Kada je prije dvije sedmice Muftijstvo mostarsko uputilo prema Rijasetu imena trojice kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, postalo je jasno da će glavnu bitku za nasljednika Huseina Kavazovića voditi dvojac iz Sarajeva – hafiz iz Begove džamije Mensur Malkić s jedne, i muftija sarajevski Nedžad Grabus s druge strane. Treći kandidat, muftija mostarski Salem Dedović, predložen je tek da bi njegovi glasovi ojačali utjecaj Hercegovine u budućim raspodjelama najbitnijih pozicija unutar Islamske zajednice.
Ta trgovina započela je još u junu mjesecu kada su se u Konjicu “iznenada” sreli muftija Dedović i muftija Grabus da, prema objavi Muftijstva sarajevskog, razgovaraju o predstojećim izborima za reisu-l-ulemu. Tih junskih dana još nije bilo izvjesno hoće li tuzlanski muftija Vahid Fazlović biti kandidat za reisa. A upravo se te kandidature najviše pribojavao sarajevski muftija Grabus za kojeg još od prošle godine teren pripremali Hilmo Neimarlija, Mustafa Mujki Spahić i “siva eminencija” iz Rijaseta – Dževad Hodžić.
Zvanično, reis Husein Kavazović neće potvrditi da je on, još prije sedam godina, prilikom svog reizbora obećao Grabusu da Tuzla neće imati kandidata za reisa kada aktualnom istekne mandat. Nezvanično, tu su informaciju s novinarom Istrage podijelili visokopozicionirani službenici Islamske zajednice BIH još u martu ove godine. I upravo zbog toga nije bilo iznenađenja kada je prije desetak dana Vahid Fazlović, dugogodišnji prijatelj i muftija nasljednik Huseina Kavazovića, zvanično saopćio da on ne može prihvatiti ponuđenu kandidaturu. No, Tuzla je spremila iznenađenje. Prvog imama Begove džamije Mensura Malkića “gurat” će u utrci za reisa. Tim prije što je Mensur Malkić porijeklom iz Živinica, odnosno iz Tuzlanskog kantona. Tako je Husein Kavazović održao riječ koju je dao Grabusu, a Muftijstvo tuzlansko je pronašlo kandidata iz Sarajeva.
Godinu i po nakon što je Husein Kavazović obnovio mandat reisu-l-uleme, muftija Grabus je iz Ljubljane “prekomandovan” u Sarajevo. Poziciju ljubljanskog muftije zamijenio je pozicijom sarajevskog muftije gdje je odmah počeo pripremati svoju kandidaturu za reisa. Saveznike je našao u bivšem predsjedniku Sabora Islamske zajednice Hilmi Neimarliji, članu Rijaseta i bivšem SDA-ovcu koji se, u međuvremenu, približio NiP-u Dževadu Hodžiću, te penzionisanom imamu Mustafi Spahiću. S pozicije muftije sarajevskog Grabus je tražio i dobio naklonost međunarodne zajednice, naročito onog njenog “zapadnog dijela” kojem teži još iz perioda dok je sa ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem gradio Islamski centar u Sloveniji.
S druge strane, Mensur Malkić je s pozicije prvog imama Begove džamije izgradio odlične veze sa “čaršijom”, a zahvaljujući svom porijeklu, imao je podršku takozvanog tuzlanskog lobija u strukturama Islamske zajednice u BiH. I upravo te strukture sada nastoje progurati Malkića na poziciju reisu-l-uleme.
Izborno tijelo za reisu-l-ulemu čine članovi Sabora Islamske zajednice u BiH (87 glasova) ,muftije, potom predsjednici svih medžlisa, svi glavni imami i direktori obrazovno-odgojnih ustanova čiji je osnivač Islamska zajednica. U pitanju je biračko tijelo koje čini između 390 i 400 glasača koji tajnim glasanjem biraju reisu-l-ulemu. Ali ono što je kuriozitet, ključnu ulogu u izboru reisu-l-uleme Islamske zajednice u BIH mogle bi imati Srbija, odnosno Hrvatska. Evo detalja.
Muftijstvo tuzlansko daje najviše članova izbornog tijela koje odlučuje o reisu-l-ulemi. Tuzla ima deset redovnih sabornika. Tuzlansko muftijstvo ima 23 medžlisa. Svaki od ta dva medžlisa daje dva glasa – predsjednik medžlisa i glavni imam. Osim toga, Tuzla Behram-begovu medresu (direktor glasa), Institut za društvena i religijska istraživanja (direktor glasa), Specijalnu biblioteku ”Behram-beg” (direktor glasa) Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama (direktor glasa), Obdanište ”Evlad” u Brčkom (direktor glasa). Dodamo li tome i muftiju Fazlovića koji ima pravo glasa, Muftijstvo tuzlansko u zbiru daje 62 člana u tijelo za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice. No, upitno je da li će Fazlović dati jasnu instrukciju da svi glasaju za Mensura Malkića, a čak i ako je da, upitno je da li će svi glasači ispoštovati instrukciju jer je u pitanju tajno glasanje.
Muftijstvo sarajevsko ima 13 redovnih sabornika. U okviru ovog muftijstva djeluje deset medžlisa i četiri ustanove (FIN, medrese u Sarajevu i Visokom, i Gazijina biblioteka). To znači da sarajevsko muftijstvo, zajedno sa muftijinim glasom, ima 38 glasova. Veći dio glasova bi trebao otići Nedžadu Grabusu. No, treba napomenuti da Grabus nema podršku glavnog imama Medžlisa Sarajevo, odnosno Abdulgafara ef. Velića, kojem čak nije želio potpisati imenovanje na poziciju (potpisao reisu-l-ulema). Istovremeno, predsjednik Medžlisa Sarajevo Jusuf Zahiragić podržava Grabusa i njegovu kandidaturu. Također, nije izvjesno ni to da će Grabusa podržati direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu Dževad Pleh, jer je on badžo tuzlanskog muftije Vahida Fazlovića.
Muftijstvo Bihać ima sedam redovnih sabornika, jedanaest medžlisa i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. Na čelu muftijstva je Mehmed ef. Kudić. Procjene su da će veći dio ovog muftijstva podržati Nedžada Grabusa u utrci za reisu-l-ulemu IZ BiH. Muftijstvo bihaćko ukupno ima 30 glasova.
Muftijstvo banjalučko obuhvata sljedeće medžlise: Medžlis Banja Luka, Medžlis Bosanski Brod, Medžlis Bosanska Gradiška, Medžlis Bosanska Dubica, Medžlis Bosanski Kobaš, Medžlis Derventa, Medžlis Ključ, Medžlis Kotor Varoš, Medžlis Mrkonjić Grad i Medžlis Prnjavor. Na području muftiluka djeluje i odgojno-obrazovna ustanova Islamske zajednice u BiH: Medresa”Reis Ibrahim-ef Maglajlić” u Banjoj Luci. Dodamo li tome sedam redovnih sabornika, dolazimo do brojke od 29 glasova (uključujući i muftiju). Muftija banjalučki je Ismail ef. Smajlović. I on je badžo tuzlanskog muftije Vahida Fazlovića, tako da je izvjesno da će veći dio glasova iz ovog muftijstva biti usklađen sa glasovima iz muftijstva tuzlanskog.
Muftijstvo travničko daje sedam redovnih sabornika. Osim toga, ovo muftijstvo daje po dva glasa (predsjednik medžlisa i glavni imam) za svaki od osam medžlisa i to: Travnik, Novi Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Donji Vakuf, Jajce, Busovača i Vitez. U okviru ovog muftijstva djeluje i Medresa u Travniku. To znači da ovo muftijstvo, u zbiru sa muftijom, ima ukupno 25 glasova. S obzirom na to da je Nedžad Grabus porijeklom iz Travnika, veći dio ovog muftijstva bi mogao podržati njegovu kandidaturu. No, treba napomenuti da je ovo muftijstvo, osim Mensura Malkića i Nedžada Grabusa, za reisu-l-ulemu kandidiralo i i travničkog muftiju Ahmeda Adilovića. Međutim, i ova kandidatura bi mogla biti samo manevar da glasovi protiv Grabusa ne idu isključivo Mensuru Malkiću.
Muftijstvo goraždansko također ima sedam redovnih sabornika. Na području ovog muftijstva djeluje osam medžlisa. Dakle, Goražde daje ukupno 24 glasa, računajući i glas muftije Remzije Pitića koji je dobar prijatelj Nedžada Grabusa i kojem je muftija sarajevski obećao unapređenje ukoliko bude izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.
Muftijstvo Zenica ima sedam medžlisa. Isto toliko ovo muftijstvo ima i redovnih sabornika. U okviru ovog muftijstva djeluje i Islamski pedagoški fakultet čiji je osnivač Islamska zajednica. To znači da ovo muftijstvo ima 23 glasa u zbiru sa glasom muftije Mevludina Dizdarevića koji još uvijek razmatra mogućnost da se kandidira za reisa.
Muftijstvo mostarsko teritorijalno je najveće muftijstvo u Bosni i Hercegovini, prostire se na širokom geografskom prostoru, koji je širi od onoga što je geografska odrednica Hercegovine. Njemu organizacijski pripada 14 medžlisa Islamske zajednice, koji po aktualnom Ustavnom uređenju države BiH pokrivaju prostor 17 općina i nalaze se na području tri Kantona (Hercegovačko-neretvanskog, Zapadno-hercegovačkog i Kantona 10), te na području cijele Istočne Hercegovine (RS). U okviru ovog muftijstva djeluje i Karađoz-begova medresa u Mostaru. Ovo muftijstvo daje sedam redovnih sabornika. To znači da muftijstvo mostarsko daje ukupno 37 glasova u utrci za reisa. Muftija mostarski je Salem Dedović. Iako je kandidat, teško je očekivati da bi on mogao dobiti podršku izvan ovog muftijstva. To, opet, znači da bi glasovi iz Hercegovine, u eventualnom drugom krugu, mogli biti presudni prilikom izbora za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.
Osam muftijstava koja djeluju na teritoriji BiH, zajedno sa vojnim muftijom, daju oko 270 glasova (postoji mogućnost odstupanja) u izbornom tijelu za izbor reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH. Zbog jasne podjele unutar ovog biračkog dijela, glasovi iz dijaspore će biti ključni. A najviše glasova dolazi iz Srbije i Hrvatske.
Mešihat Islamske zajednice u Srbiji djeluje pod okriljem Islamske zajednice BiH. Mešihat daje pet redovnih sabornika Islamske zajednice BiH. Osim toga, ovaj Mešihat ima četiri muftijstva (sandžačko, beogradsko, novosadsko i preševsko). To znači da će osim pet redovnih sabornika, u izbornom tijelu za izbor reisa, učestvovati i četvorica muftija. U okviru ovog Mešihata djeluje i devetnaest medžlisa (po dva glasa svaki). Mešihat je osnivač i osam ustanova čiji direktori imaju pravo glasa. U zbiru ovaj Mešihat daje najmanje 56 glasova prilikom izbora reisu-l-uleme, što znači da bi podrška iz Srbije mogla imati presudni ulogu. Ukoliko se zna da Nedžad Grabus ima dobre veze sa ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem koji slovi za glavnog čovjeka Aleksandra Vučiča u Sloveniji, onda bi i predsjednik Srbije mogao iskoristiti svoj evidentni utjecaj u Mešihatu za obezbjeđivanje podrške sarajevskom muftiji.
Muftijstvo zagrebačko, još od muftije Ševke Omerbašića i njegovog dogovora sa bivšim reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Mustafom Cerićem, ima, poput Srbije, “povlašteni” status prilikom izbora za reisa. Naime, zagrebačko muftijstvo ima pet redovnih sabornika. U okviru ovog muftijstva djeluje šesnaest medžlisa (Zagreb, Rijeka, Pula, Sisak, Split, Gunja, Dubrovnik, Karlovac, Labin, Osijek, Vinkovci, Poreč, Slavonski Brod). Na području ovog muftijstva djeluje i Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović. To znači da Zagreb daje 39 glasova prilikom izbora za reisa, ukoliko uračunamo i muftiju Aziza Hasanovića koji je vrlo blizak Vladi Andreja Plenkovića (muftija zabranio svako političko okupljanje Bošnjaka u zagrebačkoj džamiji). Zbog višegodišnje netrpeljivosti sa Nedžadom Grabusom (još iz perioda dok je Grabus bio muftija u Ljubljani), izvjesno je da će veći dio muftijstva zagrebačkog podržati Mensura Malkića u utrci za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH.
Islamska zajednica Bošnjaka Sjeverne Amerike daje dva redovna sabornika. U okviru Zajednice djeluju i četiri medžlisa. Dakle, Amerika, u konačnici, daje 11 glasova, uključujući i glas muftije Sabahudina Ćemana.
Mešihat Islamske zajednice u Sloveniji daje tri sabornika. Tome treba pridodati još i vlas muftije Nevzet Porića kojeg je na ovu poziciju instalirao upravo Nedžad Grabus. To znači da glasovi iz Slovenije sigurno idu muftiji sarajevskom Nedžadu Grabusu. No, ti glasovi, kao i glasovi iz Evrope i Australije, za razliku od onih iz Zagreba i Novog Pazara ne bi trebali biti presudni.
