Vlada KS nije bila u stanju za više od dvije godine formirati Ured Vlade KS za pomoć Srebrenici iako su se na to obavezali zakonom.

Budžetom za 2024. godinu bilo je planirano 2.104.888 KM za rad Ureda Vlade KS za pomoć Srebrenici, a planirano je i šest uposlenih. No, umjesto Ureda za Srebrenicu, Vlada KS je donijela odluku o obustavi izvršavanja rashoda u Budžetu KS za 2024. među kojima je i budžetska stavka – Implementacija Zakona o Srebrenici.

Patria je početkom ove godine pisala da je u avgustu 2023. godine bio raspisan konkurs za šefa Ureda Vlade Kantona Sarajevo za podršku Srebrenici i šefa Ureda Vlade KS za dijasporu. Iako je Ured za dijasporu počeo sa radom, nikada nije izabrana osoba koja bi trebala voditi Ured za podršku Srebrenici. Nezvanično, tu funkciju trebao je preuzeti kadar iz SDP-a.

Zakonom o posebnim programima KS za memorijalizaciju genocida, podršku povratku i razvoju Srebrenice, pomoći žrtvama i porodicama žrtava genocida nad Bošnjacima zaštićene zone UN “Srebrenica”, koji je usvojen još u aprilu 2022. godine, predviđeno je osnivanje Ureda Vlade KS za podršku Srebrenici najkasnije u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona. Jasno je da je Vlada KS prekršila ovaj zakon i postavljene rokove.


Zakonom o Srebrenici definisane su mjere podsticaja i podrške žrtvama genocida i porodicama žrtava genocida nad Bošnjacima, licima sa prijavljenim prebivalištima na području ove općine, izbjeglim i raseljenim licima, povratnicima, te licima koja su se vratila sa područja Kantona Sarajevo na područje ove lokalne zajednice od institucija KS i njihovim potomcima.

Na odluku Vlade KS da obustavi planirana sredstva reagirao je i Faruk Đozić koji je trebao biti kandidat za načelnika Srebrenice, no povukao je kandidaturu.

“I šta sad? Ima li imalo odgovornosti? Pa čak i kada je Srebrenica u pitanju. Nema. Srebrenica je, nažalost, postala samo žeton u izbornom automatu koji se ubacuje po potrebi da li za napad ili odbranu. Hoće li ko iz radne grupe reagovati? Neko od incijatora zakona? Neće. Jer, kako očekivati odgovornost od ljudi poput Igora Stojanovića koji su spremni doći u Memorijalni centar i pred bijelim nišanima pričati kako se donosi Zakon za njih i one koji preživjeli pa poslije koristiti u izbornoj kampanji dok se taj isti Zakon ne provodi. Ili da žrtve genocida nad Bošnjacima nazove žrtvama Srebrenice. Ne znam samo da li se smije ovako kritikovati ipak je on Srbin i vojnik ARBiH.

“Da se ne sjećaju Srebrenice samo 11. jula” povikaše Trojaneri i nezavisni pa onda zaboraviše na 6 miliona koliko je trebalo biti implementirano kroz navedeni Zakon do sada. Ali nema veze kajmak se već pokupio nova funkcija zaradila – a žrtve genocida pa koga to interesuje.

Jedino mi je žao što se radi samo o obustavi stavke u budžetu, a ne o stavljanju van snage Zakona jer koliko sutra će raznim stojanovićima sinuti ideja da ponovo budžetskim obećanjima stanu u odbranu povratnika i istočnog bedema domovine”, naveo je Đozić.

No, interesantno je da se o ovakvom odnosu prema Srebrenici i povratnicima nije oglasio inicijator zakona Igor Stojanović koji je i potpredsjednik FBiH.

(NAP)