“Mislim, posebno kad je riječ o mladima, da trebaju da se okreću biznisu nego da traže posao u državnim institucijama. To je teži put, ali ide”, izjavio je u novembru 2024. godine Aljoša Čampara, delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije i zastupnik NiP-a u Skupštini Kantona Sarajevo.
U službenoj biografiji Aljoše Čampare stoji da je po završetku Pravnog fakulteta u Sarajevu, a prije aktuelnih zastupničkih funkcija, radio kao stručni saradnik u Odjelu za kadrovska pitanja i Odjelu za protokol Parlamentarne skupštine BiH, sekretar Ustavnopravne komisije Doma naroda PSBiH, sekretar Doma naroda PSBiH, sekretar Zajedničke službe PSBiH, savjetnik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (2012-2013.), dogradonačelnik Grada Sarajeva (2013-2015.), ministar u Vladi FBiH (2015-2023.), zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (2018-2022.), delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH i potpredsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (2018-2022.). Od 2013. godine, kada je prvi put izabran na funkciju u izvršnoj vlasti kao dogradonačelnik Sarajeva, do danas, Čampara je zamrznuo svoje radno mjesto u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH, gdje je radio prije nego što je postao dogradonačelnik, ministar i parlamentarni zastupnik.
„Aljoši Čampari, višem stručnom saradniku u Odjelu za izradu i objavljivanje pravnih akata, u Stručnoj službi Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, odobrava se neplaćeno odsustvo počev od 29.4.2023. godine, jer mu je dodijeljen mandat za delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine“, stoji u posljednjem u nizu rješenja Sekretarijata PS BiH kojima je Čampari odobreno zamrzavanje radnog mjesta.
Punih 13 godina Aljoša Čampara je na „neplaćenom odsustvu“ u Parlamentarnoj skupštini BiH. Prije aktuelnog Rješenja koje smo naveli, viši stručni saradnik Čampara je u još dva navratazatražio neplaćeno odsustvo: od 27.03.2013. godine, kada je izabran za dogradonačelnika, do isteka tog mandata, te od 1.04.2015. godine, kada je imenovan za ministra unutrašnjih poslova Federacije. Na toj poziciji Čampara je ostao do aprila 2023. i imenovanja nove Vlade Federacije, kada ga je naslijedio Ramo Isak. Odmah nakon što je razriješen dužnosti ministra, Čampara se formalno na nekoliko dana vratio na svoje radno mjesto u Sekretarijat PS BiH, a potom već tradicionalno zatražio neplaćeno odsustvo nakon što je dobio mandat delegata u Domu naroda.
Prema Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH, Čampara se može vratiti na mjesto višeg stručnog saradnika ili na sličnu poziciju u PS BiH najkasnije u roku od 30 dana od prestanka funkcije ili dužnosti po osnovu kojih je koristio neplaćeno odsustvo.
Među državnim službenicima koji već godinama koriste pogodnosti „neplaćenog odsustva“ u Parlamentarnoj skupštini je i generalni sekretar Vijeća ministara BiH Robert Vidović.Vidović je zamrznuo radni odnos u Sekretarijatu PS BiH na radnom mjestu sekretara Komisije za finansije i budžet Doma naroda PS BiH još od januara 2018. godine, a posljednji put mu je neplaćeno odsustvo odobreno počev od 06.03.2024. godine.
Gradonačelnik Goražda Ernest Imamović od decembra 2020. godine drži „u pričuvi“ radno mjesto višeg stručnog saradnika u Odjelu za saradnju sa međunarodnim organizacijama. Bivši savjetnik Zorana Tegeltije i aktuelni šef Ureda zamjenika predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Igor Bunić, drži zamrznut radni odnos u Parlamentu BiH od početka 2020. godine. Bunić je bio zaposlen kao stručni savjetnik u Zajedničkoj komisiji za nadzor nad radom OSA-e.
Svoje nekadašnje poslove u Parlamentarnoj skupštini BiH na čekanje su do daljnjeg stavili i Amar Bešlija, šef kabineta zamjenika ministra pravde Bosne i Hercegovine Elvira Mahmuzića, Neda Močević, zamjenica generalnog revizora Kancelarije za reviziju institucija BiH i Svetlana Miovčić, šefica kabineta Nikole Špirića.
