda bi se ona – valjda – provodila.

    Izetbegović, ukoliko bi pristao na takav aranžman, teško da bi politički preživio.

    Ne samo da bi ga razapinjala opozicija, proglašavajući ga izdajnikom, već bi mu – garantirano – neki drugi birokrata Zapada zamjerio, prije ili kasnije, zašto je to radio i čemu pregovaranja o vladavini zakona.

    A vladavina zakona je ključni postulat u bilo čijoj želji da se pridruži Evropskoj uniji.

    No, i na Izetbegovića se vrši sve jači pritisak da “pregovara”.

    Dodik, nadalje, traži da se faktički obori presuda Ustavnog suda o šumama i poljoprivrednom zemljištu. On najavljuje i da će vode biti proglašene imovinom Bosne i Hercegovine te da će “nam oduzeti hidroelektrane”.

    No, Ustavni sud o tome je već odlučio 6. februara 2020. godine naloživši donošenje i zakona o vodama na državnom nivou “jer su ta pitanja u isključivoj nadležnosti države BiH prema navedenim odredbama Ustava BiH”.

    I?

    O čemu se treba pregovarati?

    O daljem potiranju vladavine zakona u Bosni i Hercegovini, e da bi se “umirio” Dodik i Vučić i “odvratili” od formiranja “srpskog sveta”?

    Ko je budala koja vjeruje u to?

    Dodikovim vrlo agilnim angažmanom od 2002. do 2006. godine donesen je cijeli niz odluka i zakona kojima su ojačane institucije Bosne i Hercegovine.

    Niti jedna odluka – od formiranja Oružanih snaga, do Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, nije donesena bez svesrdne podrške i ruku Dodikovih kadrova u državnim institucijama – od Predsjedništva do Parlamenta BiH.

    Sada se Dodik “predomislio”.

    I svi mi, gonjeni zahtjevima političkih birokrata, trebamo “klepnuti ušima”. Ako to ne uradimo, mi ćemo biti krivi za rat. Jer nismo “popustili” Dodiku u njegovom pohodu za raspad Bosne i Hercegovine. I nismo bili voljni napraviti “kompromis”.

    A “kompromis” ne možemo dopustiti niti ga napraviti s bilo kime kada je vladavina zakona u pitanju. Jer time samo idemo naruku i Dodiku i Vučiću i od dijela Bosne i Hercegovine pravimo čvrst “nosač aviona” pogubnih ruskih uticaja u regionu.

    Sarajevo će u narednim danima i sedmicama biti mjesto gdje će se sjatiti cijeli niz zapadnih zvaničnika. Njihove javne izjave bit će – u najgorem slučaju “ok”. Iza scene će se odvijati mučni pregovori i “lomljenja” bošnjačkih i probosanskih snaga da i oni “naprave iskorak”.

    Između redova ili čak i direktno će se govoriti – “eto, Dodik neće dirati vojsku, dajte mu nešto”.

    Prema dosadašnjim informacijama, politički blok u Sarajevu postaje sve čvršći i ne postoji volja da se Dodiku da bilo kakav ustupak.

    Razgovarati se mora i hoće.

    Kompromis bi trebao biti dobar početak. Ali nikako truhli kompromis, pogotovo ne na pitanju hoće li se poštivati zakoni ili ne. Dodik sve više ponavlja laž da “mir nema cijenu” i da će radije žrtvovati sebe nego entitet RS.

    Neka niko ne sumnja da su neki u Briselu, pa i Vašingtonu, poskočili od dragosti. “Dodik je popusti”, uskliknuli su i sada su vrlo raspoloženi pritisnuti gdje smatraju da je najmekše, da se počne s “popuštanjima”.

    A koji to ustupak bilo ko u Sarajevu može dati na pitanju genocida u Srebrenici?

    Više od dvije decenije trpimo poniženja i na tom pitanju. I evo dokle smo došli.

    Jednostavno, dalje nema. Ili će se poštivati zakoni i institucije, ili će se kriza dalje produbiti. Jer, čak i ako se nađe “modus” za Inzkovu odluku, problemi neće biti riješeni. Naprotiv.

    Dodik će se možda, veliko možda, “primiriti” nekoliko dana ili mjeseci, a onda naći novi povod za ono što iskreno hoće, a i ne krije – raspad države i stvaranje “srpskog sveta”.

    Zapad nastoji svim političkim silama spriječiti mogućnost dalje eskalacije krize u BiH.

    Sve što su do sada uradili je bilo udaranje zmije po repu.

    Vučić je nakon sinoćnjeg susreta s Dodikom vrlo naglašeno govorio o sankcijama.

    “Srbija će se apsolutno suprotstaviti, i nećemo se ponašati u skladu sa bilo kakvim sankcijama koje bi uveli protiv bilo koga u RS. Naš stav je vrlo čvrst i jasan. Neću reći da upozoravamo, ali molim sve da razgovaramo i rješavamo probleme dijalogom.

    Srbija se neće pridružiti sankcijama dok sam ja predsjednik, neće biti blokade na Drini”, rekao je.

    Naravno da zna o čemu priča.

    I naravno da ima razloga biti tako odlučan.

    Iz ovog njegovog stava vidi se i da ima jake lične interese da osujeti uvođenje bilo kakvih ozbiljnijih sankcija, jer bi ga – očito – mogle udariti tamo gdje ga najviše boli – po džepu!

    Znajući modus operandi režima u Beogradu, diplomatija Srbije, ali i lobisti, na nogama su i nastoje osujetiti bilo kakvo uvođenje ozbiljnih sankcija.

    Ne treba sumnjati i da je voljan (uopće mu ne bi bilo mrsko!) žrtvovati Dodika. Ali traži “nešto” zauzvrat.

    A to “nešto” lako bi moglo biti – na ovaj ili onaj način – pola Bosne i Hercegovine, kao preduslov novog “ustupka” na Kosovu.

    Šta smo time dobili? Ama baš ništa! Naprotiv! Amerikanci su, nakon dolaska Joea Bidena na vlast, mehanizam sankcioniranja izmijenili. Argumenti koje za to daju djeluju lijepo i prihvatljivo za mnoge u samom vrhu Evropske unije. No, u toj se instituciji odlučuje konsenzusom, te su Mađarska, Slovenija, Poljska, ali i Francuska i još neke, prepreka.

    I svaka od tih država ima u prvom redu vlastiti i/ili privatni interes iznad svega.

    No, ne treba sumnjati da će – kada se jednom objave – američke sankcije za zapadni Balkan i Bosnu i Hercegovinu – slijediti u Njemačkoj, Holandiji…

    U ovom momentu mnogo je više država Evropske unije koje će provoditi svoje – neobjavljene – sankcije protiv Dodika i njegovih (i Vučićevih) satrapa.

    Zadnji susret Dodika i Vučića u Beogradu je imao za cilj maksimalno zamutiti vodu.

    Odaslane su neke “umirujuće” poruke, ponovo je pružena ruka prema Sarajevu, a u njoj je šaka lažnih apaurina za Zapad.

    Razgovarati se treba i mora!  Bolje i hiljadu dana priče i naduravanja, nego dan ratovanja! Ali se prethodno mora jasno definirati o čemu se razgovara i pregovara.

    Dosta je truhlih kompromisa!

    Objavljujemo prijedlog ugovora između BiH i Islamske zajednice: Da li je sporna (samo) džuma?

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Velika je šteta”, reći će član Predsjedništva BiH Milorad Dodik,”što muslimanski vjernici mogu da napuste svoje radno mjesto petkom u 12 i odu na džumu i da im je poslodavac dužan da to računa u radno vrijeme, odnosno, da reguliše da te izgubljene sate nadoknadi u nekom drugom vremenu. To je nemoguće, imajući u vidu da značajne industrijske proizvodnje imaju liniju ili lanac proizvodnje koji je povezan i odlazak ljudi s tih linija značilo bi prekid proizvodnje”.

    Upravo je “vrijeme za džumu” bilo kamen spoticanja na posljednjoj sjednici Predsjedništva BiH na kojoj se trebao razmatrati i usvojiti Ugovor između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, jedine vjerske zajednice s kojim država nema potpisan osnovni ugovor.

    “Islamska zajednica to traži, nismo mi ti koji bi to onemogućavali. To je mišljenje i u ime vjerskih sloboda da prihvatimo da je to neotuđivo pravo i vjernika. Nažalost, nismo postigli dogovor, a to nam je cilj – da ne pravimo još veću gužvu, tako da smo razgovor ostavili za narednu sjednicu. U međuvremeni ćemo razgovarati i sa IZ”, rekao je Komšić.

    Istraga.ba došla je u posjed ovog dokumenta i klikom ovdje možete pročitati šta je sve predviđeno ugovorom koji bi trebao biti razmatran na narednoj sjednici Predsjedništva BiH. Kako je je na posljednjoj sjednici najviše rasprave bilo u vezi sa “vremenom za džumu”, u nastavku ćemo se pozabaviti konkretnim odredbama ugovora.

    “Bosna i Hercegovina poštovat će pravo muslimana na obavljanje džume-namaza, kao i pravo na obavljanje iftara i sehura tokom mjeseca ramazana u skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica”, navedeno je u stavu (1) člana 11. predloženog Ugovora.

    U stavu četiri istog člana ugovora piše da “prava mogu podlijegati samo onim ograničenjima predviđenim zakonom, a koja su neophodna u demokratskom društvu u interesu javne sigurnosti, zaštite javnog poretka, zdravlja ili morala, ili zaštite prava i slobode drugih”.

    Kada je u pitanju ugovor IZ-a i Bosne i Hercegovine, posebno su interesantni članovi 8. i 9.

    “Nadležna tijela BiH ne mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima (džamije, mesdžidi, mektebi ,tekije, musalle, haremi, mezarja i propratni prostori) bez prethodnog pismenog odobrenja nadležnog organa Islamske zajednice, osim ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spašavanja dobara posebne historijske i umjetničke vrijednosti”, navedeno je u stavu (5) člana 8. ovog ugovora.

    U članu 9., pak, piše da u slučaju “pokretanja istrage protiv službenika IZzbog eventualnih krivičnih djela propisanih krivičnim zakonom, sudske će vlasti o tome prethodno obavijestiti nadležne organe Islamske zajednice”.

     

     

    I nebo ima granice: Lukač optužio EUFOR da su avionom ometali vježbu MUP-a RS-a na Jahorini

    Piše:
    Redakcija
    -

    “Pomoz’ Bog, junaci”, kazao je postrojenim pripadnicima MUP-a Republike Srpske ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.

    “Bog ti pomog’o”, odgovorili su “junaci” koji su nekoliko minuta ranije uspješno okončali vježbu usmjerenu protiv zamišljenih terorista.

     

    Prije toga Jahorinom su odjekivali rafali, zvukovi motora oklopnih vozila i jednog helikopter. Onaj drugi, planirani, Policija RS-a nije mogla podići, jer je EUFOR poslao svoj avion.

    “Nenajavljeno”,objasnit će Dragan Lukač koji je postrojenim policajcima rekao da će MUP to “riješiti sa EUFOR-om.

    “Mislim da je trebalo da se najavi nešto tako i da su znali da će naši helikopteri biti u vaduhu. Iz tog razloga nismo ni digli drugi helikopter da ne bismo napravili neku incidentnu situaciju”, objasnio je Lukač. “Imali ste priliku da vidite da se pojavio jedan EUFOR-ov avion ovdje koji je nadletio pet šest puta okolo s namjerom da vidi šta se dešava. Mislim da je trebalo da se najavi nešto tako i da su znali da će naši helikopteri biti u vazduhu. Iz tog razloga nismo ni digli drugi helikopter da ne bismo napravili neku incidentnu situaciju”, objasnio je Lukač.

    Ministar unutrašnjih poslova RS je, potom, rekao da ne kriju ništa u vezi sa svojim aktivnostima. Dodao je još nije tačna informacija koju je Istraga objavila da MUP RS-a planira nabaviti hiljadu pušaka.

    “Ne planiramo ništa da nabaljamo, je li jasno sada”, kazao je Lukač.

    Na direktno pitanje o zahtjevu za nabavku “daljinski upravljanje borbene stanice” kalibra 12,7 mililetara (za protivavionski mitraljez”, Lukač nije želio odgovoriti, tvrdeći da ovo nijenintervju.

    Podsjećamo, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 28. decembra 2020. godine, dostavljen je zahtjev za nabavku ovog vojnog naoružanja za potrebe MUP-a RS.

    U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se pozivao Tehnički remont Bratunac, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.

    Kako nabavka nije realizirana, navedeno je da to oružje treba biti nabavljeno naredne godine. U istom “povjerljivom” dokumentu. MUP-a RS je navedeno da bi naredne godine trebalo biti nabavljeno 1044 puške, od čega 600 automatskih pušaka za posebne policijske snage i 444 duge cijevi za pripadnike Žandarmerije.

    Dok uvježbavaju svoje elitne jedinice: MUP Republike Srpske namjerava nabaviti hiljadu automatskih pušaka i dva drona “Gavrana-ubice”

    Piše:
    Avdo Avdić
    -

    MUP Republike Srpske namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške i dva drona “Gavran-ubica”, saznaje Istraga.ba.

    Ovo je navedeno u “povjerljivom” dokumentu MUP-a RS koji se odnosi na plan javnih nabavki za 2022. godinu u koji su tri nezavisna izvora Istrage imala uvid.

    “Planirana je nabavka 600 automatskih pušaka za posebne policijske snage i 444 duge cijevi za pripadnike Žandarmerije”, objasnio je sagovornik Istrage.

    Isti izvori navode da je MUP RS-a na nedavno održanom Međunarodnom sajmu naoružanja i vojne opreme “Partner 2021” u Beogradu rezervisao i i dva drona “Gavran-ubica”, koji se proizvodi u Srbiji.

    “Novi proizvod kompanije „Jugoimport“, dron „Gavran”, predstavlja izviđačko-udarnu platformu namenjenu za izviđanje u realnom vremenu i udare na široki spektar ciljeva iza fronta u dubini neprijateljske pozadine. „Gavran” obezbeđuje osmatranje u realnom vremenu, akviziciju ciljeva, prepoznavanje ciljeva po principu svoj–tuđ i dejstvo na uočene ciljeve.Ovaj dron-ubica radi sa nekoliko dronova kojima se upravlja sa istog komandnog mesta preko zaštićenog radio-linka. Uništava sve vrste ciljeva na zemlji – tenkove i oklopna vozila, krupna PVO sredstava, radare, artiljeriju i raketna artiljerijska sredstva, pešadiju na otvorenom i u zaklonima i druge mobilne i stacionarne ciljeve na zemlji, borbene čamce i dronove”, objavila je Radio televizija Srbije u svom izvještaju sa Međunarodnog sajma naoružanja i vojne opreme.

    Sajmu u Beogradu 13. je oktobra ove godine prisustvovao i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

    No, vratimo se nabavci automatskog naoružanja. MUP RS, kako smo naveli na početku teksta, namjerava početkom naredne godine nabaviti 1044 automatske puške za potrebe Specijalne jedinice MUP-a RS i Žandarmerije, policijske jedinice koja je osnovana u septembru 2019. godine. Prilikom formiranja Žandarmerije, čelnici RS-a su saopćili da će ta policijska jedinica djelovati kao i Jedinica za podršku u kriznim situacijama, velikim akcijama u održavanju sigurnosti ali i “biti mobilna i djelovati u različitim izazovima”.

    “Ova jedinica nije napravljena da ratuje protiv bilo koga, ona treba štititi sigurnost   RS-a, sigurnost svih naših građana, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Svi oni koji žive u RS bit će zaštićeni od strane našeg SAJ-a (Specijalna antiteroristička jedinica) i jedinice Žandarmerije, koje imaju svoje baze širom RS-a. To je jedini cilj, da branimo sve naše vrijednosti u RS-u”, kazao je tada ministar unutarnjih poslova RS-a, Dragan Lukač.

    U februaru 2020. godine Žandarmerija je preuzela i oklopna vozila koja je do tada dužila Specijalna antiteroristička jedinica MUP-a RS.

    “U Centru za obuku u Zalužanima danas je izvršena primopredaja četiri borbena oklopna vozila između Specijalne antiterorističke jedinice i Jedinice žandarmerije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Ova oklopna vozila biće na zaduženjima u jedinicama žandarmerije u policijskim upravama Istočno Sarajevo, Zvornik, Doboj i Prijedor.Pripadnici Žandarmerije će ova vozila koristiti u obavljanju svojih poslova i zadataka”, saopćeno je 21. februara prošle godine iz MUP-a RS.

    Prije nego je i formirana jedinica MUP-a Republike Srpske, u jesen 2017. godine, bila je pokrenuta procedura za nabavku 2500 automatskih pušaka.

    “Izjavljujemo da će Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a, preko Republičke direkcije za promet naoružanja i vojne opreme, uvesti automatske puške MO5EI, količina 1500 komada, te automate M92, količina od 1000 komada“, napisao je u jesen 2017. godine ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač.

    Nakon što je priča dospjela u javnost, ova nabavka je obustavljena. MUP RS-a, potom, osniva Žandarmeriju i pokreće proces naoružavanja te jedinice. U decembru prošle godine Tehnički remont Bratunac za potrebe MUP-a RS je iz Južne Afrike naručio “daljinski upravljane borbene stanice” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara. To znači da MUP RS namjerava kupiti teški mitraljez kalibra 12,7 mm kako bi ga instalirao na oklopno vozilo DESPOT.

    TRB je, naime, 28. 12. 2020. godine predao zahtjev za uvoz “daljinski upravljanih borbenih stanica” kalibra 12,7 i 7,62 milimetara.

    Također, dijelovi će biti iskorišteni za ugradnju i instalaciju na višenamjensko multifuncionalno vozilo koje je proizveo Tehnički remont Bratunac, a po obavezama iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između TRB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske od 13. 8. 2019. godine”, navedeno je u izjavi o krajnjoj upotrebi koju je potpisao generalni direktor TRB-a Slavenko Ristić, a koja je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavljena 28. decembra 2020. godine.

    U prilogu ovog zahtjeva se nalazi i Ugovor na koji se poziva Ristić, a koji je u ime MUP-a Republike Srpske potpisao ministar Dragan Lukač.

    “Ovim ugovorom Prodavac se obavezuje da u roku od tri godine od dana zaključenja i potpisivanja ovog Ugovora proizvede i isporuči, odnosno proda, a Kupac se obavezuje da kupi ukupno osam višenamjenskih oklopnih terenskih multifunkcionalnih vozila DESPOT, opremljenih osnovnom standardnom opremom, bacačem dimnih kutija, i daljinski upravljivom borbenom stanicom”, navedeno je u Ugovoru.

    DESPOT je, piše na stranici TRB-a, oklopno, multifunkcionalno terensko vozilo, sa pogonom 4×4, sa pažljivo odabranim, izrađenim i povezanim komponentama. Ovo vozilo je moguće nadograditi sa borbenim stanicama, daljinski ili direktno upravljanim.

    Kako bi dodatno naoružao svoje jedinice, MUP RS-a planira početkom godine nabaviti duge cijevi koje će koristiti pripadnici Specijalnih jednica i Žandarmerije.

    Inače, posljednjih mjeseci ove jedinice MUP-a RS-a pojačale su svoje aktvnosti, a za petak su najavljene dvije vježbe – prva na Jahorini, a druga u Mrkonjić Gradu. O aktivnostima MUP-a RS, u četvrtak je popodne predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić upoznao i američkog diplomatu Gabrijela Eskobara.

    “U vježbi učestvuju MUP i Žandarmerija RS te je jasno kako je riječ o još jednom provokativnom potezu sa ciljem proizvodnje konflikta”, saopćeno je iz kabineta predsjedavajućeg Komšića.

    Svemu ovome su prethodile su najave lidera SNSD-a Milorada Dodika da će Republika Srpska donijeti zakone kojim će, faktički, formirati paralelne (para)vojne formacije koje će biti pod komandom tog entiteta.

    VSTV odlučio: Tegeltijin kadar Milanko Kajganić v.d. glavnog državnog tužioca

    Piše:
    Redakcija
    -

    Milanko Kajganić je vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja. On je dobio podršku sedam članova VSTV-a i upravljat će Tužilaštvom BiH dok ne bude okončana konkursna procedura za izbor glavnog tužioca Tužilaštva BiH. Podsjetimo, VSTV je u srijedu ujutro razriješio Gordanu Tadić funkcije glavne državne tužiteljice nakon čeka je donosena odluka o izboru njenog nasljednika. Presudni glas za izbor Milanka Kajganića dao je federalni tužilac Slavo Lakić.

    Kajganić je blizak bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji. On je jedan od tužilaca koji je, zajedno sa Gordanom Tadić bio umiješan u akciju spašavanja generala Milomira Savčića. Iako nije imao nikakvo pravosudno iskusto, imenovan je za državnog tužioca. I sve to tokom mandata Milana Tegeltije.

    Rođen je u Doboju 16. 11. 1975. godine. Srednju školu unutrašnjih poslova završio je u Banjaluci 1994. godine, a 1998. godine je diplomirao na Višoj školi unutrašnjih poslova u Banja Luci.

    Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Banjaluci 2005. godine, a pravosudni ispit je položio 2008. godine.

    Radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kao policajac od 1994. – 1995. godine.

    Od 1995. – 2000. godine je radio kao komandir voda – vaspitač u Centru za obrazovanje kadrova unutrašnjih poslova MUP-a RS u Banjaluci.

    Od 2000. godine do juna mjeseca 2006. godine je radio kao inspektor u Odjeljenju za sprečavanje proizvodnje i prometa opojnih droga Centra javne bezbjednosti Banjaluka.

    Od mjeseca juna 2006. godine do 01. 01. 2007. godine je radio kao inspektor u Inspektoratu za unutrašnju kontrolu MUP-a RS.

    Od 01. 01. 2007. godine do 15. 03. 2014. godine je radio u Specijalnom tužilaštvu u Banjaluci, na poslovima tužilačkog istražioca.

    Odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, dana 06. 03. 2014. godine, imenovan je na poziciju tužioca u Tužilaštvu BiH, koju je počeo obavljati 15. 03. 2014. godine.

    Konačna odluka VSTV-a: Smijenjena Gordana Tadić

    Piše:
    Redakcija
    -

    Gordana Tadić više nije glavna državna tužiteljica. Visoko sudsko i tužilačko vijeće odbilo je njenu žalbu na odluku Drugostepene disciplinske komisije kojom je razriješena funkcije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Za razrješenje je glasalo šest članova VSTV-a dok je pet bilo protiv. Jedno je bilo suzdržano.

    Podsjećamo, dvije disciplinske komisije VSTV-a BiH  utvrdile su da je Gordana Tadić, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, izbjegavala primjenivati TCMS sistem, odnosno elektronski sistem za automatsku dodjelu predmeta. Osim toga, utvrđena je i njena odgovornost zbog nepoštivanja Zakona o zaštiti tajnih podataka BiH, prema kojem je morala tražiti sigurnosne provjere za osoblje zaposleno u Tužilaštvu BiH. Nakon ovih odluka, Tadićeva je imala pravo žalbe VSTV-u, ali samo na izrečenu sankciju.

    Dvije članice VSTV-a morale su se izuzeti od glasanja, i to Biljana Simenunović i Željka Radović. Pored njih, o slučaju Tadić nije se izjašnjavala ni Duška Bogojević koja zbog zdravstvenih problema nije prusustvovala sjednici Vijeća.

    Do kraja ove dvodnevne sjednice VSTV će bit će donesena odluka o vršiocu dužnosti glavnog tužioca tužilaštva BiH.

    Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.

     

    “Dan D” u VSTV-u BiH: Ima li većine za konačnu smjenu Gordane Tadić?

    Piše:
    Redakcija
    -

    U rukama trinaest članova VSTV-a sudbina je države BiH. Oni danas odlučuju o dva bitna pitanja. Prvo, da li će Gordana Tadić biti i definitivno razriješena dužnosti glavne državne tužiteljice i drugo, ko će, ukoliko ona bude razriješena, biti vršilac dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva BiH.

    Potpredsjednica VSTV-a Biljana Simeunović ne može odlučivati o ovim pitanjima. Ona u Vijeću predstavlja Tužilaštvo BiH i, zbog sukoba interesa, nema pravo odlučivanja. Članica VSTV-a i glavna okružna tužiteljica iz Doboja Željka Radović, pak, ne može odlučivati o razrješenju Gordane Tadić. I ona je u sukobu interesa s obzirom na to da je njena kćerka zaposlena u Tužilaštvu BiH. No, Željka Radović se, prema informacijama Istrage, ne želi izuzeti iz procesa izbora vršioca dužnosti glavnog državnog tužitelja, ukoliko prethodno s te pozicije bude razriješena – Gordana Tadić. To će, ipak, ovisiti od preostalih trinaest članova VSTV-a koji će odlučiti i o eventualnom izuzeću prilikom izbora vršioca dužnosti. Ukoliko bude prihvaćen njen prijedlog da ne odlučuje o razrješenju Gordane Tadić, a odlučuje o izboru vd-a, to bi značilo da o novom glavnom državnom tužiocu odlučuje četrnaest od ukupno petnaest članova VSTV-a.

    Disciplinska odgovornost Gordane Tadić zbog neprimjenjivanja TCMS-a prilikom raspodjele predmeta tužiocima i kršenja Zakona o zaštiti tajnih potadaka pravosnažno je utvrđena. VSTV će danas samo razmatrati sankciju. Postoje dvije opcije – da bude uvažena žalba Gordane Tadić i da se izrečena sankcija razrješenja preinači u blažu (novčana kazna ili javna opomena) kaznu ili da bude odbijena žalba Gordane Tadić i da se potvrdi odluka Drugostepene disciplinske komisije kojom je ona razriješena funkcije glavne državne tužiteljice.

    Troje aktualnih članova VSTV-a već je glasalo za razrješenje Gordane Tadić. Potpredsjednica VSTV-a Sanela Butigan-Gorušanović je bila članica Prvostepene disciplinske komisije i glasala je za smjenu. Sanin Bogunić i Mustafa Šabić su bili članovi Drugostepene komisije koji su glasali za smjenu, dok je treći član te Komisije, Slavo Lakić, bio protiv razrješenja Gordane Tadić. Dakle, ako gledamo, uslovno rečeno, sigurne glasove, omjer je 3:1 za razrješenje Gordane Tadić. Stav troje članova Vijeća vjerovatno će podržati i predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija. Izvjesno je i da će Lejla Hadžić biti za razrješenje tako da već dolazimo do pet, skoro pa sigurnih, glasova za smjenu Gordane Tadić. Mada se ona nije izjašnjavala u vezi sa ovim slučajem, izvori Istrage u VSTV-u, pretpostavljaju da bi smjenu mogla podržati i Amila Kunosić Mimica. U tom bi slučaju bilo šest glasova koji bi, u varijanti da neko od preostalih članova VSTV-a, bude suzdržan ili ne dođe na sjednicu, bili dovoljni za razrješenje. Naime, ukoliko omjer prilikom glasanja bude 6:6, tada presuđuje glas predsjednika VSTV-a koji se računa duplo.

    Slavo Lakić je, rekosmo, bio protiv razrješenja Gordane Tadić. Ako ostane dosljedan, to bi bio prvi sigurni glas za ostanak Tadićeve na funkciji glavne tužiteljice Tužilaštva BiH. Osim Lakića, Gordanu Tadić bi, očekuje se, trebao podržati i advokat Davor Martinović, član VSTV-a blizak HDZ-u BiH. U igri ostaje još članova VSTV-a, a to su Srđan Forca (Okružni sud u Banja Luci), Snežana Petković (Republičko javno tužilaštvo RS), Jadranka Stanišić (Vrhovni sud RS), Aleksandra Obradović (Brčko distrikt BiH) i Duška Bogojević (Advokatska komora RS). Budu li svi oni podržali stav Slave Lakića, Gordana Tadić će ostati glavna državna tužiteljica jer bi, u tom slučaju, bilo sedam od trinaest glasova – protiv razrješenja. No, bude li bilo ko od navedenih suzdržan ili, pak, ne dođe na sjednicu, Tadićeva će biti razriješena. Postoji, naravno, i opcija da neko od petero navedenih glasa i za razrješenje Gordane Tadić što bi, također, označilo, kraj njene ere na funkciji glavne tužuteljice Tužilaštva BiH.

    Ukoliko Gordana Tadić bude razriješena, VSTV će morati imenovati vršioca dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH koji će rukovoditi tom institucijom do izbora novog glavnog tužioca. Vršilac dužnosti može biti isključivo neko od četvero zamjenika glavnog državnog tužioca, a to su Ismet Šuškić, Diana Kajmaković, Ozrenka Nešković i Milanko Kajganić. Ukoliko VSTV prihvati prijedlog Željke Radović da se izjašnjava o izboru vd-a glavnog tužoca, u tom će slučaju glasati četrnaest članova Vijeća. Radovićeva je bliska bivšem predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji i ona će, vjerovatno, insistirati da za vršioca dužnosti bude imenovan Milanko Kajganić ili Ozrenka Nešković. To bi značilo nastavak iste politike u Tužilaštvu BiH jer je Ozrenka Nešković godinama bila najodanija saradnica Gordane Tadić, dok je Milanko Kajganić odani kadar Milana Tegeltije. Ono što posebno treba istaknuti je činjenica je Kajganić “preskočio” sve niže pravosudne institucije u BiH te da je, bez ikakvog tužilačkog iskustva, 2014. godine odmah imenovan za tužioca Tužilaštva BiH. VSTV-om je tada rukovodio Milan Tegeltija.

    Objavljujemo prijedlog Dodikovog Zakona o lijekovima RS: Državna Agencija se razvlašćuje, za sve se pita Agencija Republike Srpske

    Piše:
    Redakcija
    -

    Narodna skupština RS-a na sjednici zakazanoj za srijedu trebala bi razmatrati prijedlog Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske koji podrazumijeva “razvlašćivanje” državne Agencije za lijekove.

    Kompletan prijedlog Zakona možete pročitati klikom ovdje.

    “Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, kao ovlašteni organ nadležan za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u Republici. Agencija je samostalna uprava organizacije i ima svojstvo pravnog lica”, navedeno je u članu 4 Prijedloga Zakona.

    Sjedište Agencije je u Banja Luci, a Agencija RS u svom sastavu ima Kontrolnu laboratoriju i Glavnu kancelariju za farmakologiju.

    “Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene, poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i davanje stručne ocjene kvaliteta lijekova, izdavanje certifikata o primjenih dobrih opraksi”, navedeno je u članu 8.

    U članu 28 je navedeno da će “način i postupak razvrstavanja lijekova” biti propisan pravilnikom koji donosi direktor Agencije za lijekove RS.

    “Lijekovi se stavljaju u promet u Republici samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu sa ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovoj Zakona”, navedeno je u članu 31 Zakona koji će NSRS razmatrati na sjednici u srijedu.

    To znači da će svi farmaceuti, kada na snagu stupi ovaj Zakon, dozvole za prometovanje na teritoriji RS morati tražiti od Agencije za lijekove Republike Srpske.

    Ovim Zakonom, faktički, poništava se djelovanje Agencije za lijekove BiH koja je jedina bila nadležna za izdavanje dozvola potrebnih za promet lijekovima i medicinskom opremom. Ovo je jedan od seta zakona čije je usvajanje najavio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH koji je najavio slične zakone koji se odnose na Oružane snage BiH i pravosudne institucije.

     

    Pobuna u Tužilaštvu BiH: Četrnaest državnih tužilaca od Gordane Tadić tražilo procesuiranje Milorada Dodika, ona obmanula javnost da je formirala predmet

    Piše:
    Redakcija
    -

    Najmanje četrnaest državnih tužilaca zatražilo je hitno formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, zbog njegovih najava rušenja institucija BiH, saznaje Istraga.ba.

    Nakon što je prošlog petka državni tužilac Džermin Pašić dostavio zahtjev za formiranje predmeta po službenoj dužnosti, u ponedjeljak je njegovu inicijativu podržalo još najmanje deset tužilaca. Kada se tome dodaju još tri tužioca koji su odmah u petak podržali Pašićevu inicijativu, dolazimo do ukupno četrnaest državnih tužilaca koji su zatražili formiranje predmeta protiv Milorada Dodika. Prema informacijama Istrage, inicijativu za formiranje predmeta u ponedjeljak su podržali tužioci  Oleg Čavka, Dubravko Čampara, Merisa Nurkić, Jasmin Šoše, Sena Uzunović, Seid Marušić, Senad Osmić, Suada Pašić, Ćazim Hasanspahić i Kasim Halilčević. U petak su, podsjećamo, nakon prvobitne inicijative Džermina Pašića formiranje predmeta protiv Milorada Dodika zatražili tužioci Elvira Stanojlović, Izet Odobašić, Saša Sarajlić.

    Podsjećamo, prošlog petka, u 11 sati i 56 minuta, državni tužilac Džermin Pašić putem službenog maila uputio inicijativu za hitno formiranje predmeta protiv Dodika. Njegovu inicijativu ubrzo su podržali tužioci Izet Odobašić, Elvira Stanojlović i Saša Sarajlić. Svi oni su zatražili formiranje predmeta zbog Dodikovih izjava u kojima prijeti teritorijalnom integritetu BiH, ali i reakciju Tužilaštva BiH u vezi sa zakonima koje je ove sedmice proglasila predsjednica RS-a Željka Cvijanović, a koji se odnose na osporavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida.

    “Poštovani, u odnosu na medijske istupe člana Predsjedništva BiH Dodik Milorada u kojima iskazuje prijetnje teritorijalnom integritetu i najvišim institucijama BiH, na način u kojem se u stepenu osnova sumnje ispunjavaju obilježja krivičnog djela iz Glave XVI Krivičnog zakona BiH, ukoliko to već nije učinjeno, iniciram hitno formiranje predmeta, a sve sa ciljem pravovremenog djelovanja Tužilaštva BiH i krivičnopravne zaštite integriteta BiH”, naveo je u svom dopisu tužilac Pašić.

    Pašić dalje navodi da, prema utvrđenoj proceduri, on lično ne može formirati predmet po službenoj dužnosti, ali da to trebaju učiniti nadležni tužioci.

    “U ispunjavanju osnovne dužnosti svakog tužioca u skladu sa članom 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, a kako prema utvrđenoj proceduri formiranje i signiranje predmeta spisa nisam u mogućnosti djelovati ex oficio (odnosno, sam otvoriti predmet) pozivam na preduzimanje potrebnih mjera u cilju sprovođenja istrage, u predmetu koji će u skladu sa Pravilnikom o TCMS-u biti dodijeljen nekom od tužilaca Tužilaštva BiH”, napisao je Pašić.

    Kako bi prikrila činjenično stanje, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić je u ponedjeljak popodne za N1 televiziju saopćila kako je predmet protiv Dodika već formiran.

    “Sasvim je razumljiv interes javnosti za podnesene prijave protiv člana predsjedništva gospodina Milorada Dodika koje su pristigle u posljednje vrijeme, posljednja dana 18.10.2021. godine. Radi blagovremene spoznaje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine obavještava javnost da je već po primitku prve prijave formiran predmet i zadužen tužilac a ostale prijave su također u radu”, navedeno je u saopćenju Tužilaštva BiH.

    Interesantno je, međutim, da četrnaest tužilaca koji su do danas potpisali inicijativu za formiranje predmeta o tome nije obaviješteno. Osim toga, Pašić je tražio formiranje predmeta zbog Dodikovih najava rušenja ustavno-pravnog poretka BiH, a ne zbog “negiranja genocida”, zbog čega su predmeti ranije formirani.

     

    Kolumna Vildane Selimbegović: Christian Schmidt i(li) Butros Gali

    Piše:
    Vildana Selimbegović
    -

    Šta je starije – kokoš ili jaje, već odavno nije pitanje bez odgovora barem kada je riječ o politici Milorada Dodika. Dakle, prvo lider SNSD-a – i da ne zaboravimo, član Predsjedništva BiH – proglasi Aleksandra Zolaka “neprijateljem broj 1 Republike Srpske”, pa onda Vlada RS-a podnese krivičnu prijavu protiv njega, da bi onda opet nastupio Dodik s obećanjem kako će Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine čiji je Zolak direktor, biti ukinuta već ove sedmice na prostoru RS-a, što prati i najava iz Skupštine RS-a da očekuju lex specialis kojim će nadležnost državne agencije biti protjerana s prostora entiteta. Za sve koji vjeruju kako je riječ o retoričkim vježbama, malo podsjećanje: Željka Cvijanović, predsjednica RS-a, prošle je sedmice donijela ukaz prema kojem u RS-u ne važe izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, a kojima se krivično kažnjava negiranje genocida i drugih ratnih zločina od 1945. do danas.

    Sankcije

    U Službenom glasniku RS-a ovaj je ukaz objavljen uz proglašenje dva zakona u RS-u, jedan se odnosi na neprimjenjivanje Inzkovog zakona, a drugi na zabranu “omalovažavanja i izrugivanja” RS-a.

    Receptura, dakle, postoji, primjenjuje se i zato treba ozbiljno razmotriti i ostala Dodikova obećanja slične vrste – ukidanje OSBiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Uprave za indirektno oporezivanje… Ministarstvo odbrane naše zemlje oštro je demantiralo da je u Oružanim snagama ili bilo kojem segmentu odbrambenog sistema sprovedena anketa o raspadu OSBiH (bilo bi to eklatantno kršenje Zakona o odbrani i Zakona o službi u OSBiH, podsjećaju), no polujavno se već govori kako je osobno Dodik obećao srpskim dužnosnicima da “neće ostati bez posla, RS će za njih napraviti dvije vatrogasne brigade”, što zapravo znači da bi vatrogasci i Civilna zaštita RS-a mogli biti pojačani s vrhunski obučenim vojnicima, po svim NATO standardima. Ako je suditi po nastupima bivšeg (smijenjenog) predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, danas Dodikovog pravnog savjetnika, pravosuđe ima samo jedan aksiom: praviti (zakonsku) razliku između Srba i Srba koji podržavaju Dodika. Vijest da Gordana Tadić, (još) glavna državna tužiteljica, ignorira zahtjeve svojih kolega za procesuiranje Milorada Dodika zbog ovih pothvata, nije samo doprinos argumentima za njezinu smjenu već mnogo više pokazatelj političkog upravljanja Tužiteljstvom BiH iz onih centara moći čiji je Tegeltija bio nesumnjiva produžena ruka. Njegov, sada i formalni šef istovremeno se hvali međunarodnim centrima moći koji – kako to objašnjava – podržavaju nezavisnost i samostalnost RS-a (u Bosni i Hercegovini). Ova zagrada zapravo stoji iz samo jednog i jedinog razloga: gotovo sam sigurna da su je Dodiku sugerirali upravo oni koji zdušno okreću glavu od njegovih prijetnji ratom, puštajući ga da zakonima u NSRS-u otcjepljuje RS.

    OHR neće reagirati, pohvalio se novi visoki predstavnik Christian Schmidt u intervjuu na N1 sve pitajući se naglas čemu sve to služi. Bit će da je upravo on, čudom se čudeći, i inicirao saopćenje veleposlanika Upravnog vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), koji je – vjerovali ili ne – pozvao sve političare da “odbace retoriku koja vodi destabilizaciji i podjelama te da prekinu sve aktivnosti u tom pogledu, uključujući i prijetnje otcjepljenjem i osporavanje postojanja BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta”. Ruska ambasada se nije potpisala čak ni ispod ove bljedunjave retoričke vježbe, u kojoj je – za razliku od nekadašnjih PIC-ovih saopćenja – izostala i već poslovična zabrinutost. Umjesto nje, 11 ambasadora odazvalo se na Dodikov sastanak poslije kojeg je bilo više no jasno da se oglušio o zahtjev PIC-a i netom nakon saopćenja nastavio sa zapaljivom retorikom i još zapaljivijim prijetnjama miru. Vrijedi zato pobrojati tih 11 Dodikovih sugovornika, da ne kažem ekselencija: to su ambasadori Mađarske, Hrvatske, Švedske, Slovenije, Grčke, Švicarske, Rumunije, Poljske, Norveške, Slovačke, Bugarske plus zamjenik šefa Delegacije EU u BiH. Nakon sastanka Dodik je kazao: “Dat ću državnim sudijama i tužiocima rok da napuste RS. Ako to ne učine, poduzet ćemo aktivnosti. Kasarne Oružanih snaga ćemo preuzeti kao Slovenci kasarne JNA 1992. godine.”

    Sastanku u Istočnom Sarajevu nisu prisustvovale delegacije ambasada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, kao ni Francuske, Italije i Njemačke, te još najmanje desetak pozvanih, a neki su – ganjajući zlatnu sredinu – poslali niže diplomatske službenike. Dva su momenta bitna: i među onima koji nisu imali petlje da se ne odazovu na Dodikov poziv, važan faktor je bio Vučić, odnosno bliskost srbijanskog predsjednika sa, naprimjer, mađarskim premijerom Victorom Orbanom. Ali valja kazati da ni cijela Višegradska grupa nije bila zastupljena na ambasadorskom nivou: Češka je, recimo, ostala odana svom principijelnom stavu u uvažavanju Bosne i Hercegovine i mira u njoj, odnosno istrajnosti u nemiješanju u unutarnje stvari drugih zemalja. Što svaka podrška Dodikovim stavovima izravno jeste, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata zemlja u punom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Na što se precizno osvrnula jedino Ambasada SAD-a u BiH, podsjećajući da “ne postoji ustavni put kojim bi se jedan entitet jednostrano povukao iz državnih institucija”. Američki ambasador Eric Nelson je nedavno najavio i nove sankcije, a ovih dana – odgovarajući na novinarska pitanja – iz Ambasade je stigla i vijest da su “SAD spremne da koriste sve raspoložive sankcije protiv onih koji podrivaju ili omogućavaju podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Velika Britanija je stala uz SAD, a u kuloarima se šuška kako ozbiljne zemlje Zapadne Evrope, one koje uistinu baštine evropske vrijednosti, razmatraju mogućnost da pojedinačno podrže sankcije kako ne bi zavisile od usaglašavanja unutar EU, suočene zapravo sa istinom da ima zemalja i u samoj EU koje na pijedestal civilizacijskih vrijednosti podižu argumente sile, u koje se, uostalom, zaklinju i njihovi (populistički) lideri.

    Važi i danas …

    No, gdje je tu postmerkelovska Njemačka i njezin istureni igrač na Balkanu Christian Schmidt? Ne treba biti pretjerano strog prema ovom najnovijem visokom predstavniku: na riječ sankcije ne pale se samo njegovi alarmi. I prije nego je došao, još u doba kada je Dodik započeo prelaz s retorike na konkretna djela, njemačka ambasadorica u našoj zemlji požurila se pohvaliti kako ne samo Berlin već ni EU neće podržati sankcije i na taj način zapravo dala zeleno svjetlo Dodiku da nastavi, ali i minimizirala angažman Misije EU u BiH čiji šef Johann Sattler nastoji udahnuti više Evrope na Balkan. U međuvremenu se dogodio Schmidt, koji se ponosno hvali Vučićevom podrškom i ne osvrće se na uvrede koje mu sipa Dodik. Baš kao da se Vučić, neki dan u Raškoj, nije podjednako zabrinuo zbog pritiska na Dodika i RS, koji eto očekuje od zapadnih zemalja, prvenstveno SAD-a. Ne mora se visoki predstavnik baviti baš takvim trivijalnostima, ali trebao bi makar svojim poslom. I to ne onako kako to bilo ko od njega očekuje, već unutar mandata koji mu je dao PIC. Njegova lična uloga – u suprotnom – mogla bi postati historijska, onako kako je svijet, recimo, upamtio generalnog sekretara UN-a Butros Butros Galija, koji je posljednji saznao ko to ratuje na Balkanu. A Raif Dizdarević mu je, 10. aprila 1992. godine, pisao o ratu u BiH, rušenju gradova i sela, i upozorio ga: “Ako se brzo ne zaustavi rat u BiH, uvjeravam Vas da će njegove posljedice po mir i odnose na ovom prostoru i širem balkanskom i južnoevropskom području, biti katastrofalne. Ovo će postati trajno žarište širih sukoba i velikih nesreća.”

    Može se reći da slično važi i danas. Ko ne vjeruje nek’ pažljivo pročita Dodikovo poređenje RS-a i Slovenije iz 1992.

    1...138139140...192Stranica 139 of 192

    NAJČITANIJI ČLANCI

    Objavljujemo fotografije iz Dubaija: Narko bossa Edina Gačanina Tita čuvaju bivši...

    Avdo Avdić -
    Harun Sadiković je nekad slovio za perspektivnog džudistu. Dobijao je stipendije iz budžeta i bio reprezentativac Bosne i Hercegovine. No, već dugo ga ne...

    Priča o “ženi u crnom” koja kamenuje konvoj: Desi Stojanović je...

    Teror na ulicama Sarajeva: Admir Arnautović Šmrk sa pratnjom napao policiju,...


    Na mnogim mjestima ćete pronaći odgovore na pitanja - ko, šta, kada i kako. Ovdje ćete saznati i zašto!
    Istraga.ba - nije dovoljan samo tekst. Bitan je kontekst!


    POPULARNE KATEGORIJE

    PRATITE NAS NA TWITTERU

    [fts_twitter twitter_name=istragab tweets_count=1 cover_photo=no stats_bar=no show_retweets=no show_replies=no]

    © Istraga.ba zadržava sva prava na sadržaj