Prošle su dvije godine od odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta da suspenduje Ustav Federacije BiH na 24 sata s ciljem da omogući formiranje vlasti Trojke i HDZ-a.
Odluka Schmidta donesena je s ciljem da se nagradi kooperativnost stranaka Trojke, naročito NIP-a, u procesu pregovora o izbornoj reformi koji su se dešavali u izbornoj godini krajem 2021. i tokom 2022. godine, a što je okončano nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH u izbornoj noći 2022. godine. Tom odlukom HDZ je ojačao svoju poziciju u Domu naroda FBiH time što je povećan broj delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda sa 17 na 23 i podizanjem praga potrebnih ruku za predlaganje (pot)predsjednika FBiH u klubovima konstitutivnih naroda čime je mogućnost da građanske stranke u bilo kojem od klubova samostalno predlože kandidata za potpredsjednika FBiH praktično anulirana.
U prilog tome govori činjenica da tada proširena Trojka sa skoro 300.000 glasova nije nakon Schmidtove odluke iz oktobra 2022. mogla predložiti kandidata za (pot)predsjednika FBiH ni iz jednog konstitutivnog naroda jer ni u jednom od klubova nije imala više od 10 delegata, a što je dovelo i do druge odluke Schmidta.
Stranke Trojke su svjesno iskorištene da SDA i DF predstave glavnim krivcima za krizu u FBiH i propast izborne reforme te da opravdaju kasniju intervenciju Schmidta kojom je visoki predstavnik praktično ispunio 70 posto zahtjeva HDZ-a.
Ipak, odluka iz aprila 2023. godine je sadržavala i promjene Ustava Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na proces formiranja Vlade Federacije BiH. Uvedena je mogućnost da jedan od potpredsjednika FBiH bude preglasan prilikom imenovanje Vlade, a na što bi mogao uložiti veto, a nakon čega bi o imenovanju Vlade odlučivao Klub konstitutivnog naroda u Domu naroda iz kojeg je taj potpredsjednik predložen. Veto bi moralo potvrditi 3/5 delegata u tom klubu odnosno 14 od 23. Ovaj dio odluke stupio je na snagu godinu dana nakon njenog donošenja, a ne istovremeno sa suspendovanjem Ustava jer Schmidt nije bio siguran da blok okupljen oko SDA i DF-a ne bi imao potrebnih 14 ruku.
Tom odlukom Schmidt je manjim dijelom umanjio snagu svoje provobitne odluke iz oktobra 2022. da bi u javnosti stvorio privid da mu nije bio prvenstveni cilj ojačati poziciju HDZ-a. Dok veto koji uloži član Predsjedništva BiH iz Federacije mora potvrditi 2/3 delegata veto koji uloži potpredsjednik FBiH moraju potvrditi 3/5 delegata. Schmidt nije pristao na 2/3 jer bi on praktično time potpuno anulirao značaj svoje odluke iz oktobra 2022. godine.
Ipak, za Bosnu i Hercegovinu je bolje da je je uveden veto sa potrebom da ga potvrdi 3/5 delegata, nego da nije uveden nikako.
Političke posljedice
Odluke Schmidta iz aprila 2023. godine ne bi bilo da SDA i DF nisu u Klubu Bošnjaka u Domu naroda FBiH na Općim izborima 2022. godine dobili 13 delegata i time onemogućili Trojku da formira vlast sa HDZ-om.
Međunarodna zajednica predvođena tadašnjim američkim ambasadorom Michaelom Murphyem bila je uvjerena da će zadovoljenjem interesa HDZ-a u Domu naroda FBiH, praktično najznačajnijoj instituciji za ovu stranku, a onda izbacivanjem SDA iz vlasti, uspjeti otkočiti procese u Bosni i Hercegovini i dugoročno razbiti savez Dragana Čovića i Milorada Dodika. Međutim, politička stvarnost je ubrzo ugasila takve nade, ne samo zbog Čovićevog opiranja takvoj ideji, već i zbog promjene američke administracije.
Kooperativnost HDZ-a na pojedinim pitanjima uslovljena je ispunjavanjem njihovih ciljeva po pitanju dobijanja ključnih pozicija u Vladi FBiH, kao i imenovanjem njima bliskih kadrova u Ustavni sud BiH i Ustavni sud FBiH. Svako nepristajanje na uslove koje HDZ isporučuje Trojki, predstavnici ove stranke nastavljaju nazivati majorizacijom i neravnopravnošću iako gotovo nema odluke koju je Vijeće ministara ili Vlada FBiH donijela bez saglasnosti Dragana Čovića. One koje su donijete bez volje HDZ-a, kao u slučaju Južne plinske interkonekcije, prošle su pod pritiskom američke ambasade.
Nove okolnosti dovele su HDZ u poziciju da od prvobitne neupitne podrške Schmidtu, jer su tražili i dobili njegovu intervenciju u izbornoj noći, postanu uz SNSD njegovim najvećim kritičarem, jer on je, iz njihove perspektive, svoju ulogu ispunio, a svaka naredna intervencija samo je i biće smetnja novodobijenoj snazi saveza Dodik-Čović.
Predstavnici HDZ-a u ovom trenutku održavaju SNSD u vlasti, pa čak odbijaju imenovati ministra sigurnosti pod izgovorom da je Dodikova otvorena pobuna koja prijeti eskalacijom nasilja manje značajno pitanje od reforme Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na izbor članova Predsjednišva BiH. Praktično, Čović pričom o Izbornom zakonu želi opravdati svoju podršku Dodiku, iako je trenutni način izbora članova Predsjedništva ustavna kategorija, određena Dejtonski mirovnim sporazumom, na čije temelje se spomenuti blok redovno poziva, osim u spomenutom slučaju.
Promašeni narativ SDA
Od odluke Schmidta da suspenduje Ustav FBiH na 24 sata predstavnicima SDA otvorila se prilika da repozicioniraju svoju politiku i inkorporiraju onu građanskih stranaka, koje su, osim DF-a, praktično prihvatile principe konstitutivnosti na način kako ih tumači HDZ, paritet “predstavnika naroda” svim nivoima vlasti. To smo vidjeli na primjeru izbora ustavnih sudija. Praktično Trojka je bila nezadovoljna odlukom iz oktobra samo zato jer je SDA dobila 13 delegata, ni zbog čega drugog. Čim je taj problem “otklonjen” Trojka je bilo kakvu priču o Schmidtovoj odluci iz oktobra 2022. zanemarila, a neki su čak, kao potpredsjednik FBiH Igor Stojanović Schmidtov Izborni zakon nazvali najboljim ikad.
Umjesto toga, istog dana kada je suspendovan Ustav FBiH, SDA se u pristupu javnosti najviše fokusirala na suspendovanje Ustava FBiH na 24 sata, a najmanje na pogubne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH iz oktobra 2022. godine. Izbacivanje SDA iz vlasti predstavnici ove stranke predstavili su kataklizmičnim za Bosnu i Hercegovinu, zanemarujući da će takav pristup zamagliti činjenicu da je spomenuta nametnuta reforma Doma naroda FBiH, državi donijeti nemjerljivo veću štetu nego bilo šta što je je Schmidt donio nakon toga.
Umjesto fokusiranja na činjenicu da je slabljenjem građanskih principa dugoročno Bošnjacima kao narodu nanijeta najveća šteta, a samim tim i državi Bosni i Hercegovini čiji opstanak praktično najviše zavisi od njihove volje, kako danas tako i ranije, SDA je upala u zamku da suspendovanje Ustava FBiH predstavi većom štetom za Bošnjake nego izmjene Ustava FBiH, govoreći o suspendovanju volje “legitimnih predstavnika” Bošnjaka.
Zapravo, političkoj snazi Bošnjaka i svih onih koji Bosnu i Hercegovinu ne vide samo kao državu u kojoj se moć dijeli paritetno između predstavnika etničkih zajednica, a u kojoj su građanske stranke anomalija, najveći udarac nanijet je u oktobru 2022. godine, svodeći političku snagu građanske većine na jasno ograničenu bošnjačku kvotu u vlasti.
Pa zašto je SDA tako nastupila? Iz razloga što su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje je nametnuo Schmidt njima išle i idu u korist jer jačajući najjaču hrvatsku stranku neminovno jačaju i poziciju najjače bošnjačke stranke, istovremeno slabeći kapacitet građanske većine. Niko ne spori da se SDA u kritičnom trenutku suprotstavila katastrofalnim prijedlozima izborne reforme plasiranim od predstavnika međunarodne zajednice, ali je nakon prvobitne odluke Schmidta zauzela komformistički i pragmatičan stav. Iz tog razloga od cijelog procesa o kojem smo govorili SDA fokus stavlja na suspendovanje Ustava FBiH, a ne toliko na odluku iz oktobra 2022. godine.
